Tijekom prošlogodišnjeg posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Beogradu, njegov srpski kolega Aleksandar Vučić objavio je da Srbija nabavlja 12 novih borbenih aviona Rafale za 2,7 milijardi eura, čime će postati prva europska država izvan NATO saveza i deveta u svijetu koja će imati te moćne letjelice, piše Radar i Nova RS.
Nastavljaju dalje:
I dok će Rafale ipak čekati najmanje još tri godine, a iz državne blagajne već su isplaćene prve dvije rate od po 49 milijardi dinara, odnosno oko 417 milijuna eura (prva u listopadu prošle i druga u travnju ove godine), u Beograd je prije više od mjesec dana sletio novi avion Vlade Srbije, Falcon 6X. Njega je već isprobao predsjednik Vučić. U javnosti se nagađalo da je građane koštao 53 milijuna eura, a Radar doznaje da je iz proračuna u travnju za njegovu nabavu isplaćeno 49 milijardi dinara, odnosno oko 42 milijuna eura.
Pokazalo se da su najmanje plaćena tri Airbusova putnička aviona koja je tijekom 2024. kupila Air Serbia. Iako je prošle godine formalno "nadmašila" vlastite rekorde po visini prihoda i profita, nacionalna aviokompanija nabavila je rabljene avione na kredit i platila ih 36 milijuna američkih dolara.
Ministar financija Siniša Mali prošlu je 2024. godinu proglasio rekordnom. Već u siječnju pohvalio se da su avioni Air Serbije prevezli oko 4,4 milijuna putnika, više nego ikada prije, ostvarili više od 47.000 letova, a profit je bio veći od 50 milijuna eura, što je, kako je istaknuo, najbolji financijski rezultat nacionalne aviokompanije u povijesti. Mali je tada otkrio i da je flota pojačana s "tri nova aviona".
Tri rabljena Airbusova aviona Air Serbiju su koštala znatno manje od Falcona nabavljenog za potrebe Vlade i predsjednika, a samo prve dvije rate za 12 vojnih Rafalea srpski su proračun već olakšale za gotovo 840 milijuna eura, dok je njihova ukupna cijena 2,7 milijardi eura.
Prema službenoj dokumentaciji, Air Serbia je prošle godine zaista kupila tri Airbusova putnička aviona. Kako piše u napomenama uz financijsko izvješće, prošle godine zabilježeno je "povećanje na putničkim avionima" u iznosu od 4,4 milijarde dinara ili oko 37,7 milijuna eura, a to se najvećim dijelom odnosi upravo na kupovinu spomenutih aviona. No, dok je ministar Mali tvrdio da su u pitanju novi avioni, u službenim dokumentima piše da je riječ o "restrukturiranju dugoročnog zakupa" za tri aviona, i to tako da su isti kupljeni na kredit. Za tu namjenu kompanija je od Erste grupe iz Beča posudila 36 milijuna dolara, a sva tri aviona koja su sada u vlasništvu srpske aviokompanije nalaze se pod zalogom.
U listopadu prošle godine, Siniša Mali je na Aerodromu "Nikola Tesla" predstavio avion koji nosi boje i oznake specijalizirane izložbe Expo 2027. Tada je rekao da je riječ o letjelici koja će se koristiti za letove do Kine i na Zapad te istaknuo da će do kraja 2024. Air Serbia imati ukupno četiri nova aviona, što se, barem prema službenim podacima objavljenim na web stranici Agencije za privredne registre, nije dogodilo.
"Ovaj avion će nositi poruku – dođite u Beograd, dođite da budemo svi zajedno u centru svijeta. To je novi, širokotrupni avion A330, koji ima 262 sjedala i koji će nam koristiti za letove do New Yorka, Chicaga, ali i do Tijuane i Guangdžoua u Kini", istaknuo je Mali na predstavljanju "novog" Airbusovog aviona.
Osim kupovine tri letjelice, Air Serbia je povećala i broj aviona koji su pod zakupom. Tako je ugovoreno iznajmljivanje jednog Airbusovog aviona, tri ATR-a, jednog Embraera, a produžen je i zakup još dviju, također Airbusovih letjelica. Sve to će nacionalnu aviokompaniju koštati još oko 5,4 milijarde dinara ili oko 46,2 milijuna eura.
