Bogataši u tišini pripremaju podzemne utvrde, o razlozima šute. Znaju li nešto što mi ne znamo? Trebamo li se zabrinuti?

Priča o Marku Zuckerbergu, suosnivaču Facebooka (Meta), i njegovom Ranchu Kulau na havajskom otoku Kauaiu, seže još u 2014. godinu. Ovaj prostrani kompleks koji se proteže na 1.400 jutara navodno obuhvaća i podzemno sklonište dizajnirano da bude potpuno neovisno, s vlastitim zalihama energije i hrane. Iako se radi o jednom od najskupljih privatnih građevinskih projekata, stolarima i električarima koji rade na lokaciji strogo je zabranjeno govoriti o tome, što je osigurano ugovorima o povjerljivosti. Kompleks je skriven od pogleda s obližnje ceste dvometarskim zidovima, piše BBC.

Sam Zuckerberg je prošle godine demantirao da gradi bunker za smak svijeta, inzistirajući da se podzemni prostor od otprilike 460 kvadratnih metara tretira "samo kao malo sklonište, kao podrum". Spekulacije ipak ne prestaju, pogotovo kada se tome doda njegova ranija odluka da kupi 11 posjeda u četvrti Crescent Park u Palo Altu u Kaliforniji, te im navodno dodao podzemni prostor od 650 kvadratnih metara. Iako se građevinske dozvole odnose na "podrume", mnoge ih komšije nazivaju – bunkerima.

Trend među superbogatima

Zuckerberg nije jedini. Trend priprema za katastrofu zahvatio je Silicijsku dolinu, gdje su tehnološki lideri zauzeti kupovinom zemljišta s podzemnim prostorima koje preuređuju u luksuzne bunkere vrijedne više milijuna funti. Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, nazvao je taj fenomen "osiguranjem od apokalipse", tvrdeći da ga posjeduje oko polovice superbogate elite. Novi Zeland pritom kotira kao iznimno popularna destinacija za takve domove.

Postavlja se pitanje: za što se oni zapravo pripremaju? Za rat, posljedice klimatskih promjena ili neki drugi katastrofalni događaj? U posljednjih nekoliko godina, popis egzistencijalnih prijetnji proširen je napredovanjem Umjetne opće inteligencije (AGI).

Mnogi vodeći znanstvenici, koji aktivno rade na razvoju izuzetno inteligentne umjetne inteligencije, ujedno su i najviše uplašeni njezinim potencijalom. Ilija Sutskever, glavni znanstvenik i suosnivač OpenAI-ja (tvrtke koja je kreirala ChatGPT), navodno je savjetovao kolegama da iskopaju podzemno sklonište za najbolje istraživače tvrtke prije nego što tehnologija dostigne točku gdje bi mogla postati nepredvidiva.

"Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što objavimo AGI," navodno je izjavio Sutskever, što ukazuje na paradoksalnu činjenicu: dio tehnološke elite istovremeno ubrzava i strahuje od dolaska tehnologije koja bi mogla nadmašiti ljudsku inteligenciju.

Tehnološki optimisti, poput Elona Muska, tvrde da je AGI neizbježna i da će donijeti "univerzalno visoke prihode", riješiti klimatske promjene i osigurati "održivo izobilje". Međutim, Musk i drugi su svjesni da postoji i zastrašujuća strana – mogućnost da AI preuzmu teroristi ili da sama tehnologija odluči da je čovječanstvo uzrok globalnih problema. Zbog toga se već poduzimaju zaštitne mjere, poput osnivanja istraživačkih tijela poput Instituta za sigurnost umjetne inteligencije u Velikoj Britaniji, piše BBC.

Ironija ljudskog faktora

Unatoč svim pripremama, postoji i izrazito ljudska, cinična, komponenta. Bivši tjelohranitelj jednog milijardera s privatnim bunkerom izjavio je kako bi prvi prioritet njegovog sigurnosnog tima, u slučaju stvarne katastrofe, bio eliminirati dotičnog šefa i sami ući u bunker. Ovaj detalj dodaje gorak okus cijeloj priči o osiguravanju privilegija u slučaju globalnog kolapsa.

U međuvremenu, profesori poput Neila Lawrencea s Cambridgea smatraju da je cijela rasprava o AGI-ju, kao jedinstvenoj "Umjetnoj općoj inteligenciji", pretjerana. Za njega je to "apsurdno kao i ideja o ‘Umjetnom općem vozilu‘ koje može biti i avion i automobil." On upozorava da nas privlačnost velikih AI narativa odvraća od fokusiranja na već postojeću tehnologiju i načine na koje bismo mogli poboljšati život običnih ljudi. Ipak, činjenica ostaje: milijarderi u tišini grade svoje betonske utvrde, a o razlozima se i dalje šuti.