Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je poremećaj opskrbe naftom u svijetu. U ovom trenutku je oko 150 trgovačkih brodova usidreno uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana i čekaju dozvolu da nastave plovidbu prema odredištima. Nekoliko tankera je dosad već i napadnuto.
Katar, Bahrein, Kuvajt i Iran preko Hormuškog tjesnaca izvoze naftu i to im je jedini put prema svjetskom tržištu. Saudijska Arabija i Irak su također poprilično orijentirani na trgovinu putem ovog pravca kretanja pomorskog prometa. Ovisnost brojnih drugih ekonomija o Hormuškom tjesnacu je velika, a to pogotovo važi za Južnu Koreju, Japan, Kinu i Indiju.
Europa također odatle dobiva oko sedamdeset posto potrebne nafte. Norveška je jedina europska zemlja koja profitira od ovakve situacije. Ona sada od prodaje plina zarađuje oko 100 milijuna eura dnevno više nego prošlog tjedna, piše Jutarnji list.
Norveški plin je od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. postao esencijalno važan za Europu jer sankcioniranog ruskog plina više nema u nekadašnjim količinama. Već se dugo pojavljuju kritike norveškog odnosa prema profitu kojeg dobivaju od početka ruske agresije na Ukrajinu, a iranska kriza je novi prijelomni trenutak.
Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvalo je poremećaj opskrbe naftom u svijetu. U ovom trenutku je oko 150 trgovačkih brodova usidreno uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana i čekaju dozvolu da nastave plovidbu prema odredištima. Nekoliko tankera je dosad već i napadnuto.
Katar, Bahrein, Kuvajt i Iran preko Hormuškog tjesnaca izvoze naftu i to im je jedini put prema svjetskom tržištu. Saudijska Arabija i Irak su također poprilično orijentirani na trgovinu putem ovog pravca kretanja pomorskog prometa. Ovisnost brojnih drugih ekonomija o Hormuškom tjesnacu je velika, a to pogotovo važi za Južnu Koreju, Japan, Kinu i Indiju.
Europa također odatle dobiva oko sedamdeset posto potrebne nafte. Norveška je jedina europska zemlja koja profitira od ovakve situacije. Ona sada od prodaje plina zarađuje oko 100 milijuna eura dnevno više nego prošlog tjedna.
Norveški plin je od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. postao esencijalno važan za Europu jer sankcioniranog ruskog plina više nema u nekadašnjim količinama. Već se dugo pojavljuju kritike norveškog odnosa prema profitu kojeg dobivaju od početka ruske agresije na Ukrajinu, a iranska kriza je novi prijelomni trenutak.
Financial Times je o tome nedavno pisao uz tvrdnju da Norveška ima obvezu iskoristiti prihod za opće dobro kontinenta.
‘Rusko smanjenje opskrbe plinom ostavilo je Norvešku kao daleko najvećeg europskog dobavljača s ograničenim tržištem prirodnog plina. Kao rezultat toga, novac koji bi se inače mogao koristiti za potporu Ukrajini završio je na bilanci norveškog suverenog fonda bogatstva. Ta bi sredstva sada trebala biti osigurana za obranu i obnovu Ukrajine.‘, stoji u članku Havarda Hallanda za Financial Times.
U članku on dalje tvrdi da je u 2022. i 2023. (dok europske zemlje uvoznice plina nisu mogle izgraditi terminale za uvoz LNG-a) Norveška ostvarila višak prihoda od izvoza prirodnog plina od 109 milijardi eura.
‘Norveški marginalni porez od 78 posto na dobit u naftnom i plinskom sektoru, zajedno s povratom od izravnih državnih ulaganja u naftna i plinska polja te dividendama od vlasničkog udjela u paradržavnoj naftnoj tvrtki Equinor, osigurao je da lavovski dio ovog neočekivanog prihoda ode u državnu blagajnu, dok su mnogo manji dio zadržale tvrtke koje su proizvodile plin.
Naftne i plinske tvrtke koje posluju u Norveškoj odgovorile su na porast cijena povećanjem proizvodnje. Tržišta su obavila svoj posao raspodjele oskudnih zaliha plina na njihovu najučinkovitiju upotrebu, u mnogim slučajevima ublaženu energetskim subvencijama. No, oko 18 mjeseci Europljani su živjeli pod energetskim režimom koji je koristio samo dvjema zemljama: Norveškoj, koja je požnjela neočekivani dobitak; i Rusiji, budući da su visoke cijene energije ograničile sposobnost regije da podrži Ukrajinu.‘, tvrdi se u članku Financial Timesa.
Autor članka dodaje da je Norveška ove godine izdvojila ‘bijednih‘ 3 milijarde eura za podršku očajničkim ratnim naporima Ukrajine, dok su Švedska i Danska izdvojile znatno više.
Zatim se dodaje da je novi norveški ministar financija Jens Stoltenberg u intervjuu za Financial Times na kritike odgovorio da Norveška nije "ratni profiter".
Iz norveške vlade su na ovakve prozivke komentirali da se tu ne radi o pohlepi, nego o cijenama koje određuje tržište te da je Norveška povećala proizvodnju i isporuke energenata u maksimalnoj mjeri, ali je posljedica ubiranje još veće dobiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....