Opet crveni tepih za Putina. Ovaj put ne na Aljasci od Trumpa, nego u Indiji od Modija. Indijski premijer Narendra Modi u četvrtak je osobno dočekao ruskog predsjednika u zračnoj luci New Delhi, te ga odmah - uz zagrljaj i zajedničku vožnju u istom automobilu - odveo na privatnu večeru, opisavši ga novinarima kao „pravog prijatelja”.
Dakako, u međunarodnoj politici nema prijateljstva, sve je to goli geopolitički interes, ali dobri međusobni odnosi između svjetskih državnika nisu beznačajan faktor. Modijevo isticanje prijateljstva s Putinom osobito rezonira u svjetlu američkog (Trumpovog) političkog i carinskog pritiska na Indiju da prestane kupovati jeftinu rusku naftu, koje se Europa odrekla.
Kao indijski nacionalist i vođa odnedavno najmnogoljudnije zemlje svijeta, Modi ne može sebi dopustiti javnu sliku u kojoj mu Amerika određuje što će raditi, od koga će kupovati naftu i s kime će prijateljevati. Stoga je indijski premijer, nakon što je u četvrtak naglasio svoje osobne odnose s Putinom, u petak otišao i korak dalje, pa je ne samo zahvalio ruskom predsjedniku na „nepokolebljivoj predanosti Indiji”, nego je i potvrdio da je „energetska sigurnost čvrsti stup indijsko-ruskog partnerstva”.
Bio je to melem za Putinove uši. Glavni cilj njegova dvodnevnog posjeta Indiji – osim razbijanja zapadne iluzije o izolaciji Rusije na međunarodnoj sceni – upravo je i bio osigurati nastavak rusko-indijske energetske suradnje u uvjetima Trumpovih pritisaka (zbog kojih su neke indijske privatne rafinerije već djelomično smanjile uvoz ruske nafte), kao i potvrditi snagu ruskog partnerstva s Indijom, jednom od ključnih članica BRICS-a.
Zašto Indija ne može ono što može Amerika?
Indijska vlada potrudila se da simboličnim gestama naglasi važnost partnerstva s Rusijom. U svetom gradu Varanasiju moglo se vidjeti lampione složene u natpis „Welcome Putin”, dok je glavni grad New Delhi bio preplavljen plakatima s likovima Putina i Modija. U brojnim lokalnim medijima o „posebnom prijateljstvu” Indije i Rusije govorili su komentatori u rasponu od diplomata do šahovskih velemajstora, pri čemu su ovi potonji zazivali jaču suradnju i u šahu, podsjećajući da su tom disciplinom nekoć dominirali šahisti iz Sovjetskog Saveza, dok danas dominiraju mladi Indijci.
Sukus poruke upućene Americi i Zapadu bio je očit: bez obzira na ukrajinski rat i američke carine, Rusija i Indija u novi svjetski poredak kroče zajedno. Otuda Putin u New Delhiju nije propustio naglasiti spremnost Rusije da „bez prekida isporučuje naftu” Indiji unatoč pritiscima SAD-a.
„Rusija pouzdano isporučuje naftu, plin, ugljen i sve ostalo što je potrebno za energetski razvoj Indije. Spremni smo nastaviti neprekidne isporuke nafte brzorastućem indijskom gospodarstvu”, poručio je ruski predsjednik, istaknuvši da čak i Amerika kupuje od Rusije nuklearno gorivo, pa zašto onda ne bi mogla i Indija.
„Zašto Indija ne bi imala isti privilegij kao i SAD da kupuje rusko gorivo?” rekao je Putin u intervjuu za indijsku televiziju India Today, pohvalivši Modija kao čelnika koji „ne podliježe pritiscima” i ističući da Indija „nije ničija kolonija”.
Statistika otkriva da je međusobna trgovina Indije i Rusije od 2021. do 2025. godine naprosto eksplodirala, s 13 na 69 milijardi dolara. Taj gotovo šesterostruki skok postignut je gotovo u potpunosti zahvaljujući indijskoj kupnji jeftinije ruske nafte nakon uvođenja zapadnih sankcija. Dok je prije ukrajinskog rata Indija iz Rusije uvozila tek neznatne količine nafte, sada ruska nafta čini čak trećinu indijskog uvoza.
