Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, poznata po svojoj dugogodišnjoj suzdržanosti od komentiranja političkih zbivanja nakon odlaska s dužnosti, odlučila je prekinuti svoju uobičajenu političku šutnju. Ovaj neočekivani potez uslijedio je kao reakcija na nedavne događaje u njemačkom parlamentu, gdje je vođa CDU-a Friedrich Merz prihvatio podršku krajnje desne stranke Alternative za Njemačku (AfD) prilikom izglasavanja kontroverznih antiimigracijskih mjera.
Merkel je javno i oštro kritizirala ovu odluku, ističući da je time prekršeno dugogodišnje načelo nesurađivanja s AfD-om, koje je bilo temelj političke strategije CDU-a tijekom njenog mandata. Ova rijetka i iznenadna intervencija bivše kancelarke nije samo iznenadila njemačku javnost, već je i bacila svjetlo na duboke i rastuće podjele unutar njemačke konzervativne stranke.
Posebno je istaknula razdor oko pitanja suradnje s krajnjom desnicom, tema koja je dugo bila tabu u mainstream njemačkoj politici. Merkelina kritika nije samo osobni sukob s Merzom, već odražava širu zabrinutost unutar umjerenog krila CDU-a o budućem smjeru stranke i njenoj poziciji na političkom spektru Njemačke.
Povijesni presedan
Merkel je posebno oštro kritizirala činjenicu da je CDU prekršio dugogodišnje načelo nesurađivanja s AfD-om, koje je u njemačkoj politici poznato kao "vatrozid". Ovo načelo, koje je bilo ključno za održavanje političke stabilnosti i izoliranje ekstremističkih stranaka, sada je narušeno, što je izazvalo val zabrinutosti među umjerenim političarima i građanima.
Sporni prijedlog o strožoj kontroli migracija, koji je izazvao ovu kontroverzu, prošao je u Bundestagu s izuzetno tijesnom većinom od 348 prema 345 glasova. Ono što je posebno zabrinjavajuće jest činjenica da su presudni za njegovo usvajanje bili glasovi 75 zastupnika AfD-a, stranke koja je dugo smatrana političkim parijom zbog svojih ekstremnih stavova.
Ovaj potez ne samo da je prekršio dugogodišnju političku tradiciju, već je i otvorio vrata potencijalnoj normalizaciji suradnje s krajnje desnim strankama, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za njemačku političku scenu.
Sukob različitih vizija
Odnos između Merkel i Merza obilježen je dugogodišnjim rivalstvom koje seže još u 2002. godinu, kada je Merkel efektivno istisnula Merza iz vodstva stranke. Ovaj politički sukob, koji je započeo prije više od dva desetljeća, ostavio je duboke tragove u unutarnjoj dinamici CDU-a. Merkel je tada uspjela konsolidirati svoju moć unutar stranke, postavši njena neosporiva liderica, dok je Merz bio prisiljen povući se u pozadinu.
Tijekom godina Merkelinog kancelarstva, Merz je ostao kritičan prema njenom centrističkom pristupu, često zagovarajući konzervativniju politiku. Nakon njegovog iznenađujućeg povratka u politiku i preuzimanja vodstva CDU-a 2022. godine, stranka je doživjela značajan zaokret udesno. Ovaj pomak posebno je vidljiv u pitanjima migracijske politike, gdje je Merz zauzeo znatno tvrđi stav u odnosu na Merkelin umjereniji pristup.
Ova promjena kursa nije samo odraz osobnog rivalstva između dvoje političara, već i širih ideoloških previranja unutar njemačke konzervativne stranke, koja se našla na raskrižju između tradicionalnog centrizma i novog, desnije orijentiranog populizma.
Reakcije
Trenutni kancelar Olaf Scholz nazvao je ovaj potez "neoprostivom pogreškom", dok su se ispred sjedišta CDU-a okupili prosvjednici zahtijevajući čvrstu predanost držanju krajnje desnice izvan vlasti. Merzov potez izazvao je val kritika među umjerenim političarima i građanima.
Zeleni su osudili suradnju s AfD-om kao "opasnu igru s vatrom", dok je lider Socijaldemokratske stranke (SPD) Lars Klingbeil upozorio na "rušenje demokratskih barijera". Brojni građani izrazili su zabrinutost putem društvenih mreža, a u nekoliko gradova održani su spontani prosvjedi protiv normalizacije ekstremne desnice. Neki članovi CDU-a javno su se ogradili od Merzove odluke, naglašavajući potrebu za jasnim razgraničenjem od AfD-a.
S obzirom na to da se njemački izbori održavaju 23. veljače, ovaj događaj dodatno je polarizirao političku scenu. Ankete pokazuju da CDU vodi s oko 30% podrške, dok je AfD drugi s približno 20% potpore. Merzova odluka mogla bi imati značajne posljedice na formiranje buduće koalicije.
Ova suradnja s AfD-om mogla bi odvratiti potencijalne koalicijske partnere iz centra i lijevog centra, poput Zelenih ili SPD-a, od suradnje s CDU-om. Istovremeno, to bi moglo privući dio birača koji naginju desnici, ali su do sada izbjegavali AfD. Međutim, ova taktika nosi rizik otuđenja umjerenih birača CDU-a, što bi moglo rezultirati gubitkom glasova u korist centrističkih stranaka. Dugoročno, ovo bi moglo dovesti do daljnje polarizacije njemačke političke scene i otežati formiranje stabilnih koalicija u budućnosti.
Neizvjesna budućnost
Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj potez mogao imati dugoročne negativne posljedice za CDU. Profesor Wolfgang Schroeder s Berlinskog centra za društvene znanosti opisao je ovu situaciju kao "toksičnu intervenciju" koja bi mogla pomoći stranci na predstojećim izborima, ali dugoročno nanijeti štetu.
Merz se sada nalazi pred teškom odlukom: ili nastaviti s pomicanjem stranke udesno ili ponovno uspostaviti jasnu granicu prema AfD-u. Njegova odluka mogla bi definirati ne samo budućnost CDU-a, već i smjer njemačke konzervativne politike u godinama koje dolaze.
Ovaj presedan otvorio je Pandorinu kutiju u njemačkoj politici, dovodeći u pitanje dugogodišnji konsenzus demokratskih stranaka o izoliranju krajnje desnice. Vrijeme će pokazati hoće li ovo biti izolirani incident ili početak nove ere u njemačkoj političkoj stvarnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....