Sjedinjene Države sravnit će sa zemljom iranske elektrane ako Islamska Republika u roku od dva dana potpuno ne otvori Hormuški tjesnac, zaprijetio je američki predsjednik Donald Trump. "Ako Iran POTPUNO NE OTVORI, BEZ PRIJETNJE, Hormuški tjesnac u roku od 48 SATI od ovog trenutka, Sjedinjene Države napast će i uništiti njihove razne ELEKTRANE, POČEVŠI OD NAJVEĆE!" objavio je Trump u subotu kasno navečer na društvenoj mreži Truth Social.
Trump nije precizirao koje bi elektrane bile meta napada. Moguće je da je mislio na nuklearnu elektranu Bušer, najveće i jedino operativno nuklearno postrojenje u zemlji, koje je prošlog tjedna već bilo meta napada te je zbog toga privremeno zatvoreno, a radnici su evakuirani. Među najvećim energetskim postrojenjima nalazi se i plinska elektrana Damavand, oko 70 kilometara jugoistočno od Teherana, postrojenje u Kermanu, koje je već pretrpjelo štetu, te termoelektrana Ramin u jugozapadnoj pokrajini Huzestan, piše Jutarnji list.
Prema procjenama Bloomberga, Iran raspolaže s 98 operativnih plinskih elektrana. SAD će eventualni napad pokušati opravdati tvrdnjama da režim i/ili vojska zarađuje na tim pogonima, ali Međunarodni kazneni sud upozorava da se takva postrojenja prije svega smatraju civilnom infrastrukturom zbog njihove uloge u opskrbi gorivom za grijanje, kuhanje i proizvodnju električne energije te da bi napadi na njih predstavljali ratni zločin. Napadi na civilnu energetsku infrastrukturu, međutim, već su viđena taktika u modernim sukobima, uključujući rat u Ukrajini.
napad bi vjerojatno proizveo suprotan učinak
Za razliku od udara na najveće svjetsko plinsko polje Južni Pars, napad na iranski elektroenergetski sustav vjerojatno ne bi izazvao neposredne posljedice na svjetsku opskrbu energijom. Ali bi itekako utjecao na opskrbu energijom za ljude unutar zemlje. Iran, naime, većinu električne energije proizvodi iz fosilnih goriva, ponajprije prirodnog plina, pa bi svaki veći poremećaj u opskrbi ili oštećenje termoelektrana pogodio kućanstva, industriju i poljoprivredu. Takav bi scenarij vjerojatno proizveo suprotan učinak od onoga kojem se Washington nada – da se Iranci pobune protiv svoje teokratske vlade. Iranci već trpe posljedice rata. Vlast je na početku rata isključila internet tvrdeći da to radi iz sigurnosnih razloga. Građani bez pristupa Starlinku ili alternativnim načinima komunikacije ostaju odsječeni od vanjskog svijeta. To također znači da civili ne dobivaju informacije u stvarnom vremenu s obavijestima trebaju li evakuirati zgrade ili ostati gdje se nalaze uoči napada. Mnoga iranska nuklearna i raketna postrojenja, kao i drugi strateški ciljevi, nalaze se unutar urbanih područja. U pojedinim slučajevima izraelska vojska slala je upozorenja o evakuaciji putem društvenih mreža.
"Bio sam zatečen jer sam očekivao da će on [Trump] povući crtu između vlade i naroda i da neće ići za onim što pripada narodu", kaže za BBC Persian tridesetogodišnji stanovnik Karaja, grada nedaleko od Teherana. "Strašno sam zabrinuta. Bez struje Iran će biti uništen i postat će noćna mora", dodaje dvadesetogodišnjakinja iz Teherana.
Odgovarajući na Trumpov ultimatum, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) uzvratio je protuprijetnjom, rekavši da će gađati energetsku infrastrukturu u vlasništvu SAD-a u regiji. "Ako neprijatelj naruši iransku energetsku infrastrukturu, meta će biti sva energetska, informacijska i desalinizacijska postrojenja povezana sa SAD-om i cionističkim režimom u regiji", poručuje IRGC, a prenosi poluslužbena novinska agencija Fars.
TRump danas jedno, sutra drugo
Istodobno, iranski predstavnik u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji pri UN-u, koji je ujedno iranski veleposlanik u Velikoj Britaniji, tvrdi da je Hormuški tjesnac i dalje otvoren, osim za brodove povezane s "neprijateljskim državama". "Diplomacija ostaje prioritet Irana. Međutim, potpuni prekid agresije, kao i međusobno povjerenje, važniji su", rekao je Ali Mousavi. Iran je omogućio siguran prolaz kroz Hormuz brodovima nekih prijateljskih država, uključujući Kinu, Indiju i Pakistan.
Trumpov ultimatum pokazuje još jednom da ne znamo koji su točno ciljevi SAD-a u ovom ratu jer ih američki predsjednik iz dana u dan mijenja. Samo dan prije upozorio je Izrael da izbjegava napade na iransku energetsku infrastrukturu kako bi se spriječila eskalacija, a sada najavljuje upravo takve udare. I dok Trump ovaj rat naziva "izletom", stvarnost pokazuje da mu se kraj ne nazire tako brzo. Trumpova će prijetnja, ako je ostvari, sasvim sigurno dovesti do novih poremećaja na energetskim tržištima.
"Predsjednik Trump ovom je prijetnjom postavio na tržišta 48-satnu tempiranu bombu neizvjesnosti. Ako se ultimatum ne povuče, mogli bismo vidjeti slobodan pad burzi i snažan rast cijena nafte", upozorio je za Reuters analitičar tržišta Tony Sycamore.
Ako Iran odgovori protunapadima na energetska postrojenja u Perzijskom zaljevu, u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, moglo bi doći do novog rasta cijena goriva. Cijene nafte u petak su već dosegnule najvišu razinu u gotovo četiri godine. U takvom bi scenariju najveći dobitnik mogla ponovno biti Rusija. Sjedinjene Države su, nastojeći ublažiti pritisak na tržišta, nedavno dopustile kupnju "zarobljene", odnosno sankcionirane ruske, ali i iranske nafte koja se već nalazi na tankerima na moru. Trump je time zapravo odobrio bogaćenje protivnika, potez čije će se posljedice tek morati procijeniti, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....