Ako Bugari ne iziđu na izbore barem jednom godišnje, potpuno su izgubljeni. U nedjelju, 19. travnja, tako će već osmi put izići na parlamentarne izbore u zadnjih pet godina. Ishod bi i ovaj put mogao biti tradicionalno s klicom prijevremenih izbora već za manje od godinu dana. Nitko nema snage osvojiti apsolutnu većinu i opet će biti koalicijska vlada, i to najvjerojatnije opet nekompatibilnih stranaka.
Od 2021. godine imali su sedam premijera, od kojih nijedan nije odradio mandat do kraja. No, nakon euforije zbog mađarskih promjena, sada zabrinjava da bi bugarski izbori mogli okrenuti u drugu stranu, odnosno Bugarska bi, barem na neko vrijeme, mogla postati ono što je do prošlog vikenda bila Orbánova Mađarska, neki novi europski troublemaker ili, slabiji, ali "daj što daš", novi Putinov europski trojanski konj. Nakon pada "pravog Orbána" smiješi se sada bugarski Orbán – Rumen Radev, piše Vlado Vurušić za Jutarnji list.
Naime, prema svim anketama, vodi nova stranka bivšeg predsjednika Bugarske, proruskog Rumena Radeva, Napredna Bugarska (Progresivna Bulgaria), s oko 30 posto podrške. Radev je dao ostavku na mjesto predsjednika početkom ove godine baš zato da se može kandidirati na ovim izborima i zauzeti poziciju premijera.
Bugarska je u stalnim previranjima, političkim i ekonomskim, jer se nalazi na samom dnu EU-a, a uvođenjem eura 1. siječnja 2026. stvari su se dodatno zakomplicirale, ali zato je pri vrhu korupcijskog rejtinga prema Transparency Internationalu. Stranka koju je tek osnovao odmah se vinula u orbitu na političkoj sceni.
Bugarsku su početkom godine zahvatili prosvjedi, koje je, istina, organizirala proeuropska stranka bivšeg premijera Kirila Petkova, Nastavljamo s promjenama – Demokratska Bugarska, ali je, čini se, vrhnje od njih pobrao upravo Radev, koji od početka ruske agresije na Ukrajinu, blago rečeno, ne pokazuje "odbojnost" prema Vladimiru Putinu i često kritizira europsku politiku prema Rusiji. Bugarska politologinja Madlen Nikolova za New Left Review (NLR) piše kako se Radev distancirao i od uvođenja eura i od konfrontacije s Rusijom.
Vječni suparnik Bojko Borisov
Proeuropska koalicija odbacila ga je kao "Putinovu petu kolonu", unatoč tome što je bio na koledžu Ratnog zrakoplovstva SAD-a i što je 12 godina služio u vojsci članice NATO-a. Ove optužbe samo su ojačale njegov imidž nepristranog autsajdera, iznad korupcijskih afera i sitnih prepirki u vladajućoj klasi. Problem je Bugarske to što je stalno na političko-ideološkoj razdjelnici istok – zapad i zato se nikako ne može ustabiliti, jer je otprilike pozicija pola-pola.
No on se protivi vojnoj pomoći Ukrajini jer, kako kaže, "to samo produljuje rat". Istodobno, Radev je za "razgovor" o uvozu ruskih energenata i manjoj ovisnosti o "diktatu Bruxellesa", mada ne dovodi u pitanje bugarsko članstvo ni u EU-u ni u NATO-u, pogotovo zato što se Bugarska uz Rumunjsku smatra jednom od najbitnijih karika jugoistočnog krila NATO-a, jer je na Crnom moru, a ruski utjecaj je značajan. Radev kaže kako je Bugarska jedina slavenska i pravoslavna zemlja EU-a te da zato ima potencijal i potrebu za dijalogom s Rusijom.
Glavna suparnička snaga Radevu je "vječni Bojko Borisov", lider proeuropske stranke GERB (Građani za europski razvoj Bugarske), koja ima podršku oko 20 posto, ali on bi mogao ostati u oporbi. Naime, stranka Kirila Petkova, iako "radikalno" proeuropska te ima podršku 12-13 posto, nikako ne želi s Borisovom u koaliciju, već bi, pišu bugarski mediji, čak mogla biti i glavni koalicijski partner upravo Radevu, s kojim su se našli na pitanju "nužnih reformi" i "borbe protiv korupcije", ali je pitanje kako će uskladiti vanjskopolitičke prioritete, jer je Petkov što se tiče Ukrajine potpuno uz politiku Bruxellesa.
No Petkov i Borisov su na ratnoj nozi, premda su sličnih stavova. Petkov ga je, kada je bio premijer, čak i uhitio zbog sumnji na zloporabu položaja i korupciju, ali ga je odmah i pustio.
Kostadinov često leti u Moskvu
Pitanje je kako će se postaviti stranka bugarskih Turaka Pokret za prava i slobodu (Hak ve Özgürlükler Hareketi), inače članica Liberalne internacionale i Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), koja uvijek može računati na osam-devet, pa i više posto glasova, ali oni su bliski Borisovu i teško je očekivati da surađuju ili podrže Radeva. Prema anketama, prag bi još mogle prijeći Socijalistička stranka – bivši komunisti koji dijele stavove Radeva o euru, nacionalnom suverenitetu i Ukrajini – te ultranacionalistički Preporod (Vazraždane), čiji lider Kostadin Kostadinov često leti u Moskvu na razgovore i koja ima sličnu retoriku kao bivši komunisti.
Nikolova nastavlja da je popularnost Radeva lako objašnjiva.
– Iako nenametljiva figura, bivši predsjednik jedini je političar izvan kruga krajnje desnih nacionalista koji kritizira pravac u kojem se kreće zemlja. Iako ograničeno, ovo neslaganje ističe se u političkom prostoru kojim dominiraju poslušnost prema Bruxellesu i neoliberalni konsenzus. Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio svoj novi politički projekt, iako je potvrdio mjesto Bugarske u EU-u i NATO-u, Radev je naglasio važnost zaštite nacionalnih interesa, pozivajući na "kritičko razmišljanje i trezvene procjene" pri određivanju vanjske politike zemlje. Ipak, osim ovog retoričkog zaokreta k suverenizmu, ostaje nejasno što će njegova Napredna Bugarska ponuditi u pogledu stvarnog napretka. Izborni program stranke sadrži mnogo neoliberalnih općih mjesta koja su biračima već dobro poznata: fiskalna stabilnost, ograničeno državno miješanje u ekonomiju, smanjenje birokracije i administrativnih opterećenja te uvođenje umjetne inteligencije u sve oblasti javne uprave, od sudova do socijalnih službi. Socijalna pravda tu se prikazuje kao sporedni efekt suzbijanja korupcije i jačanja povjerenja investitora, što bi se navodno trebalo postići kroz opsežnu digitalizaciju. Njegova platforma predviđa i povećanje potrošnje za vojsku i integraciju s NATO snagama. Mnoge točke njegova programa kao da su prepisane iz nekog bruxelleskog dokumenta – ističe Nikolova.
Bugarsku čekaju napeti izbori, koji se s nestrpljenjem iščekuju i u Bruxellesu, ali i ovaj put neizvjesna je sudbina nove vlade i ne treba isključiti mogućnost da do kraja godine Bugari ponovno krenu prema glasačkim kutijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....