Nad jednog od najvećih svjetskih proizvođača sirove nafte nadvila se paradoksalna sjena nestašica: Rusija već nekoliko mjeseci pati od deficita benzina na mnogim benzinskim postajama, a u posljednjim tjednima situacija je kritično eskalirala.
Fenomen zasad naročito dominira u četiri regije u Putinovoj državi. Krivac za oskudijevanje Moskve u benzinu su očito uspješni ukrajinski udari na brojne tamošnje rafinerije, a koje Kijev poduzima kao odgovor na rusko razaranje svoje električne infrastrukture. Kako nije lako sanirati tako kompleksne prerađivačke pogone nakon težih oštećenja, i nestašice će diljem ruske zemlje sigurno potrajati. Kremlj je već naložio uvođenje strogih kontrola nad prodajom zaliha naftnih derivata, a naglo se bilježi i porast kupnje benzina, naročito iz Indije. Zahvaljujući mudroj politici svojeg vrhovništva, država koja je dojučer bila sinonim za golemu benzinsku pumpu sada mora tankirati na kapaljku, ili na tuđim pumpama.
Nova dinamika je ovakva: Rusija izvozi velike količine nerafinirane sirove nafte svojim dvama najvećim trgovinskim partnerima u Aziji – Kini i Indiji. Ove dvije države prošle su godine činile 44 posto i 35 posto ukupne ruske prodaje sirove nafte. Moskva nakon izvoza, međutim, sad uvozi dio te vlastite nafte u obliku benzina i drugih derivata.
Ovaj obrnuti tok postajao je sve češći čak i prije zadnjih ukrajinskih napada na rafinerije, no jako se ubrzao posljednjih mjeseci. Razlog leži uglavnom u drastičnom padu ruskih prerađivačkih kapaciteta: sada, u listopadu, Ruska Federacija može preraditi tek nešto više od 4,8 milijuna barela dnevno, a što je gotovo pola milijuna manje nego u srpnju i gotovo cijeli milijun barela manje nego što su bili u stanju u prijeratnu jesen 2021., objavio je Bloomberg.
Izvor s ruskog energetskog tržišta otkrio je ruskom dnevniku Kommersant da je nestašica benzina na domaćem tržištu premašila 20 posto uobičajenih opskrbnih količina, a sve zbog poremećaja koje su rafinerije pretrpjele zbog prijetnje ukrajinskih dronova. Smanjenje broja operativnih benzinskih postaja posebno je uočljivo na jugozapadu Rusije, gdje ih je zatvoreno više od 15 posto. U drugim problematičnim regijama postotak je nešto niži.
Kako bi riješio svoj deficit, Kremlj također razmatra i suspenziju carina na uvoz ovoga goriva iz Kine, Južne Koreje i Singapura. Prema Agentstvu, ruskoj istraživačkoj agenciji, ovo se dogodilo prvi put nakon teške krize koju je Rusija pretrpjela nakon raspada SSSR-a. Vladimiru Putinu u pomoć je spremno priskočila i bratska Lukašenkova Bjelorusija: tamošnji režim učetverostručio je svoje željezničke pošiljke benzina u Rusiju u rujnu, objavio je Reuters.
Financial Times svojedobno je otkrio, pozivajući se na američke i ukrajinske obavještajne izvore, kako je Pentagon Kijevu otkrio dobre načine za zaobilaženje ruskih protuzračnih raketa prilikom napada. Bombardiranje ruske energetske infrastrukture posljednjih je tjedana bilo gotovo stalno: nijedna rafinerija nije im sigurna, čak i ako se nalazi tisućama kilometara od granice. Djelomično je to odgovor na ofenzivu Kremlja na ukrajinske elektrane ključne za opskrbu napadnute zemlje električnom energijom.
Jedan od zadnjih velikih ukrajinskih udara dogodio se prošlog vikenda u drugoj najvećoj ruskoj rafineriji u Kirišiju (Lenjingrad, zapadna Rusija). Nakon iznimno snažnog ukrajinskog napada, njezini će popravci trajati najmanje mjesec dana. Potom će moći raditi s najviše 70 posto kapaciteta, pod uvjetom da je dronovi ponovno ne oštete.
"Ukrajinski napadi na ruske rafinerije vjerojatno će se uz podršku SAD-a još više pojačati", piše Gregory Brew iz konzultantske tvrtke za rizike Eurasia. "Već su im znatno smanjili kapacitete rafiniranja, ali to još nije utjecalo na ruske tokove sirove nafte u ostatak svijeta. Međutim, s nastavkom i eventualnim pojačanjima napada, čak i prijetnja poremećaja globalnih tokova ruskih energenata nije isključena", zaključuje ovaj analitičar.
Posljednjih tjedana Rusija je svjedočila brojnim viralnim videozapisima kilometarskih kolona svojih automobila na nekoliko benzinskih postaja. Razlozi tome su višestruki: masovno zatvaranje benzinskih postaja u nekim regijama zbog nestašice; nagli porast cijena goriva; efekt povlačenja goriva radi racionalizacije; ali i panika zbog nestašice izazvana svakodnevnim slikama gorućih rafinerija.
Najveći problem leži u benzinu, gorivu koje koristi većina lakih vozila koja se kreću po Rusiji. Benzin je, paradoksalno, ujedno i energetski segment u kojemu su ruski kapaciteti opskrbe oduvijek bili najoskudniji. Povijesno gledano, dizel se u Putinovu carstvu oduvijek smatra puno važnijim od benzina jer je sav bio namijenjen izvozu, a benzin je nužan uglavnom za domaću potrošnju. Međutim, s masovnim ukrajinskim napadima dronovima pojavile su se velike nestašice u područjima s ograničenom povezanošću s glavnim ruskim naftovodima, a što je posebno izraženo na Krimu.
Okupirani ukrajinski poluotok, koji je Putin nasilno pripojio Rusiji 2014. godine, najviše oskudijeva u benzinu. Tamo je čak polovina od svih benzinskih postaja bila prisiljena privremeno zatvoriti vrata, a guverner pokrajine kojega je imenovao Kremlj, Sergej Aksjonov, najavio je nekidan ograničenje od 20