Vučić se hvali što je na slobodu pušten ratni zločinac: ‘Ovo je nastavak Miloševićevog narativa‘

- Junak koji se borio za Srbiju, a ne ratni zločinac - tako su vlasti u Srbiji opisale generala Nebojšu Pavkovića, koji je vladinim avionom doputovao u Beograd nakon što je zbog lošeg zdravstvenog stanja prijevremeno pušten iz zatvora piše Radio Slobodna Evropa. 

Dok se s najviših državnih razina javnosti šalje takva poruka, prešućuju se zločini nad kosovskim Albancima zbog kojih je Pavković osuđen.

- Mislim da to nije poruka koju bi državni vrh Srbije trebao slati. Na taj se način ne grade dobrosusjedski odnosi - rekla je za RSE Sofija Todorović iz nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR).

Pavković, bivši zapovjednik Treće armije Vojske Jugoslavije, pravomoćno je osuđen na 22 godine zatvora zbog zločina nad Albancima na Kosovu 1999. Vijest o njegovom prijevremenom oslobađanju objavio je 26. rujna predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iz New Yorka, gdje je sudjelovao na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Tada je rekao novinarima kako je Vlada Srbije, na njegov zahtjev, uputila molbu za Pavkovićevo oslobađanje zbog "užasno teškog zdravstvenog stanja".

- I onda možemo otići po generala Pavkovića, da ugleda sunce slobodne Srbije za koju se toliko borio, junački te 1999. godine - izjavio je Vučić.

Provladini mediji prenijeli su da je predsjednik Srbije prije Pavkovićevog povratka razgovarao s njim telefonom, dok je još bio u finskom zatvoru gdje je služio kaznu. Nakon slijetanja na beogradski aerodrom, Pavković je prebačen na Vojnomedicinsku akademiju.

Sofija Todorović iz YIHR-a naglašava da prijevremeno puštanje iz humanitarnih razloga nije neuobičajeno te da je u skladu s ljudskim pravima. No, problematičnim smatra način na koji dužnosnici jedne države tretiraju osobe osuđene za masovna kršenja ljudskih prava.

- I način na koji njihov povratak koriste za propagiranje štetnih politika koje su već pokazale da ne doprinose zbližavanju društava u regiji - dodala je.

Pavković je 2009. godine proglašen krivim po svim točkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premještanja, ubojstva i progone albanskih civila s Kosova u prvoj polovici 1999. Presuda mu je potvrđena 2014. godine. 

Nikola Sainović, Nebojsa Pavković, Sreten Lukić i Vladimir Lazarević

Peter Dejong/Afp

Zajedno s Pavkovićem, za ratne zločine osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić te bivši potpredsjednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović. Prvooptuženi Slobodan Milošević preminuo je u pritvoru, dok je bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović oslobođen svih optužbi.

Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu, nasljednik Haškog tribunala, u svojoj odluci naveo je da postoje "uvjerljivi humanitarni razlozi" za prijevremeno oslobađanje Pavkovića, ali uz određene uvjete. Odluka se temelji na pet medicinskih izvještaja koji detaljno prikazuju njegovo zdravstveno stanje, dijagnoze, prognoze i opcije liječenja.

Sud je propisao i jasne uvjete koje Pavković mora poštovati do isteka kazne: zabranu kontakta s medijima, javnih nastupa i bilo kakvog političkog angažmana. Njegova obrana podnijela je u kolovozu hitan zahtjev za prijevremeno puštanje, naglašavajući da bi mu u protivnom bilo uskraćeno pravo da ostatak života provede s obitelji koja mu može pružiti adekvatnu njegu. U podnesku je navedeno: "Fizičko zdravlje Pavkovića toliko se pogoršalo da predstavlja prijetnju po život." Pogoršano zdravstveno stanje osuđenih inače se uzima u obzir prilikom odlučivanja o ovakvim zahtjevima.

Pavkovićeva obrana ranije je tražila prijevremeno puštanje nakon što je odslužio dvije trećine kazne, ali je taj zahtjev 2022. odbijen uz obrazloženje da su "zločini izuzetno teški i da nedostaje znakova rehabilitacije".

Vlada i Predsjedništvo Kosova do zaključenja ovog teksta Radiju Slobodna Evropa nisu odgovorili na upit o oslobađanju Nebojše Pavkovića. Bedžet Šalja iz nevladinog Savjeta za zaštitu ljudskih prava i sloboda na Kosovu ocijenio je da obitelji žrtava neće prihvatiti odluku haškog suda, kao što nisu bile zadovoljne ni visinom kazne.

Sofija Todorović iz Inicijative mladih za ljudska prava ocjenjuje da je postojao način da se olakša povratak i pruži podrška bolesnom čovjeku, ali bez nastavka kulture poricanja.

- I dalje se ono što je u presudi generalu Pavkoviću označeno kao masovno kršenje ljudskih prava koristi kao nešto što predsjednik Republike naziva ‘časnom borbom’ za Srbiju - ističe ona.

Sam Pavković svoje djelovanje na Kosovu ne naziva ratnim zločinom, već "herojskoj obranom" Kosova - što je zabilježeno i u njegovom ratnom dnevniku promoviranom u Domu Vojske Srbije 2019. godine, kada se obratio video porukom. Četiri godine kasnije uključio se putem video linka i na javni sat jedne škole u Vojvodini. Tada je Inicijativa reagirala, podsjeća Todorović, naglašavajući da se bori protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca i „pranja“ njihovih biografija u političke svrhe.

Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo kaže za RSE da reakcije vlasti na oslobađanje Pavkovića ne iznenađuju, jer je državna politika i ranije išla u smjeru rehabilitacije osuđenih ratnih zločinaca.

Nebojsa Pavković u Pirotu 2003. godine

Str/Afp

- Nastavlja se Miloševićeva verzija događaja, održava se mit o odbrambeno-oslobodilačkim ratovima Srbije, dok se negira odgovornost političkih i vojno-policijskih struktura za počinjene zločine - istaknula je.

Kao primjer navodi doček generala Vladimira Lazarevića, koji je u prosincu 2015., nakon što je odslužio dvije trećine kazne, doputovao u Niš vladinim avionom. U pratnji su bili tadašnji ministri pravde i obrane – Nikola Selaković i Bratislav Gašić, dok su ga na aerodromu dočekali i Aleksandar Vulin te načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković. Lazarević je tada izjavio da je osuđen bez dokaza, a kasnije je angažiran i kao predavač na Vojnoj akademiji.

Kolarić upozorava da danas osobe koje su odslužile kazne za ratne zločine često gostuju na provladinim televizijama kao ugledni sugovornici na temu aktualnih sukoba u svijetu. „Predstavljaju se kao stručnjaci i vojni analitičari, a pritom se nikada ne spominje da su suđeni za kršenje zakona i običaja ratovanja“, kaže ona.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u prosincu 2021. izjavio je da su ratne zločine činile obje strane i da u to nema sumnje. Odgovarajući albanskim novinarima u Tirani, rekao je kako zločinci trebaju biti suđeni i kažnjeni, ali da se stvari ne smiju sagledavati jednostrano.

- Kada vi kažete ‘vi Srbi ste počinili neke zločine’, onda i ja mogu navesti desetine zločina koje je počinila tzv. OVK protiv srpskih civila na Kosovu, o kojima vi ne govorite - poručio je. Vučić je, osim toga, masakr u selu Račak, kada su srpske snage 15. siječnja 1999. ubile 45 albanskih civila, nazvao "fabrikovanim zločinom".

Kolarić podsjeća da je Srpska napredna stranka, po dolasku na vlast 2012., legitimitet gradila na revizionističkom odnosu prema prošlosti.

- Stvoren je narativ, kako je to definirao Aleksandar Vulin, da je ‘prošlo vrijeme stida i došlo vrijeme tihog ponosa’. Taj ponos nije tih – on se sastoji od poricanja ratnih zločina i sudski utvrđenih činjenica - navodi ona.

Dodaje da je Srbija imala razdoblja u kojima se o zločinima moglo otvorenije govoriti, a negiranje nije dolazilo izravno s najviših državnih pozicija. Kao primjer navodi izložbu održanu 2013. u Beogradu, posvećenu zločinu koji su 1999. počinili pripadnici paravojne formacije "Škorpioni" nad članovima obitelji Bogujevci u Podujevu. Kroz izložbu su posjetitelje vodili preživjeli članovi obitelji, a događaju je prisustvovao i tadašnji premijer Srbije Ivica Dačić. Policija je tada uklonila pedesetak prosvjednika koji su se okupili ispred galerije.