Ono što se do prije nekoliko godina činilo kao znanstvena fantastika postaje stvarnost. Američka valuta oslabila je više od 10 posto u posljednjih šest mjeseci u usporedbi s košaricom valuta glavnih američkih trgovinskih partnera. Posljednji put kada je dolar toliko oslabio na početku godine bilo je 1973. godine.
Za razliku od 1973. godine, ovog puta slabljenje američke valute rezultat je političkih poteza predsjednika Donalda Trumpa, ponajviše donošenjem novih visokih carina te izolacionističkom vanjskom politikom, piše New York Times.
U početku je dolar naglo porastao nakon ponovnog izbora Trumpa. Slično kao i investitori na burzi, igrači na deviznom tržištu doživljavali su ga kao poslovnog nastrojenog, vjerojatno privlačeći ulaganja iz cijelog svijeta i povećavajući potražnju za američkom valutom.
Takav entuzijazam nije potrajao. Nakon što je dosegao vrhunac sredinom siječnja, indeks dolara počeo je padati. Utjecaji pada dolara dalekosežni su. Posljednji put kada je dolar započeo godinu s tako strmim padom bilo je 1973. godine kada su strane valute prestale biti vezane za dolar. Taj potez uslijedio je dvije godine nakon što je predsjednik Nixon donio odluku da više ne veže zlato za dolar.
Negativni trend po Sjedinjene Američke Države nije ostao neuočen s druge strane Atlantika. Vođe Europske unije u opadanju dolara vide šansu za euro i za europsku ekonomiju.
„Vidimo da naša stabilnost, predvidljivost i poštovanje vladavine prava već pokazuju snagu. Već imamo jači interes investitora za imovinu denominiranu u eurima.“ rekao je Valdis Dombrovskis, europski povjerenik za gospodarstvo, piše New York Times.
Euro se u međuvremenu stabilizirao nešto iznad 1,17 dolara, što je njegova najjača razina od rujna 2021., podržan slabljenjem dolara usred blažih izgleda američkog FED-a i rastućih fiskalnih zabrinutosti SAD-a. U Europi su investitori procijenili val podataka o inflaciji iz najvećih gospodarstava regije i njihove implikacije na smjer politike ESB-a. Inflacija potrošačkih cijena u Njemačkoj neočekivano se smanjila na 2,0% u lipnju s 2,1% u svibnju, vrativši se na cilj ESB-a prvi put od listopada 2024. i prkoseći prognozama o porastu na 2,2%.
Euro sada koristi 20 zemalja članica i predstavlja oko 20 posto deviznih rezervi svjetskih središnjih banaka. Trideset posto globalnog izvoza fakturira se u eurima, dok se više od polovice fakturira u dolarima.
Iako je dolar i dalje valuta broj jedan, europski dužnosnici su optimistični. Isabel Schnabel, članica Izvršnog odbora Europske središnje banke, rekla je da bi eurozona mogla postati sigurno utočište kako Trumpova tarifna politika stupa na snagu - dajući regiji "povijesnu priliku za poticanje međunarodne uloge eura".
„Dolar je i dalje najveća rezervna valuta na svijetu... euro je i dalje udaljeno drugo mjesto, ali značajno dobiva na zamahu sa svime što se događa u SAD-u“, rekao je. „Mislim da će sigurno biti puno većeg interesa u budućnosti“, rekao je George Buckley, ugledni europski ekonomist, početkom lipnja za CNBC.
Buckley je rekao da vidi nagovještaje da bi u trenutnom okruženju investitori možda htjeli usmjeriti svoja sredstva u imovinu koja nije dolar.
„Ako razmišljaju o prelasku s dolara na drugu valutu, euro je očit izbor“, rekao je.
Svojevrsni rat za prestiž valute može se promatrati kao konačni raskid savezništva Europske unije i SAD-a. Drugi izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika ispostavio se kao trajni gubitak povjerenja u SAD kao svjetskog lidera u očima Europljana.
U retorici europskih glavešina predsjednik donedavnog neprikosnovenog saveznika - SAD-a - karakterizira se kao rušitelj globalnog trgovinskog poretka. Zato predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, kako se približava istek roka koji je Trump postavio Europljanima za zaključivanje ekonomskog sporazuma, predlaže nova riješenja i nova, ekonomska, savezništva, koja bi u budućnosti mogla postati politička.
Von der Leyen je predložila ideju da se 27 zemalja EU-a udruži s 12 članica azijskog bloka CPTPP (koji sada uključuje i Veliku Britaniju) kako bi formirali novu svjetsku trgovinsku inicijativu.
Nova grupa bi redizajnirala globalni trgovinski poredak utemeljen na pravilima, reformirajući ili čak zamjenjujući sada uglavnom nefunkcionalnu Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a vrlo važna stvar je to što Sjedinjene Američke Države ne bi bile automatski pozvane, prenio je Politico.
U tom kontekstu, ovo slabljenje dolara u teoriji bi moglo ojačati poziciju Europske unije u pregovorima sa SAD-om. Što će na kraju biti od tih pregovora i hoće li se EU zaista okrenuti istoku, ostaje tek za vidjeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....