Kad je oteo venezuelskog predsjednika Madura, Donald Trump je na Karibe poslao 14 brodova, a danas ih u zoni predstojećeg borbenog djelovanja na Iran ima najmanje 17. Istodobno, gotovo četvrtina ukupnih zračnih borbenih snaga SAD-a koncentrirana je na Iran. Amerika nikad u povijesti nije na jednome mjestu okupila vojne snage a da nije izvela napad.
John Kiriakou, bivši analitičar i časnik CIA-e, viši istražitelj Odbora za vanjske odnose Senata i bivši konzultant za borbu protiv terorizma, kaže da ima informacije da će do napada doći već u ponedjeljak ili utorak. Ustvrdio je da su protiv napada u ovom trenutku samo potpredsjednik J. D. Vance i direktorica Nacionalne obavještajne agencije Tulsi Gabard, dok je suglasnost za napad dao i načelnik Glavnog stožera, funkcija koja po tradiciji uvijek posljednja kimne glavom znajući da će takva odluka stajati glave ponekog njegova vojnika. Stvar je u tome da je Trump zamijenio kompletan vojni vrh i da su na njegovu čelu danas "njegovi" politički podobni generali. Oprezniji analitičari smatraju da će do napada doći tek nakon utorka, kada Donald Trump treba podnijeti tradicionalno godišnje izvješće o stanju nacije. Službeni izvori u petak su rekli da će raspoređivanje američkih snaga biti dovršeno sredinom ožujka. U krajnjoj liniji, državni tajnik Marco Rubio ima se 28. veljače naći s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, pa u tim nadnevcima treba tražiti krajnji rok za napad, koji se jednostavno mora dogoditi, inače ovo ekstremno skupo gomilanje snaga ne bi imalo baš nikakvog smisla.
Napad koji će ujediniti Ameriku
Jasno je da oko nužnosti vojnog napada na Iran vlada nacionalna suglasnost. Glavni predsjednički pregovarač za Ukrajinu i Gazu Stewe Witkof prošlog je tjedna rekao da je Iran samo nekoliko dana udaljen od sposobnosti da obogati uran u dovoljnoj mjeri za razvoj plutonijske nuklearne bombe (kojoj stoga ne treba prethodno testiranje). Trumpov osobni prijatelj iz studentskih dana time je, nehotice, rekao da je Donald Trump nedavno doista lagao da su u operaciji "Ponoćni čekić" uništeni svi iranski nuklearni kapaciteti, no u SAD-u se toga više nitko ne sjeća. Američki napad na Iran u značajnoj mjeri ima i internacionalnu podršku jer su i liderske zemlje EU-a stava da Iran ne smije razviti nuklearno oružje. Bez europskih zračnih luka u Britaniji, Njemačkoj, Portugalu i na Kreti, ovako opsežna vojna operacija ne bi bila moguća ili bi stajala znatno više.
Trump je u izbornoj kampanji tvrdio da se neće baviti Bliskim istokom. Pisali smo tada da to neće biti moguće, a u međuvremenu je Trump kao američki predsjednik i samoproglašeni mirotvorac (osim u Venezueli) vojno intervenirao u Iranu, Somaliji (111 zračnih udara protiv Al-Shabaaba), Nigeriji (zračni udari na ISIS i Lakurawa te operacija "Božićni poklon"), Jemenu (na položaje hutista), Irak (atentati na lidere ISIS-a), te u Siriji (zbog terorističkog napada na američke vojne baze). To je već sada više vojnih intervencija nego u cijelom njegovu prvom mandatu (2017. – 2021.: Afganistan, Irak, Sirija, Somalija, Jemen, Pakistan).
Novi napad na Iran stoji američke porezne obveznike već danas, prije nego što je i počeo, stotine milijuna dolara. I nisu baš svi sretni.
– Cijena svega i dalje je visoka, nezaposlenost i dalje raste, a mi smo se iz Venezuele preselili u Iran – rekao je senator Ruben Gallego iz Arizone za portal Politico. On je svojedobno služio u Iraku kao marinac. – Ljudi će se pitati: "Gdje je fokus ove administracije? Nije na mom novčaniku, na mojoj čekovnoj knjižici." Fokusira se na ove strane ratove za koje većina Amerikanaca neće pronaći argumente da su izravno povezani s njihovim interesima – kaže ovaj senator iz redova demokrata.
Koliko će novi napad na Iran stajati Amerikance, nije lako precizno izračunati, ali evo nekoliko zanimljivih brojki koje pritom valja uzeti u obzir. Američko ratno zrakoplovstvo ima oko 3700 aktivnih borbenih aviona (lovaca, bombardera, jurišnih...). U regiju je do sada prebačeno više od 200 borbenih aviona i najmanje 108 letećih tankera, plus eskadrile nosača aviona "Abraham Lincoln" (oko 90 aviona) i "Gerald R. Ford" (oko 70 aviona). Ukratko, gotovo četvrtina aktivnih zrakoplova prebačena je na širi prostor Bliskog istoka.
Putin na čistom dobitku
Američka ratna mornarica ima 292 aktivna broda – 11 nuklearnih nosača aviona, 17 krstarica klase Ticonderoga (Aegis), 74 razarača klase Arleigh Burke, 49 napadačkih i 14 balističkih podmornica, oko 30 amfibijskih i desantnih brodova te još toliko logističkih. Prema podacima U.S. Naval Instituta, na dan 17. veljače u plovidbi se nalazio 101 brod, a od toga njih 68 izvan teritorijalnih voda SAD-a. Od tih 68 američkih vojnih brodova, njih 17 nalazi se u dosegu operativnog djelovanja na Iran.
Reći ćete da svi ti brodovi ionako koštaju, svejedno gdje se trenutno nalaze. Primjerice, nosač aviona "Gerald R. Ford" samo na plaće posade, gorivo i održavanje dnevno troši četiri do šest milijuna dolara, a njihove eskadrile još dva do tri milijuna. Razarači 0,8 do 1,2 milijuna, a podmornice milijun dolara dnevno. Međutim, "Ford" je prebačen u Mediteran s Kariba i već je probio rok za sedmomjesečnu zamjenu posade, a "Lincoln" je u Omanski zaljev stigao iz Japana. Takav izvanredni put njihovih borbenih skupina ipak je dodatni trošak. Tome dodajte i trošak sati leta za prebacivanje svih onih silnih aviona i doći ćete na početni trošak od više stotina milijuna dolara. Kad krene napad, troškovi popravljanja onoga što su Amerikanci bili uvjereni da su postigli već operacijom "Midnight Hammer" lako će dosegnuti milijardu dolara.
Sve to pod uvjetom da Iran i njegovi suradnici hutisti (Hamas i Hezbolah su zabavljeni o svome jadu) neće uzvratiti i neće napraviti nikakve kratkoročne štete američkim snagama stacioniranima na Bliskom istoku. Ona dugoročna šteta, nastala povećanjem cijene nafte, nije izravan američki trošak, ali jest izravna dobit za njihova saveznika, ruskog predsjednika Vladimira Putina, čija će nafta na svjetskom tržištu odjednom vrijediti znatno više. Drugim riječima, američki novac uložen u još jedan napad na Iran izravna je potpora Putinovim vojnim operacijama u Ukrajini, pa bi od njega bilo makar pristojno da zahvali Trumpu umjesto što sada šuti kao riba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....