Avioni i podmornice
Na zapadne prigovore da kupnjom ruske nafte financira ruski rat u Ukrajini, indijski premijer odgovara da je riječ o nacionalnom interesu, odnosno da je njegov posao osigurati energiju za 1,4 milijarde svojih stanovnika po što nižoj cijeni. Kako bi se reklo, čovjek razmišlja tržišno.
S indijske strane gledano, osnovni problem tako nabujale trgovine s Rusijom je njezina izrazita neravnoteža. Indija uglavnom uvozi ruske energente i gnojiva, dok je izvoz indijskih proizvoda u Rusiju relativno skroman. Dvojica čelnika Istoka i tu su uspjela naći obostrano zadovoljavajuće rješenje. Koristeći činjenicu da je Trumpovo uvođenje 50-postotnih carina na indijsku robu otežalo pristup američkom tržištu, Putin je Modiju ponudio rusko tržište kao prostor za indijski izvoz automobila, strojeva, lijekova, hrane i IT usluga.
Na taj način Modi je dobio priliku da ublaži veliki trgovinski deficit s Moskvom, dok je Putin dobio priliku da uvozom iz Indije kompenzira povlačenje zapadnih proizvoda iz Rusije. Tako je Trump, želeći svojim carinama natjerati Modija da olabavi veze s Putinom, zapravo samo pojačao te veze.
U tom duhu, Modi je nakon razgovora s Putinom obznanio da su Indija i Rusija dogovorile opsežni program gospodarske suradnje, s ambicioznim ciljem dostizanja 100 milijardi dolara bilateralne trgovine do 2030. godine. Potpisani su sporazumi u sektorima zdravstva, brodarstva i kemijske industrije, a očekuje se suradnja i u vojno-industrijskom sektoru. Moskva je još iz doba SSSR-a ponajveći indijski dobavljač oružja, a indijska vojska osobito je zainteresirana za ruske vojne avione (Su-30 i Su-57), protuzračnu obranu (S-400) i podmornice.
BRICS jaše dalje
Ovakvim raspletom susreta Vladimira Putina i Narendre Modija najnezadovoljniji može biti Donald Trump. Njegov pokušaj da carinskim pritiskom na Indiju podmetne klip u rusko-indijsku osovinu – i tako oslabi skupinu BRICS – nije uspio, barem zasad, što ne znači da će američki predsjednik odustati.
Borba protiv BRICS-a na samom je vrhu Trumpovih vanjsko-političkih prioriteta. Trump shvaća opasnost ubrzanog procesa globalne dedolarizacije koji potiču članice BRICS-a, koje sve češće međusobnu trgovinu izvode u nacionalnim valutama, zaobilazeći američki dolar. Recimo, indijske rafinerije rusku naftu Moskvi plaćaju kineskim juanima, kako je nedavno izvijestio Reuters.
Štoviše, na samitima BRICS-a zadnjih godina raspravlja se i o uvođenju nove rezervne valute koja bi bila alternativa dolaru, što bi oslabilo globalni utjecaj Amerike. Otuda je Trump još lani u studenome, nedugo nakon pobjede na predsjedničkim izborima, zaprijetio zemljama BRICS-a da će im, u slučaju zamjene američkog dolara kao rezervne valute, uvesti stopostotne carine. Istu prijetnju Trump je ponovio i dva mjesec kasnije, krajem siječnja ove godine.
„Zahtijevat ćemo obavezu ovih naizgled neprijateljskih zemalja da neće stvoriti novu valutu BRICS-a, niti podržati bilo koju drugu valutu koja bi zamijenila moćni američki dolar ili će se suočiti sa 100% carinama”, napisao je Trump u siječnju na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Na kraju je nešto od tih carina Trump i uveo, ali zasad ipak nije uspio zaustaviti suradnju između zemalja članica BRICS-a, u ovom slučaju Indije i Rusije. „Bitka za Indiju” trenutno ide u korist Rusije i multipolarnog svijeta, a o ishodu te bitke, kažu upućeni, zapravo sve ovisi. Kome se osnivačica Pokreta nesvrstanih prikloni, taj će biti pobjednik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....