Ako bi ruski tenkovi ušli u Poljsku i Litvu, nedavno nadograđena autocesta Via Baltica igrala bi ključnu ulogu u prijevozu i dostavi obrambenih pojačanja. Novo proširena cesta prolazi kroz zeleni i šumoviti krajolik, pored slikovitih sela i mirnih farmi i u ovom trenutku na neki način predstavlja viziju sklada, ali ako bi Rusija napala bilo koju od četiri NATO zemlje duž rute E67, ova bi autocesta koja povezuje Varšavu i Tallinn, prijestolnice Poljske i Estonije, bila jedini kopneni koridor za prijevoz pojačanja kako bi se spriječila katastrofa ruske invazije, piše Jutarnji list.
Nedavna obnova i nadogradnja autoceste E67, poznate i kao Via Baltica, stoga je puno više od rutinskog infrastrukturnog projekta. Zato su se predsjednik Poljske Karol Nawrocki i predsjednik Litve Gitanas Nausėda odlučili sastati na zajedničkoj granici kako bi ponovno otvorili Via Balticu, koja je transformirana u autocestu s četiri traka. "Ova cesta ima dvostruku svrhu. Pomoći će našem gospodarstvu i ojačati obrambene sposobnosti naše regije", rekao je Nawrocki te dodao da se doprinos autoceste sigurnosti "ne može dovoljno naglasiti".
Poljska je potrošila 2,6 milijardi eura na modernizaciju svog dijela ceste, od čega je gotovo milijarda eura došla iz Europske unije, a zašto su takvi obrambeni resursi toliko potrebni bilo je očito obojici čelnika, kako piše britanski konzervativni dnevnik The Telegraph. Njihov se sastanak održao otprilike na pola puta između Bjelorusije, koju tamošnji diktator Aleksandar Lukašenko drži u čvrstom zagrljaju ruskog vođe Vladimira Putina, i ruske eksklave Kalinjingrad, gdje Kremlj ima raspoređene tisuće vojnika i arsenal raketa Iskander sposobnih da nose nuklearno oružje.
Ključni cilj brzog prijevoza pojačanja
Ako Putinovi tenkovi ikad dođu, vjerojatno će krenuti preko oko 80 kilometara poljskog i litavskog teritorija koji odvaja Bjelorusiju od Kalinjingrada. Osvajanjem tog vitalnog terena, poznatog kao koridor (ili prevlaka) Suwalki, Rusija bi mogla prekinuti kopnenu vezu NATO-a sa svoja tri baltička saveznika - Litvom, Latvijom i Estonijom - i iskoristiti ono što neki smatraju ‘Ahilovom petom‘ zapadnog vojnog saveza. Jednom izolirane, tri baltičke države mogle bi doživjeti istu sudbinu kao i velika područja Ukrajine, barem prema Putinovu planu.
No, sada se ulažu golemi napori kako bi se spriječila bilo kakva ruska agresija prije nego što uopće započne. To dijelom uključuje pripreme za blokiranje i usporavanje okupatorskih snaga, zbog čega Poljska i baltičke države grade isprepleteni lanac fizičke obrane, uključujući protutenkovske jarke i piramidalne betonske prepreke poznate kao tzv. zmajevi zubi. Sve četiri zemlje također su odlučile povući se iz Ottawske konvencije, kako bi im omogućile da na svoje najranjivije dijelove granice postave milijune nagaznih mina.
A drugi dio plana je ubrzati dolazak pojačanja, a ako bude potrebno, nova autocesta bila bi namijenjena prijevozu dovoljnog broja vojnika pri prvom znaku krize kako bi odvratili ruski ratni stroj. To je ono što Via Balticu čini vitalnom za sigurnost svakog NATO saveznika, budući da bi cijeli savez bio u ratu ako bi bilo koja članica bila napadnuta, navodi Telegraph referirajući se na članak 5 ugovora.
Krenuvši od Varšave, autocesta se proteže prema sjeveroistoku oko 967 kilometara kroz Litvu i Latviju prije nego što stigne do glavnog grada Estonije. Darius Antanaitis, umirovljeni bojnik litavskih oružanih snaga i stručnjak za baltičku obranu, objašnjava da se konvoj vozila potreban za prijevoz samo jednog bataljuna može protezati na najmanje četiri kilometra. Za premještanje divizije potrebni su deseci tisuća vozila.
