"Zna li netko gdje kupiti knjigu ‘Kako sam pobijedio obojenu revoluciju‘? Bila je najavljena za Vidovdan, ali je nema u knjižnicama, pomoć", kaže se u šaljivom statusu jedne antirežimske grupe na Facebooku.
Zbilja, javnost u Srbiji izgubila je već računicu koliko su puta predsjednik Aleksandar Vučić i službenici njegove vlasti proglašavali kraj "obojene revolucije", kako sami uporno zovu pobunu studenata i građana koja traje već gotovo devet mjeseci, zaboravljajući da se obojenim revolucijama skidaju (mahom proruski) diktatori.
Međutim, činjenica jeste da su prosvjedi izgubili na brojnosti i sjaju. Tome svakako doprinosi to što je sredina ljeta – doba godine kada su i mnogi raniji prosvjedi nepovratno propadali. No uz to djeluje da se Vučić barem donekle konsolidirao – redovito je na medijima, organizira slavlja, prijeti protivnicima i neposlušnim dijelovima vlasti, a vratili su se donekle i međunarodni kontakti predstavnika njegove vlasti i izjave o navodnom nastavku europskih integracija.
Paralelno, studenti koji prosvjeduju se izbacuju s fakulteta, preuzet je u Beogradu i kultni Studentski kulturni centar od studenata i ponovo vraćen pod raniju upravu države, tu i tamo izbije neka lakša tuča između policije i prosvjednika, a tužilaštva marljivo pišu prekršajne ili čak krivične prijave protiv sudionika blokada saobraćajnica po Srbiji.
Je li se doista Vučić konsolidirao, jesu li studentski i građanski prosvjedi propali?
Glavni i odgovorni urednik uglednog građanskog tjednika Vreme, Filip Švarm, analizira i prati situaciju u Srbiji i na Balkanu 35 godina i sada nema dilemu:
"Ne vjerujem da se Vučić konsolidirao, na to ništa ne ukazuje. Oni koji tako govore čine to jer sada u Beogradu nema na ulici 300.000 ljudi. Ali to nije konsolidacija, mi vidimo da on ne može održati ni jedan miting ni u jednom gradu, da ide na te propagandne skupove koje mu organizira DJ Vučićević iz Informera, potreban je kordon policije da ga brani, njegova Vlada koju je on sastavio sastavila je 100 dana s poraznim rezultatima, jedna afera stiže drugu i on je neko tko u ovom trenutku pokušava ugasiti požar benzinom", kaže Švarm za "Slobodnu".
Podsjeća da je ovo najduža politička kriza u povijesti Srbije, od Drugog svjetskog rata.
"Ovo već sada ulazi u deveti mjesec. Ja mislim da se energija nije izgubila, ona samo mijenja oblike, to nam svjedoče najnoviji prosvjedi po gradovima Srbije posljednjih dana. Svaki dan su neki prosvjedi, pogotovo vikendom. Očekivati da to bude kako je bilo prije pola godine kada je sve to bilo novo, prilično je iluzorno, ali ta energija postoji i ona će postojati i dalje, ona se širi na neke druge načine koje prosto ne možemo sve osjetiti niti registrirati", ocjenjuje Švarm.
"Naprosto, studenti su važni, bili su i ostat će, ali ta ideja borbe za pravdu, državu, demokraciju, zahvatila je sve slojeve društva", kaže Švarm. "Vučiću rejting više neće skakati, on može samo dalje padati."
Nova taktika zastrašivanja: Hapsi "na sitno", goni prekršajno, čak i kazneno, traži da priznaju djelo...
