Deripaska, najmoćniji ruski oligarh: Ovo što se događa posljednjih dana nije dobro za moju Rusiju. Žao mi je, ali...

Ruski oligarh Oleg Deripaska upozorio je na to da bi potencijalno preuzimanje kontrole nad venezuelanskim naftnim rezervama od strane Sjedinjenih Država moglo ozbiljno ugroziti rusko gospodarstvo. Prema njegovim riječima, takav scenarij dao bi Washingtonu utjecaj na više od polovice svjetskih dokazanih naftnih rezervi i mogućnost dugoročnog zadržavanja cijene ruske nafte ispod 50 dolara po barelu, što bi snažno potkopalo ruski model državnog kapitalizma i državni proračun oslonjen na izvoz energije.​

Deripaskina poruka

Deripaska je poruku objavio na svom Telegram kanalu, ističući da bi nakon jačeg ulaska američkih kompanija u Guyanu, sličan prodor u Venezuelu značio de facto kontrolu nad većinom globalnih rezervi nafte. Upozorio je da je cilj američkih "partnera" održati cijenu ruske nafte na razini koja otežava isplativu eksploataciju i time "promijeniti pravila igre" za rusko gospodarstvo. Deripaski je žao, ali Trump gazi sve pred sobom...

Posljedice za Rusiju

Rusija se i dalje snažno oslanja na prihode od izvoza nafte i plina, pa bi trajno niže cijene na svjetskom tržištu dodatno oslabile proračun već opterećen sankcijama i ograničenim pristupom zapadnom kapitalu. Analitičari napominju da bi kombinacija sankcija i pojačane američke kontrole nad opskrbom mogla smanjiti ruski fiskalni manevarski prostor, uključujući financiranje rata i socijalnih programa.​

Šira geopolitička pozadina

Venezuela raspolaže najvećim dokazanim naftnim rezervama na svijetu, procijenjenima na više od 300 milijardi barela, što je čini ključnim poljem globalnog energetskog nadmetanja. Povećani angažman SAD-a u Venezueli i Guyani ruski analitičari tumače kao dio "energetskog rata" u kojem se nafta koristi kao geopolitičko oružje za ograničavanje utjecaja Moskve na svjetskim tržištima.​

Reakcije u Rusiji

Deripaskino upozorenje izazvalo je val komentara u ruskim medijima i na društvenim mrežama, gdje pojedini proruski blogeri govore čak o "ekonomskom matu" i prijetnji siromaštvom za dio stanovništva. Takve dramatične procjene odražavaju strah da bi dugotrajno potiskivanje cijena nafte moglo ubrzati strukturne slabosti ruske ekonomije, prisiliti vlasti na rezove i dodatno opteretiti privatni sektor kao glavnog poreznog obveznika.

Tko je Deripaska?

Oleg Deripaska spada u generaciju ruskih oligarha koji su se obogatili u turbulentnim 1990-ima, u vrijeme privatizacije državnih poduzeća nakon raspada Sovjetskog Saveza. Rođen je u Sovjetskom Savezu, obrazovao se u tehničkim i ekonomskim disciplinama, a u poslovni svijet ušao je kroz metaluršku i aluminijsku industriju. U tom sektoru je izgradio temelj svoje poslovne priče i reputaciju jednog od ključnih igrača ruskog teškog industrijskog kapitala.

Njegova se karijera razvila u spektakularnim skokovima: od direktora u tvornici do vlasnika konglomerata, od regionalnog biznismena do međunarodnog igrača. Istodobno je, kao i mnogi drugi oligarsi, godinama živio između poslovnih sastanaka, pravnih bitaka i političkih pritisaka, balansirajući između interesa Kremlja, Zapada i vlastitih ambicija.

Poslovno carstvo i industrije

Deripaskino ime najviše se veže uz aluminij i široki spektar teške industrije. Njegov ključni kapital dolazio je iz konsolidacije aluminijskih poduzeća u Rusiji i regiji, od kojih je nastala jedna od najvećih svjetskih kompanija u tom sektoru. Taj je rast bio dio šireg trenda – iz bivših sovjetskih kombinata rađali su se privatni konglomerati koji su istovremeno tražili tržišta u Europi, Aziji i SAD-u.