Pokušaj postizanja ovoga na staroj Via Baltici, koja je imala samo dvije trake, izazvao bi, kaže, "potpuni kaos". "Vojni konvoji su vrlo dugi, tako da čak i najmanji kvar vozila, nesreća ili zaustavljanje mogu uzrokovati neprohodnu prometnu gužvu", dodao je.
Napominje da je ruski napad na Kijev na početku invazije na Ukrajinu 2022. godine prerastao u krvavi fijasko kada su se oklopne jedinice našle prikovane na cestama koje vode do glavnog grada. U jednom trenutku došlo je do prometne gužve koja se protezala gotovo 65 kilometara, što je ruska vozila učinilo lakim plijenom ukrajinskih zasjeda i napada te zarobljavanja.
Antanaitis kaže da novoproširena Via Baltica "omogućuje povećanje broja vozila po kilometru", a istovremeno stvara "mogućnost zaobilaženja zaustavljenih ili pokvarenih vozila bez zaustavljanja cijelog konvoja". Stara cesta nije bila dovoljno čvrsta da podnese najteže ratne strojeve, poput transportera tenkova ili samohodne artiljerije, ali nova autocesta je dovoljno robusna i za tu svrhu. Na samom kraju rute nalazi se NATO-ova borbena skupina u Estoniji koju predvodi 900 britanskih vojnika, koja predstavlja najveće pojedinačno raspoređivanje vojske u inozemstvu. Njihov strateški položaj trebao bi biti sigurniji sada kada je cesta koja vodi do njih poboljšana.
Ipak, geografske značajke čine svaku baltičku državu inherentno ranjivom. Površina sve tri zemlje iznosi tek dvije trećine veličine Ujedinjene Kraljevine. Kao male države smještene uz obalu, lišene su onoga što vojni planeri nazivaju "strateškom dubinom", odnosno dovoljno teritorija za amortiziranje i oporavak od bilo kakvog neprijateljskog napada.
Švedska i Finska poboljšale situaciju
No, odluka Švedske i Finske da se pridruže NATO-u 2023. godine promijenila je situaciju nabolje. Baltik je sada ‘NATO jezero‘, s obje obale Finskog zaljeva i prilazima Sankt Peterburgu koji se nalaze unutar saveza. "Izlaz ruske Baltičke flote iz Sankt Peterburga u Baltičko more u potpunosti kontroliraju Finska i Estonija", kaže Antanaitis. "Zračni prostor dodatno se kontrolira sa švedskog otoka Gotland, a prate se i morski i pomorski logistički putevi."
To omogućuje NATO-u da se ne mora oslanjati isključivo na autocestu, koja prolazi kroz koridor Suwalki - u bilo kojoj krizi, pojačanja bi također mogla doći do najizloženijih saveznika preko ruta Baltičkog mora. Iz ove perspektive, Kalinjingrad manje izgleda kao opasna ruska ispostava i moguća lansirna rampa za napad, a više kao strateška poteškoća za Putina, budući da je teritorij okružen NATO saveznicima.
Štoviše, zemlje duž NATO-ova "istočnog krila" sada izdvajaju iz BDP-a za obranu više nego bilo koja druga članica saveza, uključujući Sjedinjene Države. Ove godine Poljska će uložiti 4,5 posto BDP-a u obranu, Litva će izdvojiti 4 posto, Latvija 3,7 posto, a Estonija 3,4 posto, sve uvjerljivo više od američkih 3,2 posto.
Korak po korak, najugroženiji saveznici zatvaraju pukotine u svom ‘oklopu‘ koliko god mogu, a primjer toga je i modernizacija Via Baltice. No, unatoč tome, ne mogu se nadati da će promijeniti ruske imperijalističke ambicije. "Ljudi u Litvi stoljećima osjećaju strah i razumiju prijetnju, što nam omogućuje da se pripremimo", kaže Antanaitis. "Ali danas, kao članice NATO-a i EU-a, znatno smo sigurniji."
Za zemlje ujedinjene tom prometnicom, ona znači puno više od obične autoceste. Predsjednik Litve Nausėda rekao je za tu cestu da je, ni manje ni više, nego simbol "slobode, prosperiteta i sigurnosti".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....