U službenim dokumentima piše da su ukupni troškovi zakupa aviona tijekom prošle godine iznosili 8,3 milijarde dinara ili oko 71,4 milijuna eura, a prema pisanju medija, tijekom 2024. Air Serbia je raspolagala s ukupno 25 zakupljenih letjelica.
Kad je riječ o floti Air Serbije, to je zapravo i prvi službeni presjek stanja nakon što je iz vlasništva te aviokompanije izašao Etihad Airways i država Srbija postala njen jedini, stopostotni vlasnik. Novi financijski izvještaji pokazuju da je, barem na prvi pogled, Air Serbia nakon "razvoda" s tom arapskom kompanijom sasvim solidno stala na noge, iako je situacija i dalje daleko od savršene.
Srpska aviokompanija 2024. godinu završila je s ukupnim prihodom od 701,2 milijuna eura, što je za 12 posto više nego godinu dana ranije. S druge strane, neto dobit bila je za dva posto veća nego 2023. i iznosila je 41,4 milijuna eura, ali nije bila veća od 50 milijuna eura, kako je rekao Siniša Mali. A da nije sve kako na prvi pogled izgleda, pokazuje i to što su ponovno povećane ukupne obveze kompanije, pa su na kraju prošle godine narasle na 185,8 milijuna eura. Iz godine u godinu su sve veće, jer su 2021. bile 108 milijuna, a 2023. oko 146 milijuna eura.
Uz sve to, nije poznato je li Air Serbia i ovakav rezultat ostvarila samostalno ili je dobivala barem indirektnu pomoć iz državnog proračuna. Podataka o tome nema u financijskom izvješću za prošlu godinu. Do 2020., u svakom bilanci uspjeha postojala je posebna stavka "prihodi od premija, subvencija, dotacija i donacija" i po tom osnovu država je Air Serbiji u prvih šest godina, od početka 2014. do kraja 2019., uplatila više od 225 milijuna eura.
Kako je Radar ranije pisao, sedam od deset godina poslovanja, i to u strateškom partnerstvu s Etihadom, Air Serbia je praktički završavala u minusu. Međutim, službeno je, kao i većina drugih aviokompanija, zbog letova zabranjenih u vrijeme pandemije, neto gubitak iskazala samo 2020. i 2021., i to u iznosu od 77,7 i 16,6 milijuna eura. Poanta je, međutim, u tome da su sve do 2020. subvencije, dotacije i donacije države bile veće od iskazane neto dobiti Air Serbije.
Na to je svojedobno ukazao i bivši predsjednik Fiskalnog savjeta, akademik Pavle Petrović. On je izračunao da bi, bez državnih dotacija za otplatu starog duga Jat Airwaysa, Air Serbia od 2015. do 2019. svake godine umjesto iskazane dobiti imala u prosjeku gubitak veći od 20 milijuna eura.
I računica Radara pokazala je da bi bez izdašne pomoći države, Air Serbia od osnivanja do kraja 2023. napravila minus od oko 210 milijuna eura. Tako bi, da nije novca od države, 2014. umjesto neto dobiti od 3,5 milijuna imala gubitak od 69,7 milijuna eura, 2015. bi se plus od 4,1 milijun pretvorio u minus od 45,4 milijuna eura, a naredne tri godine redom bi minus bio 38,3 milijuna, 4,3 milijuna i 9,7 milijuna. Konačno, bez infuzije iz proračuna, ta kompanija bi 2019. umjesto profita od 10,2 milijuna iskazala gubitak od 10,7 milijuna eura.
Ministarstvo financija i Vlada Srbije, u skladu s već poznatom praksom, građane koji su sada jedini vlasnici nacionalne aviokompanije do danas nisu službeno obavijestili koliko je država platila Etihadu za preuzimanje udjela te kompanije od 16,4 posto. Izvještaj Državne revizorske institucije otkrio je da je državu izlazak arapske kompanije iz vlasničke strukture nacionalnog avioprijevoznika koštao nešto više od dvije milijarde dinara ili 17,4 milijuna eura.