Beogradski odvjetnik Jovan Rajić, česti gost antirežimskih televizija u Srbiji, kaže za Slobodnu Dalmaciju da je nova taktika vlasti oličena u hapšenjima, pozivima na informativni razgovor, zadržavanjem u policijskom pritvoru te nuđenje osumnjičenima da priznaju djela koja zapravo nisu počinili, vid pokušaja zastrašivanja građana. "Širok je dijapazon postupaka koje oni pokreću i za što sve terete građane, od prekršajnih postupaka na osnovu navodnog kršenja Zakona o javnom redu i miru, pa sve do ovih najtežih kaznenih djela, uključujući i pokušaj nasilne promjene ustavnog poretka i rušenje ustavnog poretka." "A zapravo je veoma mala razlika u ponašanju građana i vrlo su male razlike u tome hoće li pokušati da vas sankcioniraju za prekršaj, ili za teško kazneno djelo. To govori o tome da njihovo ponašanje i ponašanje pravosuđa zapravo nije utemeljeno u zakonima i nekim konkretnim dokazima koje imaju protiv određenih lica, već je cilj da se po političkoj liniji trenutačno neko zaplaši i da se pošalje poruka da ne treba biti previše glasan i da se ne treba buniti na ulici protiv ovog režima", kaže Rajić.
Privedenima se, tako, potpuno neadekvatno određuje policijsko zadržavanje do 48 sati – "za što nije potrebna nikakva dodatna procedura, dovoljno je da tužilac naloži da se oni zadrže do 48 sati u policiji", nakon čega im se može odrediti i pritvor od 30 dana na zahtjev tužilaštva. Policijski pritvor, međutim, služi da bi se osiguralo da osumnjičeni bude dostupan, a kao kazna, objašnjava Rajić. "Oni se nadaju da će što više ljudi strpati u pritvor do 30 dana, da je time njihova misija ispunjena i da će ih tako zaplašiti."
Druga stvar koju vlasti pokušavaju, nastavlja dalje Rajić, jeste zaključivanje sporazuma s tužilaštvom, zato što ljudi često u strahu od mogućeg određivanja pritvora pristaju na sporazum s tužilaštvom koji zapravo znači priznanje kaznenog djela. "Da prevedem, to izgleda ovako: Kada izađu pred tužitelja i kada se odlučuje hoće li se predložiti pritvor, tužitelj istovremeno predloži tim ljudima opciju ‘hajde vi priznajte ovo kazneno djelo koje vam stavljamo na teret, napravit ćemo sporazum, bit ćete kažnjeni uvjetno, nećete ići u pritvor, puštamo vas odmah i potpisujemo to i sud verificira‘. Ja stalno savjetujem ljudima da ne pristaju na to jer vi tako priznajete kazneno djelo koje niste učinili – u redu, kratkoročno vi izbjegavate mogućnost pritvora, ali tako dobivate dossier i vi ste faktično osuđeni za krivično djelo koje niste uradili", kaže Rajić.
Filip Švarm nastavlja da Vučić ne može zastrašiti jedan dio pobunjenog društva, ali može zastrašiti one ljude koji sebe u ovom trenutku proglašavaju za neutralne, odnosno ne sudjeluju u prosvjedima i čekaju da vide tko će nadjačati.
"S druge strane, želi da pokaže toj svojoj tvrdoj jezgri na koju je spao da je on i dalje sačuvao svoju moć i da je on i dalje čovjek koji se za sve pita u Srbiji. Nikakav drugi sistem tu ne postoji i Vučić nastoji napraviti nekakav privid i zato svakodnevno glumi."
Švarm ukazuje na još jedan pokazatelj da se Vučić nije konsolidirao: Dva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina u Srbiji, za bar nekih 10 posto, protiv režima i da velika većina misli da Srbija ide u lošem pravcu, odnosno iskazuje povjerenje prema vladajućem režimu.
Pravo na pobunu
Zvaničnici, režimski mediji i armije botova po društvenim mrežama predano pozdravljaju uhićenja prosvjednika, pogrdno nazvanih "blokaderi" i podržavaju provođenje zakona i uvođenje reda.
Blokada saobraćajnica, doista, u iole normalnim situacijama nije dozvoljena. Zbog čega je onda u današnjoj Srbiji to prihvatljiva pojava, pitali smo odvjetnika Rajića.
"Ne samo da postoji legitimno pravo da vi uzurpatora vlasti i autokrata, kada neće da legitimnim sredstva koje jedna vlast mora koristiti i služiti, i kada ne želi omogućiti građanima ono što traže, ne samo da imate legitimno i prirodno pravo da se branite na određeni način – a ja sve ovo doživljavam kao vid obrane ovog društva prema takvom režimu – već je to utkano i u brojne fundamentalne pravne akte, uključujući i Univerzalnu deklaraciju UN-a o pravima čovjeka, od Magna Carte Libertatum, od tih prvih dokumenata koji postoje, postoji prirodno pravo čovjeka na pobunu u situaciji kada mu vlast ne omogućava da ostvari svoja prava."
