Nakon Venezuele, Donald Trump se bacio na Grenland i sad cijeli svijet gleda u taj veliki otok sa svega 57.000 stanovnika i prati koji je idući potez predsjednika SAD-a. Trump je ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom iznio još 2019. tijekom svog prvog predsjedničkog mandata.
Hoće li njima strateški bitan arktički otok napasti ili će ga kupiti od Danske za koju tvrdi da ga nije dovoljno zaštitila? To vjerojatno ni on još ne zna, ali kaos je već izazvao.
Upitan planira li Trump da SAD kupi Grenland, američki državni tajnik Marco Rubio je rekao da je to oduvijek bila predsjednikova namjera.
- No, ako identificira prijetnju nacionalnoj sigurnosti, svaki predsjednik zadržava mogućnost da se s tim suoči vojnim sredstvima - kazao je Rubio te dodao kako je još 1946. godine predsjednik Harry Truman pokušao kupiti Grenland, naglasivši da interes SAD-a za taj teritorij traje desetljećima.
Najavio je i da će se sljedeći tjedan sastati s danskim dužnosnicima, ali čini se da Bijela kuća ne odustaje od Trumpove namjere da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
- Sastat ću se s njima sljedeći tjedan. Tada ćemo voditi te razgovore, odgovorio je Rubio na pitanje o ponudi Kopenhagena za razgovor o tom autonomnom danskom teritoriju.
Kako piše kolumnist Tim Dowling za Guardian, događaji u Venezueli proteklog vikenda i nepredvidljivost Donalda Trumpa znače da se ništa ne može u potpunosti isključiti, a SAD ima i druge načine za ostvarivanje predsjednikovih teritorijalnih ambicija prema Grenlandu. Prema Dowlingu, pet je opcija.
1. Kupnja Grenlanda
SAD je prvi put iznio ideju da Kopenhagenu ponudi kupnju arktičkog otoka 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije. Ideja je ponovno razmatrana 1910., a 1917. godine SAD je od Danske kupio današnje Američke Djevičanske Otoke za 25 milijuna dolara.
S početkom hladnog rata administracija Harryja Trumana dala je formalnu ponudu 1946. godine, koja je javno objavljena tek 1991., u iznosu od 100 milijuna dolara za otok, uz obrazloženje da je Grenland "potpuno bezvrijedan za Dansku… a kontrola nad Grenlandom neophodna za sigurnost SAD-a“.
Kopenhagen je to odbio i od 2019. godine, kada je Trump prvi put javno izrazio interes za otok, danske i grenlandske vlasti više su puta poručile da Grenland nije na prodaju.
Pravni i ustavni stručnjaci ističu da je razdoblje u kojem su države mogle kupovati ili razmjenjivati tuđe teritorije i njihove stanovnike davno prošlo. Međunarodno pravno načelo samoodređenja čini izravnu prodaju gotovo nemogućom.
Prema zakonu o samoupravi iz 2009. godine, Grenlanđani mogu održati referendum o neovisnosti. Na 57 tisuća stanovnika otoka je da odluče o svojoj budućnosti. Anketa iz siječnja pokazala je da 85 posto ne želi da njihova domovina postane dio SAD-a, dok je samo 6 posto za to.
2. Pridobivanje Grenlanda
Ankete, koje na tako malom uzorku nisu uvijek pouzdane, pokazuju da su stavovi Grenlanđana prema Trumpovim obećanjima o ulaganju milijardi dolara u teritorij manje jasni, pri čemu je stanovništvo gotovo ravnomjerno podijeljeno između onih koji to vide kao prijetnju i onih koji to smatraju prilikom.
Prvi korak je već u tijeku, a to je kampanja putem ulaganja u gospodarski i obrazovni razvoj otoka te intenziviranje diplomatskih odnosa. Američki konzulat u Nuuku (glavnom gradu Grenlanda koji ima samo 19.000 stanovnika) ponovno je otvoren 2020. godine, a prošlog mjeseca imenovan je i poseban izaslanik za Grenland.
Danska također sumnja da Washington koristi i prikrivenije metode, uključujući i kampanju utjecajem.
Tijekom posjeta Nuuku u ožujku američki potpredsjednik JD Vance rekao je da se nada kako će neovisni Grenlanđani "odabrati partnerstvo s SAD-om“.
Aktualna koalicijska vlada Grenlanda snažno ističe da otok pripada njegovu narodu. Naleraq, oporbena stranka koja je na prošlogodišnjim izborima osvojila drugo mjesto, također podupire neovisnost, ali je otvorenija za dijalog sa SAD-om.