U napomenama uz financijsko izvješće za 2024. piše i da je na osnovi poravnanja s Etihadom, koje je realizirano u listopadu 2023., Air Serbia smanjila obveze za 575,4 milijuna dinara ili oko 4,9 milijuna eura i prestala uračunavati troškove za vraćanje aviona u prvobitno stanje u iznosu od 3,7 milijardi dinara ili oko 32 milijuna eura. Navodi se i da su identificirani ostali rashodi u iznosu od oko 586 milijuna dinara ili oko pet milijuna eura, koji se odnose na potencijalne obveze prema Etihadu. Što konkretno sve to znači, nije precizirano.
Prema nekim neslužbenim procjenama, država je od prosinca 2020. do studenog 2023. svoj udio u Air Serbiji povećala s 51 na 100 posto i za to platila gotovo 150 milijuna eura. Prvih 100 milijuna eura država je u zajedničku kompaniju s Etihadom uložila u vrijeme pandemije, krajem 2020., kroz dokapitalizaciju u kojoj manjinski partner iz UAE nije želio sudjelovati, a zauzvrat je udio Srbije povećan s 51 na 81,97 posto. Drugom dokapitalizacijom, u rujnu 2022., država je svoj udio povećala na 83,53 posto i za to platila 15,5 milijuna eura.
Konačno, sredinom studenog 2023. država je ponovno postala jedini vlasnik nacionalne aviokompanije, kao što je to bila i 2013., prije nego što je sklopljeno strateško partnerstvo s Etihadom, kojem je preostalih 16,4 posto platila 17,4 milijuna eura. Tako je arapski udio od 49 posto država, barem prema javno dostupnim podacima, ukupno platila 132,2 milijuna eura, što bi bilo sasvim u redu da ta kompanija sada vrijedi dvostruko više ili oko 265 milijuna eura.
Jasno je da je Etihad od partnerstva s državom Srbijom konstantno izvlačio korist. I ne samo što su iz proračuna isplaćene desetine milijuna eura u obliku donacija i subvencija u zajedničku aviokompaniju, nego je arapski partner 49 posto udjela u njoj stekao samo na osnovi kredita koji je odobrio Air Serbiji. Krajnje pojednostavljeno, kao jedan od suvlasnika Etihad je sam sebi odobrio pozajmicu, a zauzvrat je na poklon dobio skoro polovinu udjela u zajedničkoj kompaniji.
Kako se Etihad odnosio prema zajedničkoj kompaniji, a država to tolerirala, pokazuje i to što joj je po paprenoj cijeni iznajmljivao avione. Jedan avion s posadom plaćan je čak 1,3 milijuna eura mjesečno, svojedobno je objavio Insajder. Etihad je inzistirao da se po svaku cijenu uzmu Airbusove letjelice, iako bivši Jat Airways prije toga nije imao ni pilote obučene za upravljanje tim tipom aviona. Zbog toga je i sklopljen ugovor o iznajmljivanju aviona s posadom, što je višestruko skuplje od dugoročnog iznajmljivanja aviona bez posade. Koliko je to bilo štetno za zajedničku kompaniju pokazuje i to što je Etihad iznajmio avion Air Serbiji po fiksnoj cijeni od 3.137 dolara po satu letenja, pri čemu je ugovoreno da se za avion plati 415 sati letenja svakog mjeseca, bez obzira na to leti li on manje ili ne. Tako se došlo do cifre od 1,3 milijuna eura mjesečno.
Ovakva praksa nije iznenađujuća u Srbiji, jer se od dolaska SNS-a na vlast država izdašno postavlja prema stranim partnerima. I nije u pitanju samo ugovor s Etihadom. Tako je jednoj kompaniji prodala zemljište po cijeni od 4.700 eura po hektaru, a kasnije je to isto zemljište od nje otkupljivala za pola milijuna eura. Beogradu na vodi poklonila je više od 300 hektara najatraktivnijih parcela u glavnom gradu, a potom je obećala zetu Donalda Trumpa kompleks Generalštaba u vidu "besplatnog zakupa".
Predsjednik Aleksandar Vučić prije dvije godine, u ožujku 2023., prilikom službenog posjeta Dohi, zamolio je katarskog čelnika da razgovara s menadžmentom Qatar Airwaysa i javi postoji li interes da ta kompanija postane novi strateški partner Air Serbije. Odgovor još nismo čuli, a većina se nada da ga neće ni biti. Jer, tko zna što bi bio spreman ponuditi zauzvrat. I koliko bi to koštalo porezne obveznike, piše Radar.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....