Ovaj tjedan za Europu će biti odlučujući i iscrpljujući. Ključno je pitanje hoće li čelnici EU-a uspjeti dogovoriti financijski paket za Ukrajinu, koji će spriječiti njezin financijski slom sljedeće godine. Hoće li Belgija, koja se protivi korištenju zamrznute ruske imovine, popustiti ili će blokirati sporazum?
S obzirom na promjene u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, postavlja se i pitanje kako će EU redefinirati svoj pristup podršci Ukrajini i preuzimanju veće geopolitičke odgovornosti. Neizvjesnost je golema jer konsenzus ni o jednom od tih pitanja ne postoji. Bit će to pravi trenutak istine koji će testirati jedinstvo EU-a i njegovu sposobnost da osigura Ukrajini sigurnosne garancije, piše Jutarnji list.
Nakon sastanka u Berlinu između Volodimira Zelenskog i američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera slijede pregovori u formatu E3 – Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Cilj je pokušati uvjeriti SAD da promijeni stav prema mirnom rješenju za Ukrajinu.
U međuvremenu u Bruxellesu ministri vanjskih poslova EU-a nastavljaju razrađivati planove za samit u četvrtak, dok će se u srijedu u Helsinkiju sastati čelnici europskog "istočnog krila" – baltičke zemlje i Poljska. Kulminacija će se dogoditi krajem tjedna, kada se svih 27 lidera Unije sastaje u Bruxellesu.
Strahovi da bi se EU opet mogao naći u pat-poziciji sve su jači jer sve veći broj država članica odustaje od ideje tzv. reparacijskog zajma za Ukrajinu.
Belgija, koja prednjači u protivljenju, smatra da bi na njoj ležao najveći teret u slučaju da se Rusija odluči osvetiti zbog konfiskacije imovine.
Pridružile su joj se Italija, Češka, Bugarska i Malta. Nedostatak odluke ovog tjedna poslao bi "katastrofalan" signal Ukrajini. "Takav ishod ne bi bio samo razoran udarac za Ukrajinu, nego bi značio krah Europe", rekao je za Politico jedan europski dužnosnik.
Međutim, čak i ako im se pridruže proruske Mađarska i Slovačka, to neće biti dovoljno za blokiranje odluke jer će za formiranje blokirajuće manjine biti potrebno najmanje četiri zemlje članice koje čine 35 posto ukupnog stanovništva EU-a.
Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas naglasila je da je zajam za reparacije i dalje jedina opcija za financiranje Ukrajine jer se EU teško može dogovoriti o financiranju putem euroobveznica.
Prije ključnog samita u Bruxellesu europski lideri već su imali pune ruke posla. U ponedjeljak su nastavili razgovore u Berlinu, gdje su Ukrajina, SAD i EU razgovarali o mirovnom planu koji bi mogao okončati rusku invaziju. U središtu tih pregovora bila su sigurnosna jamstva za Kijev.
Predsjednik Zelenski odbacio je američki prijedlog o povlačenju ukrajinskih i ruskih trupa iz Donbasa i uspostavi "slobodne ekonomske zone" u dijelovima ove regije, ali ponudio je kompromis.
Rekao je da bi Ukrajina mogla odustati od svojega dugoročnog cilja pridruživanja NATO-u ako postigne bilateralne sporazume sa SAD-om, EU-om i drugim državama, poput Kanade i Japana. Takvi bi sporazumi funkcionirali slično obvezi uzajamne obrane prema članku 5. NATO-a.
SAD istodobno nastavlja vršiti pritisak na Zelenskog da pristane na bolne kompromise, nudeći u zamjenu sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. NATO-a i pomoć u obnovi zemlje. Prema izvorima Bilda, postoji uvjerenje da Donald Trump želi postići mir do Božića.
Zelenski je nedavno postao oprezniji u svojim izjavama, sugerirajući da bilo kakav kompromis mora biti potvrđen putem referenduma ili izbora. Zabrinutost je golema zbog mogućnosti predaje Donbasa.
"To je previše važan strateški pojas, a predaja toga teritorija značila bi vojni i nacionalni suicid za Ukrajinu. To je neprihvatljivo jer ako se to dogodi, to će značiti kapitulaciju ne samo za Ukrajinu, nego i za cijelu Europu, te dominaciju Vladimira Putina na kontinentu. To znamo na temelju strategije nacionalne sigurnosti koju je Trump nedavno objavio. SAD ne napušta samo Ukrajinu, nego i EU", kaže za 24tv.ua vanjskopolitički analitičar Mark Toth, dodajući da je za Zelenskog sada najveći adut neposluh te da mora "kanalizirati" Winstona Churchilla: "Da sam ja na mjestu Zelenskog, ostao bih buntovan, poput Churchilla koji 1940. nije odustajao iako je sve bilo protiv njega."
Trumpov napad na EU izazvao je razdor unutar Unije, prijeteći paralizom europskog odgovora zbog straha da će suprotstavljanje Washingtonu štetiti Ukrajini. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvana je da ne uzvraća udarac, dok su drugi visoki dužnosnici EU-a nezadovoljni što se na Trumpove kritike uopće ne odgovara, doznaje Politico.
U međuvremenu, njemački kancelar Friedrich Merz ističe da iako Trump možda neće moći surađivati s EU-om u cjelini, "postoje pojedinačne države članice, uključujući Njemačku, s kojima se takva suradnja može nastaviti".
Glavna prepreka ostaje Rusija. Vladimir Putin odbio je bilo kakve ustupke i ne pokazuje znakove smanjenja svojih maksimalističkih zahtjeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....