Italija, Francuska, Češka, Španjolska, Portugal, Mađarska, Slovačka – gotovo trećina EU članica signalizirala je da ne želi sudjelovati u kupovini američkog oružja za Ukrajinu. Time se Trumpov plan o prijenosu troškova ukrajinskog rata na Europu našao pod upitnikom i prije nego što je zaživio.
Podsjetimo, u pondjeljak 14. srpnja Trump i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte slavodobitno su iz Bijele kuće objavili da imaju rješenje za financiranje ukrajinske obrane: europske članice NATO-a kupovat će oružje od Amerike i slati ga Kijevu. Ni Trump ni Rutte u tom aranžmanu nisu vidjeli ništa problematično. Štoviše, Rutteovo lice tog 14. srpnja sijalo je od radosti kao mjesec iznad Bosne.
Prve pukotine u tom planu izbile su u javnost već sutradan, 15. srpnja, kada su list Politico i talijanska La Stampa simultano objavili da se Francuska i Italija odbijaju pridružiti ovoj inicijativi, navodeći kao razlog povećane obrambene troškove i nedostatak sredstava.
Osobito je iznenađenje izazvalo odbijanje Francuske, koja se već mjesecima pokušava nametnuti kao lider nesuđene proukrajinske „koalicije voljnih”, a njezin se predsjednik Emmanuel Macron od početka ukrajinskog rata pozicionirao kao jedan od najgorljivijih pristaša Ukrajine. No, kako navodi Politico, Francuska se suočava s proračunskom krizom i trenutno joj očajnički nedostaje novca.
Stoga je, umjesto kupnje američkog oružja za Ukrajinu, Francuska odlučila ulagati u razvoj vlastitog obrambenog sektora. Kako su francuski dužnosnici izjavili za Politico, predsjednik Macron želi promicati jačanje europske obrambene industrije kupnjom oružja proizvedenog unutar Europe (čitaj: unutar Francuske).
Socijalna država važnija od rata
Sličan je stav zauzela i Italija, koja se također sučava s financijskim problemima. Kako piše La Stampa, talijanski dužnosnici isključili su mogućnost izravne kupnje američkog oružja, pozivajući se na proračunska ograničenja. Dužnosnici Ministarstva obrane rekli su za La Stampu da vlada „nikada nije raspravljala o kupnji američkog oružja za Kijev”.
Već u srijedu, 16. srpnja, Italiji i Francuskoj pridružila se i Češka, koja je također objavila da neće biti među zemljama koje će od SAD-a kupovati oružje za Ukrajinu. To je potvrdio češki premijer Petr Fiala:
„Češka se fokusira na druge projekte i načine pomoći Ukrajini, na primjer kroz inicijativu za nabavu granata. Stoga trenutno ne razmatramo pridruživanje ovom projektu”, rekao je Fiala za list Publico.
Međutim, Ukrajina bi mogla ostati i bez češkog streljiva ako na izborima u listopadu pobijedi bivši premijer Andrej Babiš. Naime, istog dana kad je objavljena ova Fialina izjava, Babiš je poručio da će, ako u listopadu postane premijer, odmah zaustaviti planove sadašnje vlade za kupnju granata za Kijev.
Na listi zemalja koje neće sudjelovati u Trumpovom i Rutteovom planu nalazi se i Španjolska, čiji je premijer Pedro Sanchez jedini u Europi javno odbio nedavni Trumpov pritisak da europske članice NATO-a moraju povećati izdvajanje za obranu na pet posto BDP-a. Sanchez je poručio da ne želi urušavati španjolsku socijalnu državu i da je izdvajanje 2,1 posto nacionalnog BDP-a za obranu sasvim dovoljno. Iz toga je jasno da ni Madrid neće kupovati američko oružje za Ukrajinu.
Mnogi drže da će se za španjolskim primjerom povesti i susjedni Portugal, iz istih razloga.
Šokirana Kaja Kallas
Listu zemalja koje odbijaju Trumpov plan zasad zaključuju Mađarska i Slovačka, koje već dugo vremena ističu da se Ukrajinu ne može spasiti slanjem oružja, nego isključivo mirovnim pregovorima s Rusijom. Mađarski premijer Viktor Orban još od početka rata ističe kako ne podržava napore EU-a da opskrbi Ukrajinu oružjem, a njegov šef diplomacije Péter Szijjártó potvrdio je da Mađarska neće sudjelovati u američkom programu naoružavanja Kijeva.
Čak je i šefica EU diplomacije Kaja Kallas, notorni rusofob, ostala zatečena i neugodno iznenađena američkim planom da trošak ukrajinskog rata prebaci na Europu. Kako je rekla 15. srpnja, ako Europa plaća oružje proizvedeno u SAD-u, onda se ne može govoriti o američkoj pomoći.
„Pozdravljamo najavu predsjednika Trumpa o slanju više oružja Ukrajini, iako bismo voljeli da SAD podijele teret. Ako platimo za ovo oružje, to je naša podrška, to je europska podrška. Ako obećate dati oružje, ali kažete da će ga netko drugi platiti, onda ga zapravo ne dajete vi, zar ne?” ustvrdila je Kallas.
Evidentni nedostatak novca za plaćanje američkog oružja naveo je poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog - još jednog istaknutog rusofoba europske politike – da ponovo pokuša progurati po Europu samoubilački plan kojim bi se trošak naoružavanja Ukrajine pokrio korištenjem 300 milijardi dolara ruske zamrznute imovine.
„Pitao sam svoje kolege ministre vanjskih poslova: tko bi trebao platiti za američku opremu? Europski porezni obveznici ili, po mom mišljenju, agresor, koristeći vlastita zamrznuta sredstva?” rekao je Sikorski nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a.
Kako je poznato, Europa se i dalje ne usuđuje posegnuti za tim zaplijenjenim ruskim novcem, svjesna da bi time uništila kredibilitet svog bankarskog sustava i eura.
Europski raskol ide na ruku Rusiji
Vidimo da niz članica Europske unije – među njima i politički „teškaši” poput Francuske, Italije i Španjolske – odbijaju sudjelovati u američkom planu naoružavanja Ukrajine europskim novcima. Tko je onda ostao? Na čemu je Rutte 14. srpnja u Washingtonu temeljio svoj optimizam?
Glavni tajnik NATO-a nakon sastanka s Trumpom imenovao je osam NATO članica – od kojih sedam europskih - koje su spremne platiti za američko oružje: Njemačku, Britaniju, Finsku, Dansku, Švedsku, Norvešku, Nizozemsku i Kanadu. No, dosad su svoju predanost američkom planu službeno potvrdile samo Njemačka i Danska.
Reuters je 16. srpnja izvijestio da barem dvije od zemalja koje je Rutte naveo nisu konzultirane prije objave plana, dok druge nisu unaprijed obaviještene o detaljima. Kako je Reutersu izjavilo više europskih i američkih dužnosnika, čini se da je plan „ubrzano donesen” i objavljen „bez prethodne obavijesti” zemljama za koje se očekuje da će biti uključene. A to je, pak, izazvalo veliko nezadovojstvo europskih čelnika.
Stoga se najvidljiviji rezultat američkog plana o naoružavanju Ukrajine europskim parama zasad ogleda u činjenici da je taj plan izazvao raskol u Europskoj uniji. Trećina članica ga odbija, trećina prihvaća, a preostala trećina čeka koja će opcija prevladati. To je školska definicija raskola, koji ide na ruku ruskom agresoru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....