"Dakle kada ne možete na drugi način, a ovdje nas ignorira vlastita država i vlastita vlast, dakle ne samo da se vrijeđa inteligencija ljudima nego se zloupotrebljava vlast i zloupotrebljavaju se poluge sile, ministarstva sile – pogledajte što radi policija – potpuno je legitimno da se narod u toj situaciji pobuni i da radi ovo što radi. I onda ne možemo striktno gledati da li se radi neki prekršaj ili krši neki određeni zakon, ako ova druga strana krši fundamentalna ustavna i ljudska prava. Postoji nešto što se zove pravo na samoobranu na kraju krajeva."
A hoće li odgovarati ljudi koji danas – kako se čini – zloupotrebljavaju zakone i pravo i hapse građane koji se bore za demokratizaciju? Odvjetnik Rajić nema dilemu:
"Ja mislim i to stalno ponavljam da mi kao društvo nemamo nikakvu šansu da se oporavimo nakon ovoga i da preživimo nakon ovog, ako oni koji su odgovorni za ovo što se dešava ne budu odgovarali".
Objašnjava da tu prije svega misli na politički vrh, na one koji su se osobno obogatili zahvaljujući bliskim vezama s režimom i naposljetku ljude koji su "blokirali pravosuđe i zbog kojih nitko iz ove prethodne dvije grupe posljednjih 12 godina nije odgovarao".
Može li doći gori i destabilizirati regiju?
Legitimno strahovanje i često pitanje građana država regije, pa i Hrvatske, jest može li se poslije Vučića na vlasti u Srbiji obresti neko gori i agresivniji, odnosno zbog čega nema lidera prosvjeda. Poslije prosvjeda na Vidovdan, na kome su se čuli neki izrazito desni i nacionalistički govori, pitanje kakva će biti Srbija nakon Vučića dobilo je sve zabrinutiji prizvuk.
"Ja mislim da u Srbiji ne postoji veća desnica od Vučića. Apsolutno ne postoji", odgovara nam Švarm i kaže da nije bilo realno očekivati da govori na velikom studentskom i građanskom skupu za srpski vjerski praznik Vidovdan mogu proći bez pominjanja Kosova.
"To je samo jedna kap u moru. Onima kojima su smetali ti nacionalni govori i ideje, tim istima su smetali i govornici na Autokomandi ili u Novom Sadu jer su bili ljevičari... To je sve budalaština."
Ono što je važno je da su ovi studenti vrlo inkluzivni, vrlo europski nastrojeni – više nego populacija u Srbiji – i što su vrlo demokratski nastrojeni, nastavlja on.
Švarm ne vidi ni da je problem izostanak nekakvog lidera i spasioca koji će sve riješiti: "Upravo vidimo kada se pojavi jedan ‘bogomdani‘ lider poput Vučića, kuda zemlja ode. Vidi se da je Srbija, bar kad je riječ o onom njenom pobunjenom dijelu, na dobrom putu. Nikakav šef nije potreban. Nikada koliko ja pratim političku scenu – a to je 35 godina – ljudi nisu bili politički više aktivni, od nivoa mjesnih zajednica do nivoa republike. To je jedna živa materija koja se mijenja, pogotovo kada se izbori približe i kada budu raspisani možemo očekivati konsolidiranje te scene".
On očekuje da će na idućim izborima protiv Vučića ići tri liste – studentska, ona proeuropskih opozicionara i desnice. Nova vlast bi imala zadatak vratiti kakvu-takvu vladavinu prava i omogućavanje održavanja "normalnih" izbora na kojima bi se onda mogli suočiti različiti programi stranaka.
"Ovaj režim je izgubio legitimitet i na ovaj način kao i do sada Vučić neće moći još dugo vladati, bez obzira na to što pričao", zaključuje Švarm za "Slobodnu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....