Vlada Srbije imenovala je redatelja Dragoslava Bokana za predsjednika Upravnog odbora ključne institucije nacionalne kulture – Narodnog pozorišta u Beogradu, objavljeno je u "Službenom glasniku", srbijanskom pandanu hrvatskih "Narodnih novina".
Dragoslav Bokan nekadašnji je pripadnik paravojne formacije "Beli orlovi" iz vremena ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jedan od poznatijih propagatora ratne retorike 90-ih godina i danas jedan od omiljenih gostiju i komentatora na provučićevskim televizijama i u režimskim tabloidima. Umjetnička, stručna i politička javnost u Srbiji burno je i negativno reagirala na njegovo imenovanje.
Bokan je izjavio za srbijanski nezavisni portal Insajder.net da je "čuo" da ga je Vlada imenovala na tu funkciju, ali da nema konkretne informacije, zbog čega je odbio to dalje komentirati. Rekao je ipak da je vrlo zainteresiran za to da bude u Upravnom odboru te da je razgovarao s nekim prijateljima i poznanicima, koji su danas državni tajnici i ministri, o potrebi da srpska kulturna politika dobije "mnogo jače mjesto i izražaj u obrani države nego do sada".
Odmah se digla umjetnička i stručna javnost. Predsjednik Sindikata glumaca Narodnog pozorišta Singlus Darko Tomović prokomentirao je izbor Bokana kao neprimjeren potez i ustvrdio da je riječ o"pokušaju aktualne vlasti da stvari dovede do kraja". "Bokan je poznat po govoru mržnje i među najglasnijim je zagovornicima ‘čvrste ruke‘", rekao je Tomanović beogradskoj nezavisnoj agenciji FoNet. "To je i reakcija ministarstva sile i prema građanima i prema ljudima u institucijama koji izražavaju svoje mišljenje", dodao je on.
Predstavnici zaposlenih Narodnog pozorišta u Beogradu – umjetnika, glumaca, opernih i baletnih prvaka, te tehničkog i stručnog osoblja – priopćili su da je imenovanje Bokana za njih neprihvatljivo i zatražili su poništenje odluke, budući da on ne ispunjava osnovne moralne uvjete da predvodi Upravni odbor institucije od nacionalne važnosti i da je njegova javna biografija – kao osnivača paravojne formacije aktivne u ratnim sukobima i osobe koja je u više navrata osuđivana za kaznena djela – u oštroj suprotnosti s vrijednostima koje to kazalište predstavlja.
"Narodno pozorište promovira umjetnost, humanizam, dijalog i toleranciju, a ne ratno nasljeđe i netrpeljivost. Čak i percepcija da je takva osoba na čelu našeg Upravnog odbora nanosi nemjerljivu štetu ugledu kuće, plaši našu vjernu publiku i dovodi u pitanje povjerenje koje smo desetljećima gradili", kazali su zaposleni.
U priopćenju Sindikata Singlus, Sindikata baletnih igrača i Sindikata muzičkih umjetnika Narodnog pozorišta navodi se da strahuju da bi dolazak Bokana, poznatog po izrazito političkim i ideološkim stavovima, mogao ugroziti slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.
Nataša Kandić, osnivačica Fonda za humanitarno pravo, nevladine udruge koja je puno radila na rasvjetljavanju ratnih zločina u ratovima 90-ih godina i u pomoći žrtvama ratova, izjavila je kratko za "Slobodnu Dalmaciju" da je imenovanjem Bokana "Vlada Republike Srbije javno obznanila da više nema prostora za umjetnike koji kritički propituju prošlost i sadašnjost, da će umjetničke standarde propisivati Bokan, i da će Vlada financirati i serije, predstave i filmove umjetnika koji promoviraju ‘nacionalnu istinu‘ onako kako je tumače predsjednik, Vlada i Vladin umjetnik, ratni vođa paramilitarne formacije ‘Beli orlovi‘ Dragoslav Bokan".
Reagirale su i oporbene stranke. Pokret slobodnih građana ocijenio je da je Bokan oličenje ekstremnog nacionalizma, ksenofobije i političkog nasilja. "Kao nekadašnji komandant paravojnih formacija iz ratova devedesetih, ni danas ne prestaje širiti mržnju s ekrana režimskih medija, pozivajući na podjele, sukobe i isključivost", navodi se u priopćenju.
"Njegovo ime simbolizira sve ono od čega se svako pristojno i demokratsko društvo želi ograditi i distancirati", smatra PSG i podsjeća na to da je Narodno pozorište institucija koja pripada svim građanima Srbije, svim narodima, kulturama i umjetnicima koji ga godinama grade: "Dovoditi na njegovo čelo čovjeka čiji su javni nastupi primjeri govora mržnje i revizionizma otvoreni je napad na sam smisao kulture i umjetnosti."
Zastupnik Stranke slobode i pravde Branko Miljuš poručio je da se imenovanjem "osuđenog razbojnika, dokazanog homofoba i ratnog huškača" vlast sveti umjetnicima koji su digli glas protiv "režima krvavih ruku", te da se takvim ponašanjem razaraju institucije kulture i formalizira antieuropska politika.
Bokan je sam demanti posla kojim se bavi, no – to je sve Vučićeva PR igra.
