BLOG SVIJET UŽIVO: Njemačka šalje vojsku u Poljsku, Estonija počela gradnju bunkera, Danska objavila ozbiljno izvješće

Njemačka šalje pomoć Poljskoj

Njemačka će poslati vojnike Bundeswehra kako bi pomogli Poljskoj na njezinoj istočnoj granici s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingradom. Prema priopćenju iz Berlina, raspoređivanje ima isključivo obrambeni karakter te se provodi u koordinaciji s poljskim i savezničkim partnerima u NATO-u.

Kancelar Friedrich Merz izjavio je kako Njemačka mora jasno pokazati da stoji uz svoje saveznike i da neće dopustiti destabilizaciju granica u istočnoj Europi. Upozorio je i da ruski predsjednik Vladimir Putin neće stati ako Ukrajina bude poražena, dodajući da bi takav scenarij mogao ugroziti baltičke države, kao i druge zemlje bivšeg Varšavskog pakta.

„Europa više nije u stanju mira. Ako bismo sada popustili Moskvi, riskirali bismo širenje rata na cijeli kontinent“, rekao je Merz na kongresu bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) u Münchenu. Dodao je i da je razdoblje tzv. Pax Americana u velikoj mjeri završeno te da Europa mora razviti vlastitu sigurnosnu i obrambenu strategiju.

Tijekom vikenda očekuje se dolazak posebnog američkog izaslanika Stevea Witkoffa u Berlin, gdje će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i europskim čelnicima u sklopu pojačanih diplomatskih aktivnosti za kraj rata u Ukrajini.

Estonija započela gradnju prvih bunkera na granici s Rusijom

Estonija je počela postavljati prve betonske bunkere duž jugoistočne granice s Rusijom, čime službeno započinje izgradnja Baltičke obrambene linije. Prema pisanju Defense Newsa, do kraja godine trebalo bi biti podignuto 28 od ukupno 600 planiranih bunkera.

Projekt kasni gotovo godinu dana zbog problema u postupku javne nabave. Početni natječaj za sve bunkere propao je jer su ponude građevinskih tvrtki premašivale zakonski dopuštene iznose. Uzrok je bila činjenica da izvođači nisu znali točne lokacije objekata, budući da su podaci klasificirani iz sigurnosnih razloga. Rješenje je pronađeno kroz pilot-projekt za prvih 28 bunkera, gdje su tvrtkama otkrivene okvirne lokacije radi preciznijeg izračuna troškova.

Svaki bunker ima površinu od oko 35 m² i konstruiran je tako da izdrži topničke udare kalibra 152 milimetra. Oni čine tek jedan sloj šireg obrambenog sustava koji uključuje i prepreke poput bodljikave žice te protutenkovskih "zmajevih zuba". Prema Estonskom centru za obrambena ulaganja, bunkeri su trenutačno u fazi postavljanja, ali još nisu potpuno operativni.

Zbog civilnih propisa, radovi se odvijaju sporo. Svaka faza zahtijeva suglasnost brojnih institucija – od vojske i granične policije do lokalnih vlasti i privatnih vlasnika zemljišta. „Gradimo u mirnodopskim uvjetima, što znači da poštujemo čitav niz zakonskih procedura. U ratnim okolnostima sve bi to bilo moguće završiti znatno brže“, rekao je glasnogovornik Krismar Rosin.

Unatoč poteškoćama, Estonija prednjači pred Latvijom i Litvom u provedbi zajedničkog projekta Baltičke obrambene linije, iako svaka država svoj dio gradi prema vlastitim planovima i sigurnosnim procjenama. Estonski dio projekta vrijedan je 60 milijuna eura – znatno manje od susjednih ulaganja – zbog kraće granice i prirodnih barijera, poput jezera Peipus i okolnih močvara.

Rosin je pojasnio da sustav za detekciju dronova, poznat kao "zid dronova", nije izravno povezan s ovim projektom, već se provodi kao zasebna sigurnosna inicijativa.

Merz će u pondjeljak ugostiti Zelenskog i druge europske čelnike

Njemački kancelar Friedrich Merz planira ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i brojne zapadne čelnike u Berlinu u ponedjeljak, u nastojanju pronalaska mira za Ukrajinu.

Nakon govora na njemačko-ukrajinskom gospodarskom forumu ranije tijekom dana Merz će se sastati sa Zelenskijem, a u ponedjeljak navečer pridružit će im se brojni europski čelnici, uključujući i čelnike Europske unije i NATO saveza, rekao je u petak glasnogovornik vlade Stefan Kornelius.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer trebali bi sudjelovati na sastanku u Uredu kancelara. Na pregovorima o mirovnom rješenju za Ukrajinu očekuju se i američki predstavnici, pokazuju podaci iz vladinih izvora koje je dobila na uvid novinska agencija dpa.

