Novi prognostički podaci potvrdili su da će se sredinom veljače razviti stratosfersko zagrijavanje, snažan atmosferski događaj koji će znatno destabilizirati polarni vrtlog i poremetiti cirkulaciju na sjevernoj hemisferi. Ovakvi događaji često imaju velik utjecaj na zimsko vrijeme u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Europi, piše Severe Weather Europe.
Stratosfersko zagrijavanje obično slabi polarni vrtlog, zbog čega hladan arktički zrak lakše prodire prema jugu. No ove godine situaciju dodatno komplicira poseban atmosferski utjecaj u nižim slojevima atmosfere, zbog čega se učinci ovog događaja neće odmah u potpunosti osjetiti na tlu.
Silazni utjecaj stratosferskog zagrijavanja susrest će se s protusilom u nižim slojevima atmosfere. Taj protutlak dolazi od snažnog tropskog atmosferskog vala poznatog kao Madden–Julianova oscilacija (MJO).
Ovaj proces privremeno će oslabiti vezu između viših i nižih slojeva atmosfere i djelovati kao zaštita od prodora hladnog zraka, posebno nad središnjim i istočnim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država.
Zbog toga će se u tom dijelu Sjeverne Amerike pojaviti razdoblje iznadprosječnih temperatura, iako se polarni vrtlog u višim slojevima atmosfere istodobno počinje raspadati. Drugim riječima, iznad tla će se zadržavati toplije vrijeme, dok se visoko u atmosferi odvija snažan poremećaj zimskog sustava.
Ovaj atmosferski sukob neće biti dugotrajan. Prognoze pokazuju da će se utjecaj tropskog vala postupno smanjivati, čime će se ponovno uspostaviti veza između stratosfere i prizemnih slojeva atmosfere. Kada se to dogodi, otvorit će se mogućnost novih prodora hladnog zraka u posljednjoj trećini veljače i početkom ožujka.
U tom razdoblju očekuje se povratak hladnijeg vremena u dijelove Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, dok bi se u Europi hladan zrak mogao postupno širiti prema zapadu i središtu kontinenta. Sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Europe već su pod utjecajem hladnijeg zraka, a slabljenje atlantskih sustava moglo bi omogućiti njegovo daljnje širenje.
Iako trenutačni prognostički modeli ne upućuju na dugotrajne ili ekstremne zimske uvjete, jasno je da zima još nije završila. Nakon prolaznog blažeg razdoblja, kasna veljača i početak ožujka i dalje nose realnu mogućnost povratka hladnijeg, nestabilnijeg i izraženije zimskog vremena u dijelovima Europe i Sjeverne Amerike.
Za Europu složenija situacija
Za Europu je situacija nešto složenija i potencijalno zanimljivija nego za Sjevernu Ameriku. Hladan zrak već je prisutan nad sjevernim i sjeveroistočnim dijelovima kontinenta, gdje zimski uvjeti traju dulje i stabilnije. U tim područjima polarni zrak zasad ostaje „usidren“, bez brzog povlačenja prema sjeveru.
Kako se stratosfersko zagrijavanje bude razvijalo, a utjecaj tropskog atmosferskog vala postupno slabio, povećava se mogućnost da se hladniji zrak počne širiti prema zapadu i središtu Europe. Ključnu ulogu u tome imat će stanje nad Atlantikom. Ako oslabi dotok blažeg oceanskog zraka, hladna masa sa sjevera i sjeveroistoka imat će otvoren put prema ostatku kontinenta.
U takvom scenariju hladnije vrijeme moglo bi zahvatiti zapadnu i središnju Europu u drugoj polovici veljače, uz veće oscilacije temperature i češće prodore hladnih fronti. To ne znači nužno dugotrajan i ekstreman zimski val, ali povećava vjerojatnost razdoblja s ispodprosječnim temperaturama, osobito noću, te povremenih zimskih oborina.
Općenito gledano, Europa ima veće izglede osjetiti učinke poremećenog polarnog vrtloga nego Sjeverna Amerika u prvoj fazi događaja. Kako se približavamo kraju veljače, raste vjerojatnost da će se zimski utjecaj postupno pojačavati, iako će raspored hladnoće i blažih razdoblja ostati neujednačen i promjenjiv.
Balkan i Hrvatska
Za jugoistočnu Europu, uključujući Balkan i Hrvatsku, razvoj situacije bit će vrlo osjetljiv na položaj područja visokog i niskog tlaka nad Europom i Sredozemljem. Iako se glavnina hladnog zraka zadržava nad sjeverom i sjeveroistokom kontinenta, poremećaj polarnog vrtloga otvara mogućnost povremenih prodora hladnijeg zraka i prema našem dijelu Europe.
U drugoj polovici veljače izgledno je promjenjivo vrijeme s čestim oscilacijama temperature. Povremeni dotoci hladnijeg zraka sa sjevera ili sjeveroistoka mogu donijeti kratkotrajna zahlađenja, osobito u kontinentalnim krajevima Hrvatske i u unutrašnjosti Balkana. U takvim situacijama nije isključena ni pojava snijega, uglavnom u kopnenim područjima i na višim nadmorskim visinama.
Uz obalu Jadrana, hladniji prodori najčešće bi se očitovali kroz jačanje bure, pad temperature i nestabilnije vrijeme, dok bi se snijeg zadržao uglavnom u zaleđu i planinskim područjima. Ipak, jačina i trajanje tih zahlađenja uvelike će ovisiti o točnom smjeru strujanja zraka i brzini prolaska atmosferskih sustava.
Kako se približava kraj veljače i početak ožujka, raste vjerojatnost izraženijeg prodora hladnijeg zraka, osobito ako se veza između stratosfere i nižih slojeva atmosfere u potpunosti uspostavi. U tom bi slučaju zimski uvjeti mogli biti izraženiji i dugotrajniji, ponajprije u unutrašnjosti Balkana i kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Ipak, trenutačne prognoze ne upućuju na ekstreman i dugotrajan zimski val, već na izmjenu hladnijih i blažih razdoblja, uz povremene zimske epizode. Drugim riječima, zima bi se mogla još nekoliko puta „javiti“, ali bez jasnih znakova da će potpuno preuzeti kontrolu nad vremenom u duljem razdoblju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....