Od svih posljedica koje je ničim izazvana američko-izraelska agresija na Iran donijela ili će tek donijeti svijetu, jedna se odnosi na skupinu BRICS. Od 11 članica ovog političko-ekonomskog saveza – koji čine najveće sile Istoka i vodeće zemlje Globalnog juga - dvije su se sada našle na međusobno suprotstavljenim stranama: Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
Ove dvije zemlje (zasad) nisu direktno u ratu, ali zbog asimetrične obrane Irana brojni iranski projektili i dronovi padaju na zemlje Perzijskog zaljeva, pa tako i na Emirate. Iran u tim zemljama gađa vojne baze SAD-a i druge infrastrukturne objekte koje koristi američka vojska, uključujući hotele u kojima su nakon uništenja vojnih baza smješteni američki vojnici i drugo vojno osoblje, o čemu su već pisali svjetski mediji.
Prema terenskim izvještajima, od svih zemalja Perzijskog zaljeva upravo je UAE najviše na udaru iranskih raketa. Ministarstvo obrane UAE je 31. ožujka objavilo da je od početka rata na tu zemlju ispaljeno gotovo 2000 dronova i više od 450 balističkih i krstarećih projektila. Među ostalim, to je dovelo do brzog kolapsa međunarodnog turizma u toj zemlji. Prizori zapaljenih aerodroma i luksuznih hotela u Abu Dhabiju i Dubaiju srozali su i tamošnje burze i pojam sigurnosti na kojem počiva zaljevska ekonomija.
Netko bi možda očekivao da u takvoj situaciji vlasti UAE okrive američkog agresora koji je napadom na Iran ugrozio sve zemlje Bliskog istoka u kojima se nalaze američke baze. Pritom valja uočiti da Amerika nije obavijestila nijednu zaljevsku zemlju o pokretanju napada na Iran, dok je Iran s druge strane mjesecima unaprijed upozoravao da će u slučaju američke agresije napasti sve američke baze u regiji.
Međutim, vlasti UAE nisu okrivile američkog agresora, nego su okrivile napadnuti Iran.
Čiji je kineski dron?
Štoviše, američki list Wall Street Journal (WSJ) ovog je tjedna objavio da su Emirati odlučili ući u rat protiv Irana. Kako navodi list, pozivajući se na arapske dužnosnike, UAE se priprema pomoći Americi u otvaranju Hormuškog tjesnaca silom.
„UAE bi tako postali prva zemlja Perzijskog zaljeva koja je postala zaraćena strana nakon iranskih napada”, piše WSJ.
Američki list navodi da emiratski diplomati lobiraju za rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja bi odobrila vojnu akciju u Hormuškom tjesnacu. Također, iz UAE pozivaju SAD i vojne sile u Europi i Aziji da formiraju antiiransku koaliciju koja bi poduzela tu akciju.
„Emirati su također predložili da američke snage okupiraju strateške otoke u tjesnacu, posebice Abu Musu, koji Iran drži već pola stoljeća, a UAE ga smatra svojim teritorijem”, piše WSJ.
Iako su Emirati demantirali navode američkog lista – iz Abu Dhabija su poručili da ne povećavaju vojne napore protiv Irana, ali da „zadržavaju obrambeni stav i pravo na samoobranu” - Iran je 4. travnja optužio UAE da se uključio u rat na strani američko-izraelskog agresora.
Iranska državna televizija IRIB u objavi na X-u ustvrdila je da postoje dva dokumenta koja dokazuju ulazak UAE u rat protiv Irana. Prvi se odnosi na presretanje „emiratskog borbenog zrakoplova Mirage 2000 iznad iranskog otoka Jask 22. ožujka”, dok se drugi dokument referira na uništenje kineskog drona WingLoong-2 u srijedu 1. travnja, za kojeg Iranci tvrde da je „u posjedu samo Saudijske Arabije i UAE”.
Iz Emirata još nije stigla reakcija na ove iranske tvrdnje.
Moskva zove Abu Dhabi
Sukob između dviju članica BRICS-a dovodi u reputacijsku opasnost čitavu skupinu, zamišljenu kao protutežu zapadnim alijansama. Ako BRICS ne može osigurati minimalnu harmoniju između svojih 11 članica, kako će onda osigurati pravedniji svjetski poredak od postojeće Pax Americane, a što je glavno geopolitičko i moralno obećanje čelnika ove skupine? Kako nam multipolarni svijet može jamčiti veću pravednost ako međusobno ratuju pioniri i osnivači tog svijeta?
To su pitanja koja ovih dana postavljaju ne samo zluradi zapadni stratezi i birokrati NATO saveza, nego i brojni ljudi širom svijeta koji podržavaju ideju i projekt multipolarnog svijeta, ne nužno zato što mrze Zapad i vole istočne autokrate, nego prije svega zato da prestane ovo nekontrolirano američko militarističko divljanje po svijetu, koje u ovom mileniju gledamo još od ničim izazvane agresije na Irak 2003. godine.
Jasno je da implikacije aktualnog sukoba između Irana i UAE shvaćaju i glavni pokretači BRICS-a - Kina i Rusija. Ne čudi stoga da ruska i kineska diplomacija intenzivno rade na pokušaju saniranja takvog stanja. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji održava dobre odnose s teokratskim režimom u Teheranu, već je dvaput od početka rata razgovarao s predsjednikom UAE Mohamedom bin Zajed al Nahjanom – početkom i krajem ožujka – te se i Rusija i Kina nude kao mogući posrednici u zaustavljanju rata.
Dakako, kada bi se situacija dodatno zaoštrila do mjere da bi BRICS morao birati između Irana i UAE, ne bi bilo prevelike dileme. Usprkos dobrim odnosima i lukrativnim ugovorima koje Kina i Rusija imaju sa zaljevskom monarhijom, Iran im je ipak u svakom smislu neopisivo važniji. To potvrđuje i činjenica da obje zemlje imaju dugoročne strateške sigurnosne sporazume s Iranom na 25 godina: Kina od 2019. godine, Rusija od lani.
U svakom slučaju, ostaje pitanje hoće li BRICS preživjeti iranski rat u punom sastavu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....