"Prva je reakcija da je to kontradiktorno čak i zdravom razumu, jer umjetnost je afirmacija apsolutnih vrijednosti, a kazalište je vrhunska nacionalna kulturna ustanova – ljubav, moral, istina, pravda... A Bokan je sve suprotno od toga. On je demanti posla kojim se bavi", izjavio je za "Slobodnu Dalmaciju" Ivan Lalić, dramski pisac i izvršni direktor festivala "Mikser".
"Igrom slučaja ja sam početkom rata bio u Sarajevu kao pripadnik Međunarodnog Crvenog križa i ranjen sam tamo. I dandanas ne znam je li me možda pogodio neki ‘beli orao‘ – koji je tamo operirao, a i on je bio tamo – jer istraga nikada nije završila. Prva reakcija bila mi je – je li moguće da se nekoga takvog postavi na tu funkciju?", kaže Lalić.
On dalje, međutim, to postavljanje tumači time što se predsjednik Srbije Alesandar Vučić – jer on ga je, kaže, postavio i on sve to smišlja – neprestano bavi PR-om i da je to PR politika, odnosno "nova provokacija kako bismo se mi sada bavili Bokanom i da se ne bismo bavili zahtjevima studenata (u blokadi)", dodajući da Vučić ovim pokazuje da "nema ni crvenih linija ni srama".
Na pitanje "Slobodne" što ovakvi potezi čine odnosima u regiji, pogotovo nakon što već dulje vrijeme traje period aktivnog zatezanja iz Beograda – od agresivnih poruka mržnje do protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije ili zabrane ulaska u zemlju čak i novinarima – i kakve to može imati posljedice na još uvijek službenu namjeru Srbije da postane članica EU-a, za što se pita i Hrvatska, Lalić Vučićevu poruku naziva "samoljubivom, narcisoidnom, arogantnom", te kaže da ona poručuje: "Evo, ja imam dogovor s EU-om i Bruxelles me tolerira zbog geostrategije jer ne želi da ga Rusija i Kina izguraju iz Srbije – i ja mogu sve."
"To je priča koja neminovno mora uključiti i Bruxelles", nastavlja Lalić, "i da se promisli koje su to granice trpeljivosti prema nama, da se taj diskurs ‘ako oni odustaju od nas, mi postajemo Bjelorusija‘ zaista razmotri, jer mi postajemo Bjelorusija bez obzira na to koliko nam oni pomažu. Ako se treba dogoditi, neka se dogodi, što prije, to bolje. Mi slobodoumni građani Srbije više nemamo nikakvog straha, ni od ‘Bjelorusije‘ ni od bilo čega drugog – mi samo želimo vidjeti mu leđa i svatko tko mu pomaže – a to je sada EU, koji pomaže njemu osobno, a ne Srbiji – ne čini nam dobro", zaključuje Lalić.
Tko je Dragoslav Bokan?
Paravojnoj jedinici "Belim orlovima" – koja je po nekim izvorima bila militantno krilo tadašnje ekstremno nacionalističke stranke Srpske narodne obnove – između ostalog se pripisuje masakr oko 50 civila u hrvatskom selu Voćinu.
O "Belim orlovima" urednik "Vremena" Filip Švarm svojedobno je rekao: "Dragoslav Bokan neka je vrsta samoreklamera. On je čovjek režiser koji se volio hvalisati. I onda on osniva nekakve ‘Bele orlove‘ u Srbiji kao paravojnu formaciju, jer ne znam što ‘beli orlovi‘ znače u toj četničkoj priči. U biti, to je ogroman konglomerat raznih ljudi, raznih tipova koji glume vojvode, paravojne komandante, što god hoćete", rekao je Švarm, a tada je to prenijela Slobodna Europa.
U opširnoj biografiji Bokana nezavisni "Istinomer" https://www.istinomer.rs/akter/dragoslav-bokan/ prenosi i sljedeće: "Njegovi ‘Orlovi‘ najprije nastupaju razigrano kad bejzbolskim palicama demoliraju urede televizije Yutel. Sljedeća je akcija upad u Direkciju za raspolaganje diplomatskim stanovima, s čije je terase, u Mussolinijevu stilu, Bokan animirao prolaznike za srpsku stvar puštajući im rodoljubne pjesme. ‘Beli orlovi‘ 1992. odlaze preko Drine, gdje sudjeluju u operacijama čišćenja muslimanskog življa na teritoriju općine Zvornik. Prisutni su također i u operacijama oko Sarajeva, Bijeljine, Bratunca, Brčkog, Prijedora i Višegrada. Početkom 1993. Bokan skida uniformu i posvećuje se savjetničkom i propagandnom radu u Bosni. U to vrijeme održava intenzivne kontakte s Karadžićem, Mladićem i Biljanom Plavšić. Sa Sonjom Karadžić pokreće 1993. luksuzno opremljen časopis ‘Naše ideje‘, u kojem preko tema mesijanstva, viteštva, rasizma, slovenskog imperijalizma pokušava obnoviti srpsku ‘gradsku i kosovsku‘ tradiciju."
Bokan je u kolovozu 2020. i 2021. režirao središnje skupove u povodu godišnjice progona Srba u hrvatskoj akciji "Oluja", kao i proslavu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave srpskog jedinstva 15. rujna 2021.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....