Uz aluminij i metalurgiju povezan je s energetikom, infrastrukturnim projektima i financijskim ulaganjima. Model je bio prepoznatljiv: korištenje prirodnih resursa i industrijske baze Rusije, uz istodobnu izgradnju offshore struktura, holding kompanija i projekata izvan zemlje. To mu je omogućilo pristup zapadnim tržištima kapitala, ali ga je istodobno učinilo izuzetno ranjivim na sankcije, regulatorne promjene i političke odluke država u kojima posluje.

Gdje živi i kako funkcionira njegov svijet

Poput mnogih ruskih milijardera, Deripaska je godinama živio "rascjepkano" – dio života u Rusiji, dio u europskim metropolama, dio u luksuznim rezidencijama i odmaralištima. Takav stil nije bio samo izraz luksuza nego i način poslovanja: stalna putovanja, sastanci s partnerima u Londonu, Beču ili na Mediteranu, boravci na mjestima gdje se lakše upravlja internacionalnim kompanijama i kapitalom.

Sankcije uvedene ruskim oligarsima nakon geopolitičkih potresa posljednjih godina značajno su promijenile taj svijet. Zamrzavanja imovine, ograničenja putovanja i istrage o porijeklu novca stvorile su novu realnost: ono što je nekad bila sloboda kretanja i razbacan portfelj nekretnina, pretvorilo se u pravnu i političku minu. U takvom kontekstu, pitanje "gdje živi" postaje kompliciranije od jedne adrese – više se radi o mreži interesa, pravnih struktura i mjesta na kojima još uvijek može funkcionirati bez rizika od zapljene ili blokade.

Odnos prema Kremlju i Putinu

Deripaska se smatra dijelom šireg kruga ruskih oligarha čiji je uspjeh nerazdvojivo povezan s državom i politikom. U javnosti se godinama percipiralo da većina tih ljudi funkcionira po nepisanom pravilu: sloboda poslovanja u zamjenu za lojalnost političkom vrhu. Kritika Kremlja otvorenim riječima obično nije bila opcija, barem ne za nekoga tko ovisi o koncesijama, dozvolama i pristupu državnim resursima.

U razdobljima jakih sankcija i pritisaka sa Zapada, pojedini oligarsi, uključujući Deripasku, ponekad su istupali s porukama u kojima upozoravaju na ekonomske posljedice izolacije ili ratnih sukoba za rusko gospodarstvo. To je u medijima često interpretirano kao latentna kritika političkog smjera, ali te poruke rijetko prelaze crtu otvorenog suprotstavljanja vrhu države. Njegova pozicija je tako tipično "oligarhijska": između pokušaja da zaštiti biznis i nužnosti da ne naruši odnos s režimom od kojeg taj biznis ovisi.

Koliko je bogat i zašto je to klizno pitanje

Procjene bogatstva Olega Deripaske uvijek su bile fluidne, jer ovise o vrijednosti udjela u kompanijama, burzovnim kretanjima i, u novije vrijeme, sankcijama. U jednom razdoblju magazini su ga svrstali među najbogatije ljude u Rusiji i svijetu, s bogatstvom u rasponu više milijardi dolara. No takve brojke drastično se mijenjaju kada se uvedu zabrane poslovanja, padnu cijene dionica ili se imovina zamrzne.

Zbog toga brojke o "neto vrijednosti" kod ovakvih profila treba uvijek uzimati s rezervom. Oligarhijsko bogatstvo nije nekoliko bankovnih računa i vila, nego mreža vlasničkih udjela, duga, kolaterala i povlaštenog pristupa resursima. U trenutku geopolitičkog potresa, ono što na papiru izgleda kao ogromno bogatstvo, u praksi se može pretvoriti u niz blokiranih računa i pravnih bitaka koje traju godinama.

Život pod sankcijama i novi imidž

Deripaska je jedna od onih figura kojima je globalna politička klima u potpunosti promijenila narativ. Od simbolike "self-made" industrijalca prešao je u kategoriju "kontroverznog oligarha pod sankcijama". To utječe na sve: od reputacije na Zapadu, preko mogućnosti suradnje s međunarodnim partnerima, do načina na koji ga doživljava domaća publika.

Istodobno, upravo takve biografije najbolje opisuju novu eru globalnog kapitalizma: vrijeme u kojem je granica između biznisa, politike i geostrategije gotovo izbrisana. Deripaskina priča više nije samo priča o aluminiju, tvornicama i milijardama, nego i o tome što se događa kada se privatno bogatstvo sudari s velikom politikom, sankcijama i ratom živaca između velikih sila.