Predsjednik stranke Pele Broberg izjavio je da ga Trumpove nedavne prijetnje ne zabrinjavaju i da je uvjeren kako bi SAD zaštitio Grenland kao neovisnu državu.
- SAD nam ne može učiniti ništa što Danska već nije učinila, rekao je ovog tjedna.
3. Sporazum o slobodnom savezu
Dužnosnici u Washingtonu navodno već mjesecima rade na mogućem sporazumu o "slobodnoj asocijaciji“ sličnom onome koji SAD ima s nekoliko malih država u južnom Pacifiku, uključujući Maršalove Otoke.
Prema takvom sporazumu manja država zadržava neovisnost te dobiva jamstvo zaštite Washingtona i potencijalno unosan trgovinski sporazum bez carina, dok američka vojska dobiva gotovo neograničeno pravo djelovanja na strateški važnom teritoriju.
Mnogi analitičari to vide kao možda najizgledniji dugoročni ishod, pri čemu bi grenlandski čelnici, nakon referenduma, takav sporazum ili neki drugi oblik bilateralnog dogovora mogli smatrati načinom da spoje neovisnost s gospodarskim prednostima.
4. Oslanjanje na postojeće ugovore
Jedna od nejasnoća u najnovijim transatlantskim napetostima oko Grenlanda jest činjenica da SAD već ima širok vojni pristup tom području i lako bi ga mogao dodatno proširiti. Sporazum SAD-a i Danske iz 1951. godine dopušta SAD-u da "gradi, postavlja, održava i upravlja“ vojnim bazama diljem teritorija.
Ugovor, koji je ažuriran 2004. godine i uključuje poluautonomnu grenlandsku vladu, također omogućuje SAD-u da "smješta osoblje… te kontrolira slijetanja, polijetanja, sidrenja, privezivanja, kretanje i djelovanje brodova, zrakoplova i plovila“.
Kopenhagen je više puta signalizirao spremnost da SAD-u omogući znatno proširenje vojne prisutnosti na Grenlandu, koja je trenutačno ograničena na svemirsku bazu Pituffik na sjeveru, gdje je, prema navodima, stacionirano oko 500 pripadnika osoblja.
Drugi sporazum, potpisan u prosincu 2023. i na snazi od prošle godine, daje SAD-u neometan pristup danskim zračnim bazama te omogućuje provođenje vojnih aktivnosti u Danskoj i iz nje. SAD ima slične sporazume sa Švedskom, Finskom i Norveškom.
5. Invazija
Ako sve drugo propadne, američki analitičari navode da vojno preuzimanje u načelu ne bi bilo teško. Grenland nema teritorijalnu vojsku, a nekoliko brodova, helikoptera i jedan zrakoplov kojima raspolaže zajedničko arktičko zapovjedništvo Danske u Nuuku služe uglavnom za nadzorne svrhe.
Tvrde da bi američka vojna prisutnost na otoku, potencijalno uz potporu nekoliko postrojbi specijalnih snaga, teoretski bila dovoljna da se Nuuk zauzme u roku od nekoliko minuta, nakon čega bi se Grenland jednostavno mogao proglasiti američkim teritorijem.
U praksi, međutim, danski analitičari ističu da to baš ne bi bilo jednostavno, osobito zbog vremenskih uvjeta na Grenlandu. Posljedice bi bile goleme.
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je ovog tjedna da bi američki napad na Grenland, koji je obuhvaćen danskim članstvom u NATO-u, značio kraj vojnog saveza.
Osim što bi bio potpuno nezakonit, analitičari navode i da bi američka vojna operacija trenutačno lišila Washington povjerenja saveznika i potencijalno ključnih obavještajnih informacija.
Jacob Kaarsbo, bivši analitičar danske obrambene obavještajne službe, rekao je da bi se američki napad suočio s otporom. "Brza i prljava operacija“, zauzimanje kontrolnog tornja i strateških točaka, možda je bila moguća 2025. godine, rekao je, no Danska je u međuvremenu pojačala svoju prisutnost.
Zimski uvjeti dodatno bi otežali svaku operaciju, rekao je. "Nadam se da Europljani mogu uvjeriti SAD da ćemo uzvratiti paljbom“, izjavio je. "Američki vojnici vratili bi se u SAD u vrećama za tijela", piše The Guardian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....