Hoće li se i kada pregovori održati u idućim danima, na primjer na savjetodavnoj razini, i dalje nije poznato.

Sastanak će se održati u proširenom formatu takozvane Washingtonske skupine, koja uključuje predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, kao i finskog predsjednika Alexandera Stubba, norveškog premijera Jonasa Gahr Størea, talijansku premijerku Giorgiju Meloni i poljskog premijera Donald Tuska.

Danska objavila zaprepašćujuće izvješće, prvi put im je prijetnja najbliži saveznik: ‘Koriste svu moć, ni vojna opcija nije isključena!‘

Danske obavještajne službe optužile su SAD da koristi svoju gospodarsku moć kako bi "nametnuo svoju volju" te da prijeti vojnom silom čak i svojim saveznicima.

Ovi komentari, izneseni u godišnjoj procjeni objavljenoj ovoga tjedna, prvi su put da je Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) uvrstila SAD među prijetnje toj zemlji. U izvješću se upozorava da se Danska "suočava sa sve ozbiljnijim prijetnjama i sigurnosno-političkim izazovima nego što je to bio slučaj dugi niz godina".

U izvješću se navodi da SAD "sada koristi svoju gospodarsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera", kako prenosi The Guardian.

Natjecanje između velikih sila - Rusije, Kine i SAD-a - "sve se više odvija na Arktiku", koji dobiva na strateškoj važnosti uslijed rastućih napetosti između Rusije i Zapada. To, kako se navodi, predstavlja posebnu prijetnju Danskoj, koja je nekoć vladala Grenlandom kao kolonijom te i dalje kontrolira njegovu vanjsku i sigurnosnu politiku.

‘Ni primjena vojne sile se ne može isključiti‘

"Pojačano nadmetanje velikih sila na Arktiku značajno je povećalo međunarodnu pozornost prema toj regiji", stoji u izvješću. "To se posebno odnosi na rastući interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland i njegovu važnost za nacionalnu sigurnost SAD-a", navodi se dalje. "Istovremeno, ta pozornost povećava prijetnju od špijunaže, uključujući i kibernetičku špijunažu, kao i pokušaje dodatnog utjecaja na sve dijelove Kraljevine Danske", dodaje se.

"Sjedinjene Američke Države koriste gospodarsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, a mogućnost primjene vojne sile - čak i protiv saveznika - više se ne može isključiti", navodi se u izvješću.

Također se upozorava na neizvjesnost oko uloge SAD-a kao "jamca europske sigurnosti", za što se navodi da će povećati rusku "spremnost da intenzivira svoje hibridne napade na NATO". "Vojna prijetnja Rusije NATO-u će se povećati, iako trenutačno ne postoji prijetnja vojnog napada na Kraljevinu Dansku."

Ovo izvješće DDIS-a dolazi u vrijeme već ionako pojačanih napetosti između SAD-a i Danske nakon Trumpovih tijekom godine više puta ponovljenih sugestija da želi preuzeti kontrolu nad Grenlandom.

Ranije ove godine potpredsjednik JD Vance posjetio je američku vojnu bazu Pituffik na Grenlandu i optužio Dansku da "nije obavila dobar posao" u vezi sigurnosti na Grenlandu. U kolovozu je navodna američka kampanja utjecaja na Grenlandu dovela do toga da je Danska pozvala na razgovor američkog otpravnika poslova i prosvjedovala zbog postupanja Washingtona.

Danska ‘noćna straža‘ za praćenje Trumpa

Kao posebno upečatljiv simbol promjene odnosa između Danske i SAD-a, tradicionalno najvećeg i najvažnijeg saveznika ove skandinavske zemlje, nedavno je otkriveno da je Kopenhagen uspostavio "noćnu stražu" zaduženu za pomno praćenje Trumpovih često nepredvidivih izjava i postupaka dok Danska spava.

Unatoč upozorenjima iz izvješća, ravnatelj DDIS-a Thomas Ahrenkiel rekao je da je SAD i dalje najbliži saveznik Danske. "Sjedinjene Američke Države bile su i ostaju jamac europske sigurnosti kroz svoje sudjelovanje u transatlantskom savezu, svoju prisutnost u Europi i kroz američki nuklearni kišobran", izjavio je on za televizijsku kuću DR.

Ranije ovoga tjedna u novoj američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti, s uvodom koji je potpisao američki predsjednik Donald Trump, tvrdi se, kako podsjeća Guardian, da Europi prijeti "civilizacijsko brisanje" u iduća dva desetljeća kao posljedicom migracija i integracije unutar Europske unije, uz tvrdnju da SAD mora "njegovati otpor" na europskom kontinentu prema "trenutačnom smjeru Europe".