Osamdeset i devet - to je najmanja dvotrećinska većina koju treba prikupiti kardinal koji će naslijediti papu Franju. Favoriti su poznati - Pietro Parolin i Luis Antonio Tagle, ali prema vatikanskim kuloarima, izgleda da obojica imaju isti problem, a to je pad podrške u posljednjih tjedan dana, što otvara nove moguće kombinacije.
Kako je doznao katolički portal The Pillar, ubrzo nakon Franjina sprovoda, pristaše kardinala Parolina bili su uvjereni da će on skupiti čak 50 od 89 glasova potrebnih za izbor kada se prvi krug izbora održi u srijedu poslijepodne. Međutim, nakon što su kardinali imali nekoliko dana da razmisle o njegovu dosadašnjem radu i Parolinovu ugledu, izgleda da se dio njih predomislio, pa sada može računati na oko četrdeset glasova.
Ali u problemima je i Parolinov glavni konkurent, Filipinac Luis Antonio Tagle, koji je računao na, u Franjinu mandatu, znatno narasli blok azijskih kardinala. Osim toga, Tagle je predstavljen kao mladi, dinamični propovjednik i komunikator koji bi mogao nastaviti politiku i stil Jorgea Bergoglia. No, jedno je biti popularan kardinal, a sasvim drugo kandidat za novoga papu, tako da se i Tagle sada suočio s ozbiljnim pitanjima o svom dosadašnjem radu i s dilemom je li pravi izbor za predvodnika Katoličke crkve. Ipak, još ga ne treba otpisati jer može računati na približno 40 glasova u prvom krugu, dakle otprilike koliko i Parolin.
Kako prenosi Jutarnji list, u takvoj se situaciji pojavio neočekivani izazivač, američki kardinal Robert Francis Prevost, prefekt Dikasterija za biskupe. Prevost ima sve veću podršku, u prvom redu kardinala iz Južne Amerike, gdje je proveo veći dio svoje službe kao svećenik i biskup u Peruu, a podupiru ga i neki sjevernoamerički kardinali, poput Blasea Cupicha iz Chicaga i nuncija u Sjedinjenim Državama kardinala Christophea Pierrea.
Njegov je problem to što je Amerikanac, a nepisano pravilo u vatikanskoj politici glasi kako tamošnje kardinale ne treba birati za pape jer su Sjedinjene Države najjača svjetovna sila, pa nema potrebe da još dobiju vlast i u najvećoj vjerskoj zajednici na Zemlji. Usto, čini se da Prevost nema dovoljnu podršku među europskim kardinalima, barem ne toliku da bi pretekao Taglea ili Parolina. Ipak, vjerojatno može očekivati tridesetak glasova prvog dana konklave.
Posljednji u skupini od četiri vodeća kandidata zasad je mađarski kardinal Péter Erdő, koji ima gotovo konsenzualnu potporu konzervativnog kardinalskog bloka. Erdőov je problem što je u tom bloku približno trideset kardinala, a ostali ga ne doživljavaju, te su njegove šanse tek u teoriji, osim ako se ne dogodi nešto neočekivano.
Sve je očitije da je zbog Franjina načina biranja kardinala teško pouzdano prognozirati tko će ga naslijediti. Naime, od 133 kardinala s pravom glasa u ovoj konklavi, 108 ih je imenovao Franjo i stoga će oni prvi put sudjelovati u izboru pape. U usporedbi s konklavom iz 2013., koja je izabrala Bergoglia, ovaj put neće biti zastupljene brojne povijesno utjecajne nadbiskupije kao što su Sydney, Beč, Genova, Pariz, Milano, Palermo, Armagh i Krakow.
Jednostavno, Franjin izbor kardinala iz zemalja s periferije dramatično je promijenio situaciju u Kardinalskom zboru. Sada će u Sikstinsku kapelu ući samo 52 Europljanina, i tek sedamnaestorica Talijana. Nasuprot tome, afrički kontinent ima 18 kardinala ili sedam više nego na posljednjoj konklavi, a zastupljenost Azije povećala se na dvadeset kardinala, što je dva puta više nego kad je 2013. izabran Jorge Bergoglio. Prvi put će o papi odlučivati kardinali koji dolaze iz Haitija, Mongolije, Mjanmara, Malezije, Tonge, Zelenortskih Otoka, Istočnog Timora, Švedske, Irana, Luksemburga, Singapura, Južnog Sudana, Gane, Ruande, El Salvadora, Bangladeša, Srednjoafričke Republike, Papue Nove Gvineje i Srbije.
U takvoj se situaciji o imenu budućeg pape može samo nagađati. Što sasvim sigurno pojačava zanimanje javnosti za Katoličku crkvu, a to nije loše. Malo "hypea" ne škodi, ipak je ovo 21. stoljeće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....