Nakon što je kompanija smijenila osnivača United Grupe (UG) Dragana Šolaka, a urednici medija unutar te kuće izrazili zabrinutost za budućnost slobodnog novinarstva i uputili pismo međunarodnoj javnosti, strukovnim udrugama i dužnosnicima Europske unije – uključujući i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen – nad oporbeno nastrojenim dijelom srpske javnosti nadvili su se tamni oblaci.
Srpski milijarder, suvlasnik Nove TV i N1, povlači se nakon 25 godina. Evo tko će ga naslijediti
United Grupa vlasnica je jedine dvije slobodne i oporbeno orijentirane televizije u Srbiji – N1 i Nove S. Iako N1 djeluje i u Hrvatskoj te drugim zemljama regije, u Srbiji su N1 i Nova S – uz izuzetak TV Insajdera – praktički jedini primjeri neovisnog i profesionalnog političkog televizijskog izvještavanja.
Sve ostale televizije, nacionalni i brojni kabelski kanali, pod izravnim su ili neizravnim utjecajem vlasti. To znači da na njima nema kritike režima, a posebno ne predsjednika Aleksandra Vučića, kao ni prostora za oporbu, nevladine organizacije koje nisu povezane s vlasti ili građanske prosvjede.
Prema brojnim analizama posljednjih godina, kontrola medija jedan je od ključnih alata kojim se Vučićev režim održava na vlasti.
U takvom kontekstu, N1 se isticao kao iznimka. No, nakon promjena u vlasničkoj strukturi United Grupe i nedavne prodaje njenog kabelskog operatera SBB-a, postavlja se pitanje opstanka neovisnog uredništva unutar te kuće.
Postoji opravdana zabrinutost
„Očito imamo razloga za ozbiljnu zabrinutost, prije svega zbog radnog statusa brojnih kolega. Iz mjeseca u mjesec događaju se promjene o kojima doznajemo tek kada se dogode, bez ikakve najave ili pripreme. U osnovi su ugroženi brojni naši članovi koji rade u United Grupi, a s time je ugrožena i srpska javnost, jer UG okuplja većinu preostalih slobodnih medija u zemlji“, rekao je za Slobodnu Dalmaciju Željko Bodrožić, predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).
Ističe kako je dosadašnji većinski vlasnik Dragan Šolak medijima davao potpunu slobodu. „Godinama nismo imali pritužbi da su novinari bili prisiljeni objavljivati ili zataškavati informacije, niti da su bili cenzurirani“, dodaje Bodrožić i ocjenjuje da su posljednje vijesti o UG „igra koju još ne možemo sagledati“.
„Vidimo da se i veliki europski akteri mijenjaju – sve više podliježu korupciji i tehnokratskom poimanju politike. Više im je stalo do ‘stabilnosti’ nego do demokracije i slobode govora“, upozorava.
Na pitanje je li obraćanje europskoj javnosti i pismo upozorenja dobar preventivni korak, odgovara da je „javnost uvijek najbolja obrana slobodnom i neovisnom novinarstvu“.
„Često smo pod pritiskom vlasti ili financijskih moćnika, pa nam javnost ostaje jedina zaštita. Da imamo snažnije i bogatije civilno društvo, ne bismo morali ovisiti o volji vlasnika ili upravnih odbora iz inozemstva.“
Dodaje kako je medijska scena osiromašena jer je vlast zatvorila sve kanale financiranja. „UG i SBB godinama su poslovali u gotovo nemogućim uvjetima. Moguće je da su se suvlasnici odlučili na ovaj potez kako bi ‘otupili oštricu’ režima ili je riječ o nekom dogovoru – više me ništa ne iznenađuje“, kaže Bodrožić.
Spominje i kako se Yettel, novi vlasnik SBB-a, iako europska tvrtka iz Češke, ponaša kao da dolazi iz autoritarnog režima jer odbija uvrstiti N1 i Novu S u svoju ponudu, unatoč ugovornoj obvezi i očitom interesu gledatelja.
N1 kao politički čimbenik
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) od 2016. provodi monitoring izvještavanja televizije N1.
„Već prvi rezultati pokazali su jasnu razliku u odnosu na nacionalne TV postaje. N1 je imao kritički i analitički pristup vlasti, dok su druge televizije – uključujući i RTS – služile za njenu promociju“, izjavio je Zoran Gavrilović, voditelj BIRODI-ja.
Vlasti u Srbiji, koje ne podnose pluralizam, od 2016. sustavno pokušavaju prikazati N1 kao političkog aktera i glasnogovornika oporbe, iako ni oporbeni akteri na toj televiziji nisu bili glorificirani, kaže Gavrilović.
Istraživanja pokazuju da publiku N1 čine ljudi različitih političkih uvjerenja – od ljevice do desnice, pristaše i protivnici EU – ali zajedničko im je da traže profesionalne i neovisne informacije.
„N1 je unosio nužan pluralizam u srpski medijski prostor. No, vlast koja ne podnosi različitost učinila je sve da ga prikaže kao prijetnju. Istovremeno, stalni pritisak doveo je do toga da kapital iza televizije počne odustajati, što prijeti njenom opstanku“, dodaje.
Sam predsjednik Vučić često je javno ulazio u sukobe s novinarima N1, vrijeđao ih i pokušavao diskreditirati, dok su njegovi politički oponenti, poput Dragana Đilasa i Dragana Šolaka, neprestano predstavljani kao negativci, čak i kada nisu sudjelovali u javnom životu.
Gavrilović ističe da su zbog toga i oglašivači oklijevali surađivati, iako je publika N1 uglavnom mlađa, obrazovanija i platežno sposobnija od prosjeka.
„S tržišne perspektive, N1 je idealna platforma za oglašivače. Nema nikakvog racionalnog razloga za promjenu uređivačke politike ili gašenje te televizije“, kaže.
Podsjeća i na primjer ukidanja emisije Utisak nedelje na B92 nakon promjene vlasništva, unatoč velikoj gledanosti.
„Moguće je da kapital koji sada ulazi u United Grupu neće imati volje suočavati se s režimom i odluči se povući iz partnerstva s N1 i Novom S“, zaključuje Gavrilović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....