Sate provodi na provladinoj televiziji.
Lider radikala i haaški osuđenik Vojislav Šešelj komentira aktualne prosvjede u Srbiji, napade i vrijeđanje studenata i profesora u blokadi, pozive na uhićenja i "upotrebu sile".
Kao i devedesetih, govori o "neprijateljima i izdajicama" i crta nove granice "velike Srbije".
Nakon što je 1992. na prosvjedu studentima prijetio pištoljem, sada u TV kamere poručuje da ga "opet nosi".
Iako je prošlo više od godinu dana otkako je Haag napustio Srbiju kako bi mu sudio za nepoštivanje Tribunala, postupak u Beogradu nije započeo.
Predstavnik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala) izvijestio je da je od Tužiteljstva u Srbiji dobio "samo ograničene odgovore" te da još nije zakazan sastanak koji je u više navrata tražio, piše Iva Martinović za Radio Slobodna Evropa.
Tužiteljstvo za ratne zločine nije odgovorilo ni na pitanja Radija Slobodna Europa, a sam Šešelj kaže da ga nitko nije kontaktirao u vezi s mogućim početkom procesa.
U posljednjem odgovoru na upit RSE iz prosinca 2024., Tužiteljstvo za ratne zločine navelo je da su pripreme za početak suđenja Šešelju "u tijeku".
U veljači iste godine mehanizam u Haagu odlučio je slučaj protiv radikalnog vođe i četvorice njegovih suradnika prepustiti pravosuđu u Srbiji "u interesu ekspeditivnosti".
Optužnica ih tereti da su prekršili propise Tribunala o zaštiti identiteta svjedoka i povjerljivih dokumenata.
Beogradski sud ne šalje mu poziv
Riječ je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj u Haagu osuđen na 10 godina zatvora za ratni zločin nad hrvatskim stanovništvom u vojvođanskom selu Hrtkovci.
Šešelj ne krije da je u 56 knjiga objavio dokumente sa suđenja, među kojima su i izjave zaštićenih svjedoka.
U odluci da slučaj prepusti Beogradu, Haag je ranije naveo da su optuženi, koji imaju prebivalište u Srbiji, spremni da im se tamo sudi, te da su potvrdili da će se odazvati pozivu srbijanskih vlasti.
Šešelj je za RSE rekao da još nije dobio takav poziv.
"Očekujem suđenje i očekujem da mi se dostavi kompletan materijal s optužnicom", rekao je.
Izaslanik Mehanizma u Haagu za praćenje suđenja Šešelju Brent D. Hicks napisao je u izvješću od 11. ožujka da odgađa posjet Beogradu.
"Najrelevantniji sugovornik u Srbiji - vršitelj dužnosti glavne tužiteljice za ratne zločine - bio je nedostupan posljednjih tjedana i davao je ograničene odgovore na moje upite", naveo je Hicks u izvješću predsjedniku Mehanizma.
Dodao je da odgađa posjet Beogradu "sve dok ne ocijeni da izravnom suradnjom s Tužiteljstvom Srbije može ostvariti značajan napredak u nadzoru slučaja Šešelj i drugi".
Hicks je također napisao da je Tužiteljstvo u Haagu dostavilo Beogradu sve dokaze i podatke o slučaju protiv lidera radikala.
Gostovanja s najvišim predstavnicima vlasti
Nakon nekoliko upita izaslanika, tužiteljstvo u Srbiji potvrdilo je u siječnju 2025. da je materijal stigao i da će se odluka o daljnjim radnjama donijeti kada bude pregledan, navodi se u Hicksovom izvješću.
Od tada je predstavnik Mehanizma više puta tražio sastanak u Beogradu, ali on nije zakazan.
"Nažalost, to pokazuje kako međunarodna pravda funkcionira jedino kada su u pitanju ratni zločini bila je pod ogromnim pritiskom i kada je bila u centru pažnje", ocjenjuje za RSE povjesničar i aktivist za ljudska prava Dragan Popović.
U jutarnjim, dnevnim i večernjim emisijama - Vojislav Šešelj gotovo je svakodnevni gost na provladinim televizijama od početka masovnih prosvjeda u Srbiji s kojih studenti i građani traže odgovornost za smrt 16 osoba u nesreći u Novom Sadu.
Osuđeni ratni zločinac vrijeđa i cilja na studente, profesore, tužitelje, suce i sve one koji su podržali prosvjede.
Kao i predstavnici vlasti, i on tvrdi da iza prosvjeda stoje "strane obavještajne službe", a studente naziva "nijemim ovcama" koje "ništa ne razumiju jer nemaju pameti".
Pogrdnim imenima naziva i njihove profesore.
Poziva na uhićenje rektora Sveučilišta u Beogradu Vladana Đokića, koji je stalna meta napada vlasti zbog podrške studentima.
"Ja bih se dobrovoljno javio da ga ispitam", rekao je Šešelj televiziji Prva 26. ožujka.
Regulatorno tijelo za elektroničke medije nije odgovorilo na upit RSE hoće li reagirati na Šešeljeve medijske istupe u kojima vrijeđa i prijeti neistomišljenicima.
Uz njega u emisijama gostuju i najviši predstavnici vlasti.
