Cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su skočile nakon vijesti da Sjedinjene Američke Države pripremaju teren za "dugotrajnu" blokadu Irana. Kako javlja BBC, cijena sirove nafte tipa Brent u srijedu se popela na oko 115 dolara po barelu, što je značajan skok u odnosu na utorak, kada je trgovanje završilo na nešto više od 110 dolara.
Ovaj potres na tržištu izravna je posljedica pisanja Wall Street Journala, prema kojem je američki predsjednik Donald Trump naložio svojim suradnicima da pripreme planove za proširenje trenutne blokade iranskih luka. Cilj je jasan – maksimalno pritisnuti iransko gospodarstvo dok Teheran ne popusti.
Napetost je dodatno podgrijala Trumpova aktivnost na društvenim mrežama. Uz objavu na svojoj platformi Truth Social, gdje je pozvao Iran da se "što prije opameti" i potpiše sporazum nakon višednevnog zastoja u pregovorima, Trump je podijelio i fotografiju na kojoj pozira s jurišnom puškom u rukama.
Promjena strukture moći u Iranu: Revolucionarna garda preuzela ključne poluge odlučivanja
Dva mjeseca nakon početka sukoba sa SAD-om i Izraelom, Iran više nema jedinstvenog i neprikosnovenog klerikalnog arbitra na vrhu vlasti. Ubojstvo ajatolaha Alija Hameneija prvog dana rata i ustoličenje njegova teško ranjenog sina Modžtabe Hameneija označili su nagli prekid s prošlošću, uvodeći novi poredak kojim dominiraju zapovjednici Islamske revolucionarne garde (IRGC), objavio je Reuters.
Iako je Islamska Republika od 1979. godine funkcionirala oko vrhovnog vođe s apsolutnim autoritetom, Modžtaba Hamenei danas je prvenstveno figura koja potvrđuje odluke institucija, a ne netko tko izdaje zapovijedi. Teško ranjen i unakažen u početnim napadima, Modžtaba se ne pojavljuje u javnosti te komunicira isključivo preko posrednika ili audioveza. Njegova je uloga sada legitimacija ishoda postignutih konsenzusom unutar Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti (SNSC).
Ratni pritisak koncentrirao je moć u uski, tvrdi krug unutar SNSC-a, ureda vrhovnog vođe i Revolucionarne garde, koja sada dominira vojnom strategijom i ključnim političkim odlukama. Analitičari ističu kako se dogodio povijesni zaokret s "božanske moći" klerika na "tvrdu moć" sigurnosnih službi. S obzirom na to da je klerikalni vrh oslabljen, unutar sustava trenutačno ne postoji akter s dovoljno snage ili legitimiteta za suprotstavljanje generalima, objavio je Reuters.
Ovaj novi poredak donosi i promjenu prioriteta u unutarnjoj politici. Vođena revolucionarnim islamizmom i svjetonazorom u kojem sigurnost dolazi ispred svega, Garda svoju misiju vidi u očuvanju režima pod svaku cijenu. To podrazumijeva rigidnu, centraliziranu kontrolu i još snažniju domaću represiju, uz istodobno odbijanje bilo kakvog popuštanja pod zapadnim pritiskom, posebno kada je riječ o nuklearnom programu.
Takva konstelacija snaga dovela je do znatnog usporavanja procesa odlučivanja. Pakistanski posrednici u mirovnim pregovorima navode kako Teheranu ponekad trebaju dva do tri dana za odgovor na prijedloge jer unutar sustava više nema "vrhovnog suca". Dok su ministar vanjskih poslova Abas Arakči i predsjednik parlamenta Muhamed Baker Kalibaf diplomatska lica pregovora, ključni operativac na terenu je zapovjednik IRGC-a Ahmad Vahidi, koji se nametnuo kao središnja figura sustava, objavio je Reuters.
Unatoč devet tjedana snažnog vojnog i ekonomskog pritiska, sustav ne pokazuje znakove pucanja ili kapitulacije. Politički izbor u Teheranu više nije onaj između umjerene i tvrde linije, već isključivo između tvrde i ekstremno tvrde struje. Strateški konsenzus koji predvodi Garda jasan je: izbjeći rat punog razmjera, očuvati poluge utjecaja poput kontrole nad Hormuškim tjesnacem te iz sukoba izići politički i vojno jači. Čvrsta kohezija vrha vlasti sugerira da sigurnosne službe više ne izvršavaju rat, već ga u potpunosti vode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....