U noći na srijedu jedna unca (oko 31,1 gram) zlata je na svjetskom tržištu prvi put premašila granicu od 4.000 američkih dolara i od onda se otprilike drži na nešto preko tog iznosa. Zapravo nema tome dugo kako su mediji već pisali o "novom rekordu" zlata: u ožujku je premašila granicu od 3.000 dolara jer je samo od kraja 2024. plemeniti se metal poskupio za oko 53 posto, piše Deutsche Welle.
Razloga ima više: opet su tu i Sjedinjene Američke Države, ali dok je prošle jeseni i zime za nagli rast cijene zlata bio kriv strah Amerikanaca da će Trump odrediti carinu i na zlato - konačno, i ono je sirovina, te najvećim dijelom stiže iz uvoza - sad su tu političke krize. Nakon što je blokiran proračun u SAD-u i naložen shutdown brojnih državnih tijela se mnogima zlato čini najbolja opcija. Jer kriza vlade je i u Francuskoj, Japanu...
Drugim riječima, ulagači nemaju osobitog povjerenja u regularne novčane tokove i traže alternativu. Nije slučajno uz zlato rekord opet postigla i kriptovaluta Bitcoin kojoj je vrijednost isključivo njena potražnja među onima koji ga hoće imati. Zlato pak ima i svoju slabu stranu: to nije novac s kojim se odmah nešto može kupiti, a ono ne daje niti kamate nego je dobit isključivo u porastu cijene zlata.
Paradoks zlata
Ali i u SAD se očekuje pad eskontne stope, tako da se nekakvih velikih kamata ionako teško može doći. A vrijednost zlatu doista neprestano raste - bolje rekavši, nema značajnijih i drastičnih pada vrijednosti i već to je apsurd cijene zlata. Jer te plemenite kovine na svijetu ima sve više: svake godine se iskopa i dođe na tržište još oko 3.600 tona zlata, a samo desetak postotaka - oko 330 tona - se "potroši" u industriji. Najveći dio - oko 2.300 tona godišnje se pretvori u nakit, ali ukupna količina zlata u svijetu godišnje raste za oko 1,5%. A ipak i cijena raste.
Rekord od 4.000 dolara za uncu je "zasluga" i trenutno slabog dolara. Obzirom da se i zlatom trguje u američkoj valuti, to znači i da se kupcima s drugom valutom sad kupnja čini kao dobra prilika.
U današnje doba oni koji žele zlatni nakit zapravo nisu glavni pokretač cijene: pogotovo ove godine su tu i središnje banke koje su se dale u kupnju iz više razloga. Najprije zato jer je pričuva u zlatu strateška odluka neke države biti neovisnija, osobito prema američkom dolaru. To je glavni razlog i za Kinu povećati svoje pričuve u zlatu, a onda su tu i druge države pod sankcijama - od Irana pa do Rusije koje tako žele stabilizirati svoj fiskalni sustav.
Hoće li zlato još biti skuplje?
Nakon što je prošle godine cijena rasla zbog straha Amerikanaca od carina, proljetos i kad se pokazalo kako se najave ovog američkog predsjednika niti kad je riječ o carinama, ne trebaju uzeti previše ozbiljno, cijena zlata se donekle stabilizirala - ali nije pala.
Utoliko se može pretpostaviti: da, cijena će i dalje nastaviti rasti. Thu Lan Nguyen iz Commerzbanke smatra realnim da će i američki Fed popustiti pred pritiskom Trumpa i spustiti eskontnu stopu - a time i zlato učiniti još atraktivnijim za ulagače. On se ne bi začudio da u dogledno doba cijena poraste i na 4.200 dolara.
U posljednje doba je samo nakon napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. vrijednost zlata malo ozbiljnije pala: u ožujku 2022. je prijetila "probiti" 2.000 dolara za finu uncu da bi se onda ipak cijena do kraja godine spustila na nešto preko 1.600 dolara. No inače i uglavnom - cijena stalno raste.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....