Tako su 30. ožujka u studiju televizije Pink s nacionalnom frekvencijom uz Šešelja sjedili predsjednica Skupštine Srbije i visoki dužnosnik Srpske napredne stranke (SNS), piše Radio Slobodna Evropa.
savršeno se uklopio u Vučićeve namjere
Ana Brnabić nije reagirala na njegove prijetnje, zastrašivanja i relativiziranje napada na studente i profesore.
"Šešelja uvijek puštaju na slobodu kada treba reći ono što ni ljudi iz SNS-a ne bi rekli, iako se ta razlika u posljednje vrijeme gubi. Svjestan je da to može činiti nekažnjeno i savršeno se uklopio u namjere Aleksandra Vučića da radikalizira svoje pristaše", kaže Dragan Popović. Dodaje i da je Šešelj "pod punom zaštitom vlasti".
Privatne i političke veze predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Vojislava Šešelja datiraju još iz ratnih devedesetih, kada su zajedno bili u Srpskoj radikalnoj stranci.
Politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organiziranje paravojnih postrojbi doveli su Šešelja na optuženičku klupu međunarodnog suda.
U Haagu je 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog poticanja na progon, deportaciju i prisilno raseljavanje Hrvata iz sela Hrtkovci 1992. godine.
Vučić se sa Šešeljem razišao 2008. godine, kada je sadašnji predsjednik Srbije osnovao Srpsku naprednu stranku.
Prošli su put od najbližih suradnika, preko međusobnih optužbi i vrijeđanja, do Šešeljeve javne podrške Vučiću.
"Podržavam ga u suprotstavljanju Bagriju, ali se ne slažem s njim jer je preblag", rekao je 26. ožujka za televiziju Prva, govoreći o studentskim prosvjedima.
U istoj emisiji nacionalne televizije izjavio je i da ponovno nosi pištolj.
Dodao je da ne bi oklijevao upotrijebiti ga "ako bude napadnut".
On je za RSE precizirao da posjeduje "dva pištolja i jedan revolver", kao i dozvolu za nošenje oružja.
Zakon o oružju i streljivu propisuje stroge uvjete za nošenje oružja koji se razlikuju od onih za posjedovanje.
Za dozvolu je potrebna sigurnosna procjena policije da je nečiji život ozbiljno ugrožen.
Njegovo izdavanje odobrava ravnatelj policije ili policijski službenik kojeg on ovlasti.
Iz MUP-a nisu odgovorili na upit RSE je li i na temelju čega takva dozvola izdana jednom osuđeniku za ratne zločine.
Zakon također propisuje da se "oružje ne smije činiti vidljivim drugim osobama, odnosno ne smije se nositi na način koji uznemirava druge".
više puta javno potezao oružje
Šešelj je u prošlosti više puta javno potegao oružje.
Početkom devedesetih u jednoj televizijskoj emisiji pokazao je pištolj, a onda je 1992. njime mahao pred studentima koji su prosvjedovali protiv tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
"Mi kao da živimo onu nesretnu poslovicu da se povijest ponavlja kao farsa. Ovo je malo farsa, malo tragedija. Vojislav Šešelj radi isto što je radio devedesetih, i to isto što je radio cijelo vrijeme, osim kad je bio u Haagu pa je spriječen", kaže Dragan Popović.
Paljenje zastava susjednih zemalja, Europske unije i NATO-a, napadi, prijetnje i vrijeđanje političkih neistomišljenika, negiranje ratnih zločina i genocida - samo su dio Šešeljevog posthaaškog političkog angažmana.
Temeljito ga provodi kroz svoj književni rad.
Vojislav Šešelj opet iscrtava granice na Balkanu.
Na televiziji provladinog tabloida Informer 30. ožujka ustvrdio je da su dijelovi Hrvatske "srpske zemlje, koje će Srbija povratiti".
Ovaj put je rekao da će ostatak Hrvatske "prepustiti" Mađarskoj i Sloveniji.
"Krajnje je vrijeme da Mađarska vrati izlaz na Jadransko more. Gdje će se to vratiti? U Rijeci. Iznad šireg koridora, koji će Mađarsku povezati s morem, je kajkavski kraj - da ga vratimo Sloveniji, to zaslužuje Melania Trump", rekao je Šešelj, aludirajući na porijeklo supruge američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Dodao je da će "ostati samo velika Srbija", navodeći da nam "prilike u svijetu postaju sve povoljnije".
Predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, čije je uhićenje naredio Sud BiH, poručio je "da utrostruči osiguranje i da ne ide u Federaciju (BiH)".
Šešelj se iz Haaga vratio u studenom 2014. zbog narušenog zdravstvenog stanja.
U kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru u kojem je bio od 2003. godine.
Unatoč presudi za ratne zločine, bio je zastupnik u republičkom parlamentu do 2020. godine.
Nakon toga radikali nisu prešli izborni cenzus i do danas nemaju zastupnika u Skupštini Srbije.
Na beogradske i lokalne izbore 2023. izašli su u koaliciji s vladajućom Srpskom naprednom strankom. U Skupštini Beograda imaju dva odbornika od 110, piše Radio Slobodna Evropa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....