“Ovaj sporazum jača dijalog, diversifikaciju trgovine i održivi razvoj potičući prosperitet, stabilnost i regionalnu integraciju u korist naših građana.” Tako piše na početku “Zajedničke izjave povodom potpisivanja Sporazuma o unaprijeđenom partnerstvu i suradnji (EPCA) Europske unije i njezinih država članica te Republike Uzbekistan”. Sporazum je potpisan 24. listopada i potvrđuje važnost Uzbekistana na globalnoj razini, ali i cijele regije Srednje Azije, piše jutarnji.hr.
“Visoko cijenimo odluku o podizanju odnosa dviju regija (EU i Srednja Azija) na razinu strateškog partnerstva, kao i druge sporazume koje su postigli čelnici sudionika tijekom summita, uključujući održavanje Gospodarskog foruma Srednje Azije i EU-a te Foruma investitora u Transkaspijski prometni koridor i povezanost u Taškentu 2025. godine”, navodi Zajednička izjava koja je objavljena nakon sastanka uzbekistanskog predsjednika Šavkata Mirzijojeva s Ursulom von der Leyen, predsjednicom Europske komisije, i Antóniom Costom, predsjednikom Europskog vijeća.
Bivše sovjetsko dvorište
Srednja Azija područje je od interesa svih globalnih sila i aktera koje je Rusija smatrala svojom sferom interesa, ali zemlje tog prostora diversificirale su odnose. Kina je postala važan partner nastojeći zapad eurazijskog kontinenta učiniti partnerskim prostorom kako bi ojačala i sigurnost. Kineski predsjednik Xi Jinping potpisao je 17. lipnja ugovor o jačanju veza s državama Srednje Azije, dok Peking nastoji dodatno produbiti suradnju u trgovini, energetici i infrastrukturi s ovom regijom bogatom resursima, objavio je tada Reuters.
Zainteresirani su i SAD jer Srednja Azija leži u središtu najveće kopnene mase na svijetu, a većina velikih ratova vođena je kako bi se spriječilo da jedna sila kontrolira Euraziju. Zemlje Srednje Azije prostor su kojim treba ići Srednji koridor (Transkaspijski prometni koridor) kojim bi se Kina povezala s tržištem EU-a kopnenim putem, izbjegavajući Rusiju preko koje ide stari koridor.
Tri dana nakon boravka u Bruxellesu, predsjednik Mirzijojev primio je američko izaslanstvo koje je vodio Sergio Gor (rođen u Uzbekistanu dok je bio sovjetska republika), posebni predsjednikov izaslanik za Južnu i Srednju Aziju. Saida Mirzijoyjeva, predsjednička pomoćnica, u ponedjeljak je izjavila da se sastala sa zamjenikom državnog tajnika Christopherom Landauom i Gorom, napisavši na platformi X: "Razgovarali smo o dinamičnim reformama u Uzbekistanu, novim mogućnostima za trgovinu i ulaganja te načinima jačanja suradnje u području javne sigurnosti." Landau je u utorak odgovorio: “Uživali smo u iskrenoj i opsežnoj raspravi. Mnogo prilika za partnerstvo u budućnosti.”
Priopćenje Taškenta govori o razmjeni mišljenja o aktualnim aspektima globalnih i regionalnih tema da bi na kraju naglasilo da su dvije strane razmotrile raspored sljedećih događaja, uključujući i u okviru summita “C5+1“, koji bi se trebao održati sljedeći tjedan u Washingtonu. “Diplomatska platforma C5+1 predstavlja pristup američke vlade zajedničkom uključivanju svih pet vlada Srednje Azije (C5) – Kazahstana, Kirgiske Republike, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana”, tumači State Department.
Susret je predviđen 6. studenoga, brzo nakon povratka američkog predsjednika Donalda Trumpa iz azijske turneje. Zamjenik državnog tajnika Christopher Landau, nakon sastanaka u Taškentu, rekao je da će se predsjednik Mirzijojev sastati s Trumpom u Washingtonu sljedeći tjedan, prenio je Reuters. Njegov posjet "trebao bi utrti put sjajnom sastanku" [ostalih] čelnika, napisao je Landau ranije u utorak na X-u, prenosi agencija. Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev tijekom vikenda izjavio je da će sudjelovati na summitu i zahvalio Trumpu u pismu na pozivu, prema objavi iz njegova ureda na Telegramu.
Model koji slavi 10 godina
Prvog dana studenoga C5+1 obilježit će deset godina postojanja – pokrenut je na razini ministara vanjskih poslova, tada je američki bio John Kerry, održan u Samarkandu, Uzbekistan. Najavljeni sastanak pet dana kasnije bio bi prvi zajednički susret svih pet predsjednika Srednje Azije s američkim predsjednikom i to u glavnom gradu SAD-a. Mirzijojev je jedini od sadašnjih čelnika srednjoazijskih država bio gost u Bijeloj kući na radnom posjetu 2018. godine, u prvom Trumpovu mandatu.
“C5+1 lijepo se uklopio u multivektorsku vanjsku politiku većine srednjoazijskih država i uskladio se s povećanom predanošću regionalnoj suradnji”, tumači The Diplomat, medij koji se bavi azijskim temama. Dodajući da je najava susreta bila iznenađenje s obzirom na tekuće zatvaranje američke vlade i Trumpovu poznatu sklonost bilateralnom, a ne multilateralnom angažmanu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....