"Ovo su divne mjere koje će pridonijeti boljem životu milijuna naših građana. One su plod njihovih zahtjeva i molim vas da nam nastavite pokazivati što možemo učiniti i da zajedno napravimo promjene."
Tako je Aleksandar Vučić krajem kolovoza najavio paket ekonomskih mjera koje su dovele do ograničenja marži na čak 20.000 prehrambenih i drugih proizvoda u supermarketima.
Paket ekonomskih mjera, uz povećanje minimalne plaće i naknade za plaćanje električne energije, predstavio je kao značajno poboljšanje životnog standarda svih građana Srbije.
Neki od tih građana ipak bi mogli izgubiti posao zbog ovih mjera. Jer, kako kažu izvori Vremena, kao izravna posljedica ograničenja marži, gotovo svi veliki trgovački lanci odlučili su zatvoriti određene trgovine pa bi radno mjesto moglo izgubiti nekoliko stotina ljudi.
Lanac trgovina Gomex već je zatvorio tri prodavaonice u Novom Pazaru, jednu u Čačku i dvije na Zlatiboru. Prije toga, tvrtku je napustio osnivač Goran Kovačević, koji je medijima niz godina bio poznat kao čovjek koji je uvijek govorio što misli. Iako je javno objavljeno da je Kovačević dao ostavku, on je zapravo otišao pod pritiskom jer se nije slagao s trenutnom ekonomskom politikom države i javno se o njoj izjasnio.
Gomex će morati nastaviti rezati troškove pa će do studenoga zatvoriti ukupno 15 trgovina, najviše u Kragujevcu, Novom Pazaru, Smederevskoj Palanci... Katanac će biti stavljen i na jednu trgovinu u Beogradu.
Zatvaranje trgovina kao izravna posljedica ograničenja marži
Da su neke trgovine već zatvorene, svjedoči i obavijest o njihovu zatvaranju na ulazu. Na vratima se nalazi jednostavna poruka za potrošače, da je trgovina zatvorena, ali bez objašnjenja zašto. U slučaju da su trgovine privremeno ili trajno zatvorene zbog kontrole i naloga raznih inspekcija, ta informacija trebala bi se naći na vratima.
Sličnu strategiju bili su prisiljeni slijediti, prema neslužbenim informacijama, iz DIS-a, koji zatvara trgovinu u centru Beograda i još dva objekta u drugim gradskim općinama. I Mercator će do kraja godine zatvoriti desetke objekata i time otpustiti ili premjestiti veliki broj zaposlenika, dok Delez planira staviti lokot na deset svojih trgovina.
Vreme je kontaktiralo sve trgovačke lance koji, navodno, planiraju zatvoriti svoje trgovine ili su to već učinili. Do objave ovog teksta i spomenutog roka, nitko od njih nije iskoristio priliku da potvrdi ili demantira ove tvrdnje.
Nakon objave teksta, na pitanja je odgovorio lanac Idea:
"Maloprodajno poslovanje je takvo da podrazumijeva stalno zatvaranje neprofitabilnih objekata, kao i otvaranje novih i renoviranje postojećih trgovina, kako bi kvaliteta usluge koju pružamo našim kupcima bila što bolja. U prilog tome, najbolji dokaz je da smo, između ostalog, prije tri mjeseca renovirali Idea centar i trgovinu Idea Super u Šapcu, ovog mjeseca smo otvorili novu trgovinu u Gročanskoj ulici u Beogradu."
S druge strane, dodali su, "razlozi zatvaranja trgovina ne moraju uvijek biti negativni rezultati same zgrade, već to može biti i istek zakupa nekretnine, manje povoljna cijena za obnovu zakupa, pronalazak boljih i prostorno optimalnih zgrada na sličnoj lokaciji i drugo".
Jedno od objašnjenja za zatvaranje trgovina mogao bi biti pad kupovne moći građana. Međutim, ekonomist Saša Đogović za Vreme je rekao da promet u trgovinama nije smanjen, iako je bio niži od očekivanog.
"Vjerujem da je zatvaranje trgovina izravna posljedica ograničenja marži. Trgovački lanci će jednostavno zatvoriti objekte koji su im najneprofitabilniji, kako bi ostvarili uštede i čekali da istekne ovo ograničeno vremensko razdoblje tijekom kojeg će postojeće marže biti na snazi", rekao je Đogović.
Povećanje minimalne plaće donosi otkaze
Osim toga, na troškove su utjecali i drugi parametri na koje utječe država, poput povećanja cijena električne energije i minimalne plaće.
"Ako trgovine ne mogu podignuti cijene, što se očekuje u ovim uvjetima, one smanjuju troškove. Kao rezultat toga, mogli bismo imati da će ljudi koji rade za minimalne plaće s radošću dočekati povećanje minimalne plaće, ali će zbog toga dio njih završiti na tržištu rada", dodaje ekonomist.
Đogović je već prije komentirao da će ova mjera državi donijeti samo privremene pluseve kod željenog biračkog tijela, a čim istekne, njezini će učinci biti puno gori za potrošače.
Tema prekomjernih trgovačkih marži pojavila se prije dvije godine, a otvorila ju je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, u vrijeme kada je bjesnjela inflacija. Tvrdila je da je inflacija toliko visoka zbog vanjskih čimbenika, ali ispada da druge zemlje ipak imaju znatno niži rast cijena. Tada se guvernerka okrenula trgovcima, o čemu je pisao Demostat.
Država je počela pretraživati trgovačke lance, pa čak i prijetila uključivanjem BIA-e kako bi utvrdila tko i zašto diže cijene. Nedugo zatim, Vlada je od Republičkog zavoda za statistiku zatražila analizu trgovačkih marži.
Međutim, rezultati istraživanja RZS-a, čini se, nisu ispunili očekivanja službene politike, jer je utvrđeno da je prosječna stopa bruto marže (za sve proizvode) iznosila 14,6 posto za vodećih 20 trgovačkih kuća u zemlji, koje drže 83 posto tržišta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ipak je ignorirao ovo istraživanje.
"Utvrđeno je da su u prethodnom razdoblju, od 2016. do 2023., četiri najveća trgovačka lanca podigla svoju bruto trgovačku maržu s 19 na 36 posto. Gotovo dvostruko", rekao je predsjednik u listopadu prošle godine.
A Vlada je od RZS-a zatražila ponovnu analizu tržišta i trgovačkih marži, tvrdi Demostat, ali odluka o ograničavanju marži donesena je prije nego što je novo istraživanje završeno, piše Vreme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....