Iran je posljednjih tjedana postavljao razne zamke te premještao dodatno vojno osoblje i protuzračnu obranu na otok Harg u pripremama za moguću američku operaciju preuzimanja kontrole nad njime, tvrdi više izvora upoznatih s američkim obavještajnim izvješćima o toj temi, kako piše u četvrtak CNN.
Posljednjih dana živo se nagađalo da administracija Donalda Trumpa razmatra zauzimanje tog malog otoka u sjeveroistočnom dijelu Perzijskog zaljeva - koji je ključna gospodarska žila kucavica Irana, kroz čija postrojenja prolazi oko 90 posto izvoza iranske sirove nafte - kao sredstvo pritiska na Teheran da ga se prisili da ponovno otvori Hormuški tjesnac.
No, američki dužnosnici i vojni stručnjaci upozoravaju da bi takva kopnena operacija nosila sa sobom značajne rizike, uključujući i velik broj žrtava među američkim vojnicima. Naime, otok ima slojevitu obranu, a Iran je posljednjih tjedana ondje rasporedio dodatne prijenosne protuzračne raketne sustave (MANPADS), kako navode izvori.
Iran je također postavljao druga sredstva obrane i zamke za slučaj prijetnje, uključujući protupješačke i protutenkovske mine oko otoka, ali i na obalu, gdje bi američke snage mogle pokušati izvesti amfibijsko iskrcavanje ako bi američki predsjednik odlučio pokrenuti kopnenu operaciju.
Ipak, neki Trumpovi saveznici u Washingtonu postavljaju ozbiljna pitanja o potrebi takve operacije, budući da čak i uspješno zauzimanje otoka samo po sebi ne bi riješilo probleme vezane uz Hormuški tjesnac - udaljen od otoka nešto više od 600 kilometara - i iranski utjecaj na globalno tržište energije, dodaje izvor. U međuvremenu, američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) odbija komentirati iranske aktivnosti na Hargu.
Brojni rizici
Kako prenosi Jutarnji list, američka vojska još je 13. ožujka izvela napade na Harg, pri čemu je pogođeno 90 ciljeva, uključujući skladišta pomorskih mina, bunkere za rakete i druge vojne objekte, priopćilo je zapovjedništvo. Trump je potvrdio napad, navodeći da američke snage nisu gađale naftnu infrastrukturu na otoku "iz razloga pristojnosti".
Izraelski izvor rekao je, pak, da postoji zabrinutost kako bi zauzimanje Harga dovelo do napada iranskih dronova i raketama ispaljenih iz bacača s ramena, što bi rezultiralo pogibijom američkih vojnika. "Nadamo se da neće preuzeti taj rizik i da će umjesto toga gađati naftna polja, ali to se ne može znati", rekao je taj izvor.
"Bio bih vrlo zabrinut zbog toga", rekao je o eventualnoj operaciji umirovljeni admiral James Stavridis, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a, a sada vojni analitičar CNN-a. "Iranci su snalažljivi i nemilosrdni. Učinit će sve što mogu kako bi nanijeli maksimalne gubitke američkim snagama, kako na brodovima na moru, tako i posebno kada se kopnene snage nađu bilo gdje na njihovom suverenom teritoriju", dodao je.
Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Bagher Ghalibaf, u srijedu je upozorio "neprijatelje" zemlje da ne pokušavaju okupirati bilo koji iranski otok. "Na temelju određenih podataka, neprijatelji Irana, uz potporu jedne zemlje iz regije, pripremaju se zauzeti jedan od iranskih otoka", objavio je Ghalibaf na X-u. "Sva kretanja neprijatelja pod punim su nadzorom naših oružanih snaga. Ako prijeđu granicu, sva vitalna infrastruktura te regionalne zemlje bez ograničenja će postati meta neumoljivih napada", poručio je. Ranije istog dana Ghalibaf je izjavio: "Pomno pratimo sva kretanja SAD-a u regiji, osobito raspoređivanje vojske".
No, Mohammad Bagher Ghalibaf također je upozorio na X-u da se "na temelju nekih informacija, iranski neprijatelji, uz podršku jedne države iz regije, pripremaju zauzeti jedan od iranskih otoka", ne preciziravši koji.
Otok Harg obuhvaća ukupnu površinu od oko 40 km², što znači da bi SAD morao dovesti snažne desantne snage za njegovo zauzimanje, rekao je izvor upoznat s američkim vojnim planiranjem za CNN. Otok je smješten na samom sjeveru Perzijskog zaljeva, daleko od Hormuškog tjesnaca, ali kritično blizu iranskih naftnih postrojenja.
Dvije ekspedicijske jedinice marinaca, specijalizirane za brze amfibijske operacije, upade i napadne misije s mornaričkih brodova, nedavno su raspoređene na Bliski istok. Te postrojbe uključuju nekoliko tisuća marinaca, amfibijske ratne brodove, zrakoplovne kapacitete i desantna plovila i one su, podsjeća CNN, najizgledniji sudionici eventualne operacije zauzimanja Harga, kako ističu izvori.
Oko 1000 američkih vojnika iz 82. zračno-desantne divizije također bi uskoro trebalo biti raspoređeno u regiju, kako je najavljeno u srijedu. Drugi izvor upoznat s planiranjima, rekao je da američko Središnje zapovjedništvo provodi gotovo stalni nadzor otoka iz zraka, što omogućuje uočavanje fizičkih i promjena okoliša na područjima gdje su vjerojatno postavljene mine i druge zamke.
‘Može se i bez vojnika‘
Raniji američki napadi na otok oslabili su dio njegove protuzračne i pomorske obrane, uključujući raketne sustave HAWK i protuzračne topove Oerlikon, napominje Stavridis. Ipak, američke snage u slučaju kopnene operacije i dalje bi bile izložene iranskim balističkim projektilima i napadima dronovima zbog blizine iranske obale, a dužnosnici Trumpove administracije i dalje razmatraju isplati li se kopnena operacija s obzirom na rizike, navodi izvor upoznat s internim raspravama.
SAD ima planove za brzo uništavanje osjetljivih informacija i infrastrukture ako bi njihove baze i vojni položaji u inozemstvu bili zauzeti, rekao je jedan izvor za CNN. Logično je za pretpostaviti, dodao je, da Iran ima slične planove.
Istodobno, američki saveznici u Zaljevu privatno pozivaju Trumpovu administraciju da ne produžuje rat slanjem kopnenih snaga radi zauzimanja Harga ili uklanjanja visoko obogaćenog uranija iz nuklearnih postrojenja koje su ranije bombardirali američki zrakoplovi, rekao je visoki dužnosnik iz jedne zemlje Zaljeva. Strahuju da bi takva operacija dovela do velikih gubitaka i potaknula iransku odmazdu protiv infrastrukture zemalja Zaljeva te produžila sukob.
Umjesto toga, zemlje Zaljeva naglašavaju potrebu uništenja iranskog balističkog raketnog programa prije završetka sukoba, s čime se američki dužnosnici slažu. Pentagon je nedavno izvijestio zaljevske zemlje da je velik dio iranskih balističkih i krstarećih projektila uništen te da se SAD približava dovršetku popisa ciljeva, ali bez navođenja vremenskog okvira.
Stavridis navodi da bi jedan od načina pritiska na Iran mogao biti pomorska blokada Harga, čime bi se onemogućio izvoz nafte. "To bi se moglo učiniti bez iskrcavanja vojnika na kopno", zaključio je on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....