Ako nije uništena iranska obrana, pokušat će se uništiti tamošnje gospodarstvo i izazvati socijalne nemire, koji će srušiti vojno-teokratski režim u Teheranu. U Washingtonu više ne skrivaju ovu strategiju, makar to znači izgladnjivanje stanovništva Irana.
Američki ministar financija Scott Bessent u srijedu je izjavio kako vjeruje da će "u roku od nekoliko dana" blokada iranskih luka od strane Sjedinjenih Država prisiliti Iran da zaustavi proizvodnju nafte. Bessent je podsjetio da je predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da će američka mornarica nastaviti blokirati iranske luke, piše Jutarnji list.
"U roku od nekoliko dana skladište na otoku Harg bit će napunjeno, a iranski naftni izvori će se zatvoriti. Ograničavanje iranske pomorske trgovine izravno cilja na glavne izvore prihoda režima", napisao je Bessent na platformi X. Dodao je da će američko Ministarstvo financija nastaviti primjenjivati maksimalan pritisak kako bi sustavno oslabilo sposobnost Teherana da generira i premješta sredstva. "Svaka osoba ili plovilo koje olakšava te tokove, putem tajne trgovine i financija, riskira da bude predmet američkih sankcija. Nastavljamo zamrzavati sredstva koja je ukralo korumpirano vodstvo u interesu iranskog naroda", rekao je Bessent.
Trump je u intervjuu za TV mrežu CNBC također izjavio da je, kako je naveo, "blokada bila ogroman uspjeh", te dodao da neće ukinuti američku zabranu u tjesnacu Hormuz dok Washington ne postigne "konačni sporazum" s Iranom.
Prve analize sugeriraju da, ako se nastavi sadašnja situacija "bez rata, bez mira", cijene u Iranu bi se mogle utrostručiti tijekom godine. U slučaju novog sukoba, očekuje se da bi mjesečna inflacija mogla premašiti 20 posto, što bi godišnji rast cijena dovelo do gotovo 500 posto.
Iranskom gospodarstvu prijeti urušavanje uslijed mogućeg nastavka rata, sankcija, američke blokade, ali i odluke Irana da ne dopusti promet kroz Hormuški tjesnac. Miad Maleki, viši suradnik Zaklade za obranu demokracija i bivši viši strateg za sankcije u američkom Ministarstvu financija, na konferenciji u Washingtonu, koja se bavila situacijom u Iranu, procijenio je da kombinacija nabrojenih čimbenika iranskom gospodarstvu nanosi štetu koja iznosi 455 milijuna dolara svakog dana, nakon 13. travnja, kada je uvedena američka blokada.
Rat, blokada Hormuza, valutna kriza i šteta na ključnim izvoznim sektorima stavljaju Iran pod pritisak brže nego njegove protivnike. Iako su poremećaji u Hormuzu stvorili ozbiljne rizike za globalna energetska tržišta, Maleki je ustvrdio da je iranska ekonomska izloženost plovnom putu učinila Iran ranjivijim od zemalja na koje je na taj način pokušao izvršiti pritisak.
Iransko tržište dionica zatvoreno je već osam tjedana, što se nikad nije dogodilo u povijesti Teheranske burze. Zatvaranje je zapovjedio režim jer se na ovaj način stvara slika prema kojoj je iransko gospodarstvo i dalje stabilno, iako je u stvarnosti rat promijenio vrijednost tvrtki, imovine i očekivanja investitora.
Tržište je bilo u krizi i prije rata, a sada se čini da situacija eskalira. Bankarski sektor je na rubu kolapsa, lokalna automobilska industrija je u velikim problemima, a izvozno orijentirani sektori poput petrokemije, čelika i tvrtki povezanih s naftom i plinom oštećeni su u američko-izraelskim napadima, a sada i dodatno, jer Iran ne može izvoziti zbog blokade.
Globalno, azijska gospodarstva trebala bi biti najveće vanjske žrtve produžene hormuške krize zbog svoje velike ovisnosti o protoku energije kroz tjesnac. U Južnu Koreju, Japan, Kinu i Indiju kroz Hormuz stiže oko 90 posto nafte i 75 posto prirodnog plina. Od posljedica nije siguran ni SAD, jer dođe li do krize u tim zemljama, to će utjecati na američko gospodarstvo. Međutim, pod najtežim udarom je Iran.
Kako žive Iranci?
Za mnoga kućanstva kruh ostaje primarni izvor hrane, a situacija postaje sve teža, doznao je disidentski portal Iran International od anonimnih sugovornika u Iranu. Odmah nakon početka rata, cijene kruha su se udvostručile. Barbari (vrsta iranskog kruha) sada košta 250.000 rijala, a sangak 350.000, iako je iranska vlada odlučila da sangak treba koštati 76.000 rijala, a barbari oko 55.000, piše Jutarnji list.
Inače, 20. travnja obilježen je Nacionalni dan pšenice i kruha u Iranu, kojim se želi istaknuti središnja uloga pšenice u svakodnevnom životu, ali izvještaji ukazuju na pogoršanje uvjeta za tu osnovnu namirnicu.
Unatoč tome što je parlament odobrio proračun kojim se izdvaja više od 5000 bilijuna rijala (preko 3 milijarde dolara) za subvencije za kruh, cijene su porasle, a dodatni problem je taj da Iran ne proizvodi dovoljno pšenice za nahraniti 90 milijuna stanovnika. Službeni carinski podaci pokazuju da je Iran u 10 mjeseci do veljače 2026. uvezao oko 2,75 milijuna tona pšenice u vrijednosti od gotovo milijardu dolara, uglavnom iz Rusije, kao i putem posrednika poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
I prije najnovijeg sukoba i američko-izraelskih napada, godišnja inflacija već je premašila 70 posto, a inflacija hrane dosegla je troznamenkaste brojke. Službeni podaci pokazuju da su kruh i žitarice poskupjeli oko 140 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....