Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je svojim izjavama o ratu u Ukrajini izazvala buru u Europi i razljutila Ukrajince, i dalje ne pokazuje kajanje.
Tijekom nedavnog posjeta Mađarskoj, gdje je promovirala svoje memoare pod naslovom Sloboda, Merkel je sugerirala da ruska invazija na Ukrajinu možda nije bila neizbježna. Rekla je da, da nije bilo pandemije Covida-19 i da istočnoeuropski lideri nisu odbili pregovore s Vladimirom Putinom, predsjednik Rusije možda ne bi naredio invaziju, donosi kurir.rs.
U trenutku kada se Europa suočava s pitanjem kako odgovoriti na sve veću rusku agresiju, komentari Merkelove pokazuju njezinu spremnost da odbaci kritike – osobito iz istočne Europe – zbog njemačkog neuspjeha da prepozna prijetnju Moskve, piše Politico.
Kritike istočne Europe
Lideri zemalja najizloženijih ruskom utjecaju optužuju Merkel da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama, slijepo se držeći strategije ekonomskog približavanja, koja se raspala 2022. kada su ruski tenkovi ponovno ušli u Ukrajinu.
Posebno je upadljivo da Merkel u svojim izjavama izbjegava kritiku vlastitih, kako mnogi smatraju, ključnih pogrešaka u odnosima Njemačke i Putina tijekom svog 16-godišnjeg mandata. Umjesto toga, sugerira da se s Putinom moglo razgovarati, samo da su Europljani imali više sreće i odlučnosti.
"Bi li Putin napao Ukrajinu da nije bilo Covida?", upitala je Merkel u intervjuu za mađarskog novinara. "Nitko to ne može sa sigurnošću reći", dodala je, ponavljajući stav iz svoje knjige. "Ako se ne možete sastati licem u lice i rješavati nesuglasice gledajući se u oči, ne možete pronaći nove kompromise."
Merkel je također napomenula da je nespremnost istočnoeuropskih zemalja, posebno baltičkih država i Poljske, da prihvate pregovore s Putinom 2021., kada su ona i francuski predsjednik Emmanuel Macron predlagali samit europskih lidera s ruskim predsjednikom, mogla pridonijeti invaziji.
"Do samita nije došlo, ja sam potom napustila funkciju, i tada je počela Putinova agresija", rekla je Merkel, prenosi Kurir.rs.
Ukrajinci kipte od bijesa
Njene izjave izazvale su bijes u Ukrajini i istočnoeuropskim zemljama, koje su još prije ruske invazije upozoravale njemačke lidere na Putinove agresivne namjere – upozorenja koja su često bila ignorirana. Jedan visoki ukrajinski dužnosnik za Politico izjavio je da su komentari Merkel "neprihvatljivi i, iskreno, bolesni".
S druge strane, Putinovi mediji, inače kritični prema Merkel, bili su oduševljeni. Njezine izjave uklapaju se u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor.
Pad sa trona
Politico ističe da Merkelina nespremnost da se suoči s kritikama otkriva duboko ukorijenjene stavove Njemačke prema Moskvi. Tijekom njezinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji bila je vođena sloganom promjena kroz trgovinu (Wandel durch Handel). Ideja je bila da ekonomska međuzavisnost s Rusijom osigura mir u Europi – uz korist za njemačku privredu.
Ključni simbol te politike bili su plinovodi Sjeverni tok, izgrađeni za izravnu opskrbu Njemačke ruskim plinom. Čak i 2014., nakon ruske aneksije Krima, njemački dužnosnici podržali su izgradnju drugog plinovoda, unatoč upozorenjima istočnoeuropskih lidera.
Nakon ruske pune invazije 2022., mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup pogrešan te da je kupovina jeftinog ruskog plina financirala Putinovu ratnu mašineriju.
"Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala, a na koje su nas naši partneri upozoravali", rekao je tadašnji njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.
Mnogi u istočnoj Europi smatraju da je sabotaža Sjevernog toka 2 u prvoj godini rata bila svojevrsna povijesna kazna Merkelinoj politici približavanja Rusiji. Poljski premijer Donald Tusk je napisao: "Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je raznesen, problem je što je uopće izgrađen."
Od "kancelarke slobodnog svijeta" do sporne figure
Iako je Merkel nekada bila slavljena kao "kancelarka slobodnog svijeta", a Time ju je 2015. proglasio osobom godine, čini se da teško prihvaća da će povijest možda biti stroža prema njoj.
"Merkelin gubitak dodira sa stvarnošću i pokušaj da utječe na vlastitu povijest čini je nevjerodostojnom", rekao je Štefan Majster iz Njemačkog vijeća za vanjske poslove.
Dok sadašnji kancelar Olaf Scholz vodi politiku suprotnu Merkelinoj i predvodi europske napore za pomoć Ukrajini, nespremnost bivše kancelarke da prizna pogreške sprječava širu raspravu o njemačkoj ulozi u događajima koji su doveli do rata.
U Njemačkoj, posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, i dalje postoji značajna naklonost Putinu. Stranke poput krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) i populističke ljevice Alijansa Sahre Wagenknecht zauzimaju pomirljiv stav prema Moskvi, a neke proruske snage iskoristile su Merkelin intervju da NATO okrive za neuspjeh mira.
Čak su i u Rusiji neki komentirali njenu tvrdnju da bi dodatni razgovori 2021. mogli promijeniti Putinove planove: "Svatko razumno obaviješten već odavno zna da su nesuglasice između Rusije i Zapada tada bile previše duboke", napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, prenosi Kurir.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....