Ovog tjedna u Brazilu je održan 17. godišnji samit BRICS-a, saveza najvećih sila Istoka i Globalnog Juga. U Rio de Janeiru okupili su se čelnici starih (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) i novih BRICS-ovih članica (Iran, Indonezija, Egipat, Etiopija, UAE), uz izostanak dvojice glavnih aktera – ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog vođe Xi Jinpinga.
Putin je preskočio okupljanje u Brazilu zbog tjeralice koju je za njim raspisao Međunarodni kazneni sud (ICC), te je u Rio poslao ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, dok je umjesto Xija u Brazil došao kineski premijer Li Qiang.
No, Putin se učesnicima samita obratio putem videoveze, istaknuvši kako je skupina BRICS premašila zapadni blok G7 u ukupnom BDP-u za čak 20 bilijuna dolara. Predsjednik Rusije naglasio je da zemlje BRICS-a zajedno imaju više od polovice svjetskog stanovništva i čine 40 posto svjetskog gospodarstva, što znatno nadilazi donedavno dominantni zapadni blok.
Kako javlja ruska agencija TASS, Putin je istaknuo važnost BRICS-a kao središta novog multipolarnog svjetskog poretka koji ubrzano zamjenjuje stari „neokolonijalni” sustav. Vladar Kremlja poručio je i da se privlačnost BRICS-a (interes za članstvo iskazuje još 30-ak zemalja Južne Amerike, Afrike i Azije) temelji na međusobnom uvažavanju različitih kultura, što predstavlja alternativu sve slabijem sustavu kojim je dominirao Zapad, a koji je služio isključivo interesima zapadne „zlatne milijarde”.
Slično o značenju BRICS-a piše i britanska agencija Reuters:
„S forumima poput skupina G7 i G20 čiji je rad otežan podjelama i Trumpovim remetilačkim pristupom ‘America First‘, skupina BRICS predstavlja se kao utočište za multilateralnu diplomaciju usred nasilnih sukoba i trgovinskih ratova. Širenje bloka dodalo je diplomatsku težinu samitu, koji teži govoriti u ime zemalja u razvoju diljem Globalnog Juga, zahtijevajući reformu globalnih institucija poput Vijeća sigurnosti UN-a i MMF-a”, piše Reuters.
‘BRICS je nasljednik Pokreta nesvrstanih‘
I doista, u zajedničkoj izjavi s otvaranja samita, objavljenoj 6. srpnja poslijepodne, skupina BRICS je kritizirala Trumpovu carinsku politiku – upozorivši da porast carina ugrožava globalnu trgovinu – te je pozvala na obranu multilateralizma i reformu međunarodnih političkih i financijskih institucija.
Kako prenosi Reuters, o tome je u uvodnoj besjedi govorio i domaćin samita, brazilski predsjednik Lula da Silva, koji je povukao paralelu između BRICS-a i Pokreta nesvrstanih iz razdoblja Hladnog rata:
„BRICS je nasljednik Pokreta nesvrstanih. S napadom na multilateralizam, naša autonomija je ponovno pod kontrolom. Ako međunarodno upravljanje ne odražava novu multipolarnu stvarnost 21. stoljeća, na BRICS-u je da pomogne u njegovom osuvremenjivanju”, rekao je Lula, istaknuvši „neuspjeh ratova koje je Amerika predvodila na Bliskom istoku”.
Također, u zajedničkoj izjavi čelnici BRICS-a osudili su bombardiranje Gaze i Irana. Kritizirali su američko-izraelske napade na iransku „civilnu infrastrukturu i nuklearna postrojenja”, nazvavši ih „kršenjem međunarodnog prava”, te su izrazili „ozbiljnu zabrinutost” za palestinski narod zbog izraelskih napada na Gazu.
Dakako, američki predsjednik Donald Trump nije mogao otrpjeti ovakve napade na svoju politiku. Samo nekoliko sati nakon ovih izjava u Riju, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social reagirao u svom stilu: zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina od 10 posto za sve zemlje koje se priključe BRICS-u, optuživši skupinu za promicanje „antiameričkih politika”.
„Svakoj zemlji koja se pridruži antiameričkoj politici BRICS-a bit će naplaćena DODATNA carina od 10%. Neće biti iznimki od ove politike. Hvala vam na pažnji posvećenoj ovom pitanju!”, poručio je predsjednik SAD-a.
Smrtni vjetar s Istoka
Međutim, za razliku od europskih čelnika – koji su na nedavnom samitu NATO-a u Nizozemskoj kao poslušni psići prihvatili sve Trumpove grandomanske zahtjeve o povećanom izdvajanju za obranu – čelnici zemalja BRICS-a nisu bili osobito impresionirani Trumpovim prijetnjama. Kad su novinari na kraju samita pitali Lulu kako komentira te Trumpove carinske prijetnje, brazilski predsjednik je prkosno odbrusio da „svijet ne želi cara”.
„Svijet se promijenio. Ne želimo cara. Ovo je skupina zemalja koja želi pronaći drugi način organiziranja svijeta iz ekonomske perspektive. Mislim da je to razlog zašto BRICS stvara nelagodu nekim ljudima”, rekao je Lula.
Predsjednik Brazila nije se zaustavio na tome. Referirajući se na Trumpovu prijetnju s početka godine da će, ako BRICS pokuša potkopati ulogu dolara u globalnoj trgovini, uvesti zemljama BRICS-a „100-postotne carine”, Lula je na završetku samita ponovio svoj raniji stav da globalna trgovina treba alternative američkom dolaru, ustvrdivši da je cilj BRICS-a „pronaći alternativne ekonomske modele koji neće biti pod dominacijom SAD-a”.
„Svijet mora pronaći način da naši trgovinski odnosi ne moraju prolaziti kroz dolar. Očito moramo biti odgovorni i pažljivo to učiniti. Naše centralne banke moraju o tome razgovarati s centralnim bankama iz drugih zemalja. To se događa postupno dok se ne konsolidira”, rekao je Lula, istaknuvši da potrebu za postupnim smanjivanjem ovisnosti o američkom dolaru u globalnoj trgovini smatra „ključnim za gospodarski suverenitet članica BRICS-a”.
Generalno govoreći, samit BRICS-a u Brazilu donio je psihološku promjenu u međunarodnoj politici. Nakon što su vodeći zapadni državnici i analitičari godinama o BRICS-u govorili s podsmijehom i omalovažavanjem, sada sâm vođa „zapadnog čopora” svojim prijetnjama javno priznaje otkud dolazi smrtni vjetar za dominaciju Zapada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....