Bili smo skroz u krivu? Promatrano 25.000 učenika, zaključci o utjecaju ekrana na mentalno zdravlje vrlo su zanimljivi

Unatoč raširenim strahovima, intenzivnije korištenje društvenih mreža i videoigara samo po sebi ne pogoršava mentalno zdravlje adolescenata, pokazuje novo istraživanje.

Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta u Manchesteru nije pronašla dokaze da veće korištenje društvenih mreža ili učestalije igranje videoigara tijekom godine dovodi do porasta simptoma anksioznosti ili depresije kod mladih.

Autori istraživanja ističu da ovi rezultati dovode u pitanje uvriježenu pretpostavku kako je vrijeme provedeno pred ekranima inherentno štetno, te naglašavaju potrebu za nijansiranijim pristupom koji uzima u obzir kontekst i individualne razlike.

- Znamo da su roditelji zabrinuti, ali naši rezultati ne podupiru ideju da samo provođenje vremena na društvenim mrežama ili u igranju videoigara automatski vodi do problema s mentalnim zdravljem. Priča je puno složenija - izjavila je glavna autorica studije Qiqi Cheng.

Analiza 25 tisuća učenika

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Public Health, analiziralo je podatke 25 tisuća učenika u dobi od 11 do 14 godina tijekom tri školske godine. Znanstvenici su pratili njihove navike na društvenim mrežama, učestalost igranja videoigara te simptome poput tjeskobe i lošeg raspoloženja.

Iako su analizirali i razlike između aktivnog korištenja društvenih mreža (dopisi, komunikacija) i pasivnog korištenja (tzv. doomscrolling), ukupna slika ostala je ista - same navike korištenja nisu se pokazale kao ključni pokretač mentalnih poteškoća, prenosi Euronews.

Studija upozorava da se negativni učinci društvenih mreža često prenaglašavaju, dok se potencijalne koristi, poput društvene povezanosti, dijeljenja iskustava i samoistraživanja, znatno rjeđe istražuju.

Shutterstock

Uzrok ili posljedica?

Istraživači su se osvrnuli i na ranija istraživanja koja često tvrde da postoji izravna veza između društvenih mreža, videoigara i mentalnih problema. No, upozoravaju da se pritom zanemaruje mogućnost da je odnos obrnut.

Adolescenti koji već imaju simptome anksioznosti ili depresije mogu se češće okretati društvenim mrežama radi traženja podrške ili regulacije raspoloženja, dok videoigre mogu koristiti kao način odvraćanja pažnje od emocionalnih poteškoća.

- Naši rezultati pokazuju da izbori mladih vezani uz društvene mreže i gaming mogu biti oblikovani njihovim emocionalnim stanjem, ali ne nužno obrnuto - rekao je Neil Humphrey, jedan od autora studije.

Umjesto okrivljavanja tehnologije, poručuje, pažnju bi trebalo usmjeriti na to što mladi rade online, s kim komuniciraju i koliko se osjećaju podržano u svakodnevnom životu.

Mentalno zdravlje mladih i dalje u padu

Autori ipak upozoravaju na ograničenja istraživanja, jer se temelji na samoprocjenama ispitanika i razmacima od 12 mjeseci između mjerenja, što može propustiti kratkoročne promjene.

Istodobno, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da se mentalno zdravlje djece i mladih u Europi dugoročno pogoršava. Više od 30 milijuna djece i adolescenata, odnosno oko svaka sedma mlada osoba, živi s nekim oblikom mentalnog poremećaja.

Među adolescentima je stanje još ozbiljnije - više od jedne petine ima poteškoće s mentalnim zdravljem, što predstavlja porast od oko trećine u posljednjih 15 godina, Euronews.