Vatikan se suočava s optužbama da je koristio "skeletni ključ za pranje novca" tj. ilegalno manipulirao bankovnim transferima.
Bivši vodeći financijski policajac grada-države - koji je bio prisiljen otići sa svog mjesta 2017. - tvrdi da je njegova agencija za obračun plaća uspjela promijeniti imena i brojeve računa na transakcijama nakon što su izvršene, prikrivajući identitet primatelja i pošiljatelja, piše Politico.
Implikacije bi bile ogromne jer bi to omogućilo vatikanskim dužnosnicima da šalju sredstva privatnim klijentima bez otkrivanja tko su oni, što bi potencijalno omogućilo neograničeno pranje novca i kršenje najosnovnijih pravila protiv prijevara.
Tvrdnje dolaze u nezgodnom trenutku za novog papu Lava XIV. dok nastoji poboljšati ugled Katoličke crkve nakon desetljeća financijskih skandala i prijetećeg proračunskog deficita.
Optužbe dolaze od Libera Milonea, bivšeg revizora u Deloitteu, vodećoj računovodstvenoj tvrtki, kojeg je pokojni papa Franjo imenovao 2015. da sredi vatikanske financije nakon godina skandala i zanemarivanja. Dvije godine kasnije, bio je prisiljen dati ostavku nakon što su ga visoki dužnosnici optužili da je špijun.
Milone tvrdi da je na "zloupotrebe" prvi put naišao u slučaju kardinala Pella. U pismu upućenom Miloneu i datiranom 2016., kardinal Pell je rekao da je "upozoren" na zahtjev APSA-e, vatikanske agencije za obračun plaća, "za izmjenu kontrola u SWIFT sustavu", radnju koju je opisao kao "potencijalno... nezakonitu".
Miloneov ured istražio je Pellove tvrdnje, a revizor ih je prijavio visokim dužnosnicima, uključujući papu Franju i državnog tajnika Pietra Parolina, kao i glavnom vatikanskom pravosudnom dužnosniku i vatikanskom internom nadzornom tijelu, ASIF-u. Ali nije dobio odgovor od potonje dvojice, za koje je rekao da su imali dužnost istražiti - dio šireg obrasca institucionalnog otpora Franjinim reformskim naporima u kojima je pokojni papa rutinski bio nadmudrivan, rekao je.
Vatikan je žestoko porekao optužbe. Glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni rekao je da su tvrdnje "potpuno neutemeljene" i da APSA nije pružala usluge privatnim klijentima 2016. godine, kada je pismo poslano.
Bruni je također porekao bilo kakvu kontinuiranu zloupotrebu, ukazujući na revizije APSA-e od strane nadzornog tijela ASIF između 2020. i 2024. koje nisu pronašle "nikakve anomalije".
Uoči svibanjske konklave na kojoj je izabran Lav, kardinali su se žalili na proračunski deficit za koji se kaže da se znatno povećao posljednjih godina, zahvaljujući padu donacija koji se ubrzao pod Franjom. Novi papa izabran je dijelom i zato što je viđen kao netko tko bi mogao vratiti kredibilitet među moćnim donatorima, posebno u SAD-u, rekli su izvori za POLITICO ranije ove godine.
Nedavni događaji već su vratili određeno povjerenje. Nakon što je Institut za vjerska djela (IOR), dugo problematični investicijski instrument Vatikana, ranije ove godine objavio velike zarade, APSA je nedavno zabilježila dobit od 62,2 milijuna eura za 2024., u odnosu na 45,9 milijuna eura.
Miloneove optužbe potkopale bi taj napredak i ponovno izronile nesretna sjećanja na financijske skandale iz prošlosti koji datiraju iz vremena pape Pavla VI. i Ivana Pavla II. U 1980-ima i 90-ima, talijanski suci istraživali su navode da je IOR korišten za pranje profita Cosa Nostre kako bi se financirali antikomunistički pokreti u Latinskoj Americi i Istočnoj Europi.
Istrage su uslijedile nakon što je milanski bankar Roberto Calvi, povezan s Vatikanom, nazvan "Božjim bankarom", pronađen obješen ispod londonskog mosta Blackfriars 1982. godine. Calvi je navodno pomagao shemu u dogovoru s nizom međunarodnih interesa koji su obuhvaćali ne samo IOR, već i krajnje desničarske političke i poslovne osobe, talijansko slobodno zidarstvo i američke obavještajne službe.
Vatikan nikada nije priznao krivnju, ali je priznao "moralnu umiješanost" u propast Calvijeve banke, Banco Ambrosiano.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....