StoryEditorOCM
SvijetKARTELI I KONTINENTI

Austrija: Hezbollah u Europi vodi mrežu s drogom, dijamantima i luksuznim autima. I tako financiraju svoj ‘sveti rat‘

Piše T. J.
2. svibnja 2026. - 08:14
Naim Qassem je libanonski šijitski klerik i političar te aktualni glavni tajnik Hezbollaha, nasljednik Hassana Nasrallaha od listopada 2024.Mahmoud Zayyat/Afp

Hezbollah prema pisanju Jerusalem Posta upravlja razgranatom, višemilijardnom financijskom mrežom u Europi, koja se proteže od trgovine kokainom i “krvavim” dijamantima do umjetnina i kriptovaluta, a postala je ključna financijska “žila kucavica” ove libanonske organizacije koja se bori sa Izraleom, a brojne su je države označile kao terorističku. 

 

Europsko carstvo u sjeni

Jerusalem Post piše da je Austrijski Dokumentacijski centar za politički islam (DPI) u novom izvješću mapirao kako Hezbollah preko niza kriminalnih i paravan‑tvrtki upravlja carstvom vrijednim više od milijardu dolara, s naglaskom na bogatije članice EU-a poput Francuske i Njemačke. Riječ je o sustavu u kojem se briše granica između legalne i ilegalne trgovine: kokain iz Latinske Amerike, afrički dijamanti, luksuzni automobili, satovi i umjetnine ulaze u iste logističke lance i bankarske kanale. DPI zaključuje da ta mreža ne služi samo za bogaćenje struktura bliskih Hezbollahu, nego predstavlja “glavnu liniju opskrbe” za financiranje operacija organizacije u Libanonu, Siriji i šire.

Kokain, krvavi dijamanti i luksuzni satovi

Prema izvješću, ključnu ulogu ima takozvani Business Affairs Component (BAC), zadužen za međunarodne financije Hezbollaha i njegove veze s latinoameričkim narkokartelima. Karteli, navodi Jerusalem Post, šalju kokain u Europu, gdje se droga prodaje na ulici, a gotovina potom “čisti” kroz trgovinu luksuznim automobilima, satovima i drugim skupocjenim dobrima te kombinira s prihodima iz legalnih poslova. Jedan od najpoznatijih modela bio je “Cedar Network”, razotkriven 2016., koji je profite od kokaina usmjeravao kroz Afriku, zatim natrag u Libanon, gdje je novac korišten i za kupnju oružja za Hezbollah i njegove saveznike u ratom pogođenim područjima. DPI upozorava da je ta infrastruktura bila sposobna oprati milijune eura tjedno, što daje naslutiti razmjere današnje mreže koja je od tada samo sofisticiranija.

Nestali trgovac umjetninama

Središnja figura financijskog mozaika, prema Jerusalem Postu, jest bejrutski trgovac umjetninama Nazem Said Ahmad. Amerikanci su ga 2019., a Ujedinjeno Kraljevstvo 2023. stavili na popis sankcioniranih osoba zbog, kako tvrde, višegodišnjeg financiranja Hezbollaha preko trgovine “krvavim” dijamantima i tržišta skupih umjetnina u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji i SAD‑u. Ahmad je, piše list, koristio mrežu paravan‑tvrtki, lažna imena i krivotvorenu dokumentaciju kako bi kupovao i prodavao umjetnine te skladištio dio bogatstva upravo u visokovrijednoj umjetnosti – robnoj klasi koju je teško procijeniti i lako premještati. Njegova trenutačna lokacija nije poznata, a američka vlada nudi nagradu od 10 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja, što pokazuje koliko ga Washington smatra važnim kotačićem u financijama Hezbollaha.

Pravne rupe u Europi

Jerusalem Post naglašava da europski pravni okvir Hezbollahu i njegovim financijerima ostavlja dovoljno prostora za manevar. Francuska, primjerice, službeno kao terorističku organizaciju označava samo vojno krilo, dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka na crnoj listi drže cijelu organizaciju, uključujući političko krilo, što stvara regulatorni jaz između članica. Taj raskorak, u kombinaciji s libanonskom bankarskom tajnom i slabom prekograničnom koordinacijom, omogućuje da se sredstva u Europi i dalje prikupljaju kroz zaklade, humanitarne organizacije i čitav niz paravan‑kompanija koje se bave naizgled sasvim zakonitim poslovima. DPI stoga poziva na jedinstvenu europsku odluku kojom bi Hezbollah u cijelosti bio označen terorističkom organizacijom te na jačanje kapaciteta za praćenje trgovine luksuznim dobrima i kripto‑transakcija.

“Životna linija terora”

U zaključku članka Jerusalem Post prenosi ocjenu austrijskih istraživača da Hezbollah, čak i kada ne provodi izravne terorističke operacije na europskom tlu, ostaje ozbiljna sigurnosna prijetnja upravo zbog razgranate financijske infrastrukture na kontinentu. Drugim riječima, novac koji kroz kokain, dijamante, umjetnine i kriptovalute prolazi europskim kanalima postao je “životna linija terora” – i bez presijecanja te linije, upozorava Jerusalem Post, teško je govoriti o istinskom suzbijanju Hezbollaha.

Kriptozaokret na Tether i TRON

Još jedna dimenzija koju Jerusalem Post ističe jest prelazak Hezbollaha na kriptovalute, osobito Tether (USDT) na TRON blockchainu. DPI navodi da se organizacija time priključuje širem trendu kriminalnih mreža koje iskorištavaju nedovoljnu obučenost policije i regulatora u praćenju određenih kripto‑tokova: Tether na TRON‑u smatra se teže pratljivim od, primjerice, transakcija u Bitcoinu. U izvješću se spominje operativac Tawfiq Muhammad Said al‑Law, koji je upravljao nizom digitalnih novčanika u koje su stizala sredstva od prodaje roba povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom, nakon čega su sredstva bila redistribuirana dalje kroz Hezbollahovu mrežu. Izrael je 2023., navodi se, prvi put ciljano pogodio takvu infrastrukturu zapljenom oko 1,7 milijuna dolara s četrdesetak novčanika za koje se vjeruje da su bili pod al‑Lawovom kontrolom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. svibanj 2026 08:14