Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sletio je danas u Beograd, a njega i domaćina, srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, sada čeka izlet u političko minsko polje.
Srbiju u europskim medijima prati glas da je „proruski orijentirana“, zbog čega, prema pisanju medija, u Kijevu postoji struja koja se žestoko opirala posjetu. S druge strane, sva istraživanja ukazuju na to da je tvrdo Vučićevo biračko tijelo zbilja mahom naklonjeno Rusiji i protiv ulaska u EU, piše Deutsche Welle.
Moguće je da je zato susret u Beogradu više puta odgađan, iako je vjesnika bilo. Prije dvije godine došla je ukrajinska prva dama Olena Zelenska, a i dvojica predsjednika više su se puta viđali po marginama svjetskih sastanaka na vrhu.
Za svaki slučaj, Vučić je uoči posjeta odaslao poruku kojom kao da hoće reći da je riječ o rutinskom susretu. „Mi imamo nekoliko važnih tema, jedna je europski put Ukrajine i Srbije, drugo pitanje su naša bilateralna i energetska suradnja", rekao je on.
Hod po jajima duguje se i mogućim skorim izborima na kojima, prema anketama, Vučić ima realne šanse da poslije četrnaest godina padne s vlasti.
Ipak, obojica predsjednika očito računaju da im susret baš sada treba. „Zelenskom treba sve što djeluje kao neka vrsta šamara Putinu. Isto vrijedi i za Europsku uniju koja je sigurno asistirala pri sastanku“, kaže politički analitičar Đorđe Vukadinović.
„Vučić pak ima taktiku simuliranja maksimalne kooperativnosti prema EU-u, a posebno nakon izbora u Mađarskoj kad je vidio sudbinu Viktora Orbána. U ovom dijelu Balkana Bruxelles još ima dovoljno i štapa i mrkve, a Vučiću ne trebaju njihove packe pred iduće izbore“, dodaje urednik Nove srpske političke misli (NSPM).
Granate kao tvrda valuta
Zelenski, ratni predsjednik na neodređeno vrijeme, ima pak opipljivije razloge za dolazak u Beograd.
Srbija je, iako se nije pridružila sankcijama protiv Rusije, vrlo rano nakon početka rata zaigrala tvrdom valutom isporučujući Ukrajini artiljerijske granate i drugo preko posrednika. List Financial Times je još 2024. izračunao da je vrijednost te ratne opreme dostigla skoro milijardu eura.
Ta javna tajna sada je dobila i službenu potvrdu. Christopher Hill, američki diplomat koji je donedavno bio veleposlanik u Beogradu, otvoreno je ispričao kako je povezao ukrajinsku vojsku i srpsku namjensku industriju.
„Sjedinjene Države su počele podržavati kupnju znatnih količina srpskog streljiva, za koje smo znali da hitno treba Ukrajini", rekao je on za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Oružje su službeno kupovale zemlje poput Češke i Poljske, prosljeđujući ga Ukrajini.
Prema pisanju tog lista, iza kulisa se čak priča i o gradnji zajedničke tvornice dronova – ukrajinsko znanje, srpski radnici, a kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Navodno su već u tajnosti ljudi predsjednika Zelenskog obilazili moguće lokacije.
„Ukrajina nastoji očuvati i proširiti krug partnera u Europi, uključujući i države koje nisu uvele sankcije Rusiji“, kaže Srđan Majstorović iz beogradskog Centra za europske politike. „Istodobno, Srbija raspolaže obrambenom industrijom čiji proizvodi imaju konkretan značaj za ukrajinske ratne napore.“
Vučić između dvije stolice
Iako retorički u Srbiji opstaje narativ o „pravoslavnom bratstvu“ s Rusijom, Kremlj je odavno i otvoreno počeo iskazivati nezadovoljstvo Vučićem.
To se vidi u moćnoj poluzi koju Rusija ima – isporuci plina. U posljednje vrijeme Srbija dobiva samo kratkoročne ugovore za opskrbu, što povećava gospodarsku neizvjesnost i ljulja Vučićev ekonomski model privlačenja stranih investicija jeftinom radnom snagom i cijenom energije.
Zato neki iznudom smatraju Vučićevo meandriranje između Moskve i EU-a, daleko najvažnijeg trgovinskog partnera Srbije.
Vukadinović ne misli tako: „Površni promatrači u Srbiji, a bogme i vani, Vučićeve poteze stavljaju u koš ‘za EU‘ ili ‘za Rusiju‘. Ali i jedno i drugo je jednako neiskreno – on samo gleda odakle mu prijeti veća opasnost i odakle stiže korist, s ciljem da vječno ostane na vlasti.“
A sada je za Vučića postalo vruće. Studentska lista, koja poprima obrise, prema anketi NSPM ima blagu prednost u odnosu na vlast. Prema ispitivanju Crte, razlika je čak deset posto, dok istraživači bliži vlastima kažu da je Vučić ipak favorit. Kako god, jasno je da će biti tijesno.
Vučićevi kritičari zato se boje žestoke izborne manipulacije. Vučić je uvelike u kampanji koja se odvija pod šatrama, uz narodno veselje u živom prijenosu. Dijele se pokloni biračima, traju pritisci na zaposlene u javnom sektoru, a sam izborni dan bi, kažu kritičari, mogao biti obilježen „uvozom“ glasača iz Republike Srpske, bugarskim vlakovima i drugim.
Adut u Bruxellesu?
Kritike na račun Vučića iz Bruxellesa bile su do sada suzdržane i podijeljene. Europska komisija je, recimo, nedavno preporučila otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, ali su to blokirale neke države članice.
„Nije isključeno da će upravo posjet Zelenskog i srpska suradnja s Kijevom dio država članica EU-a i Europska komisija iskoristiti u nastojanju da prodube pregovore sa Srbijom, posebno u trenutku kada geopolitički razlozi neopravdano potiskuju kriterije na području vladavine prava“, navodi Majstorović za DW.
Prema Vukadinoviću, medijska vatrena moć vlasti ublažit će eventualno gunđanje u njegovu biračkom tijelu zbog posjeta Zelenskog. A opredjeljivanje za EU ili Rusiju, iako u Srbiji važno, sada je ipak u trećem planu.
„Vučić je i svoje birače i najveći dio političke scene pacificirao u odnosu na to pitanje“, kaže Vukadinović. „Vučićevi glasači su načelno rusofili, ali je to mlako, kao što je blijedo njihovo zalaganje za očuvanje Kosova ili njihov nacionalizam. Oni su poslušna armija poklonika lika i djela Aleksandra Vučića – to je i bila suština njegovih propagandnih operacija.“
Blijedo ili ne, dosadašnji susreti Vučića i Zelenskog sadržavali su i obvezno podsjećanje da ni Ukrajina nije priznala neovisnost Kosova. A to je u Srbiji uvijek zgodno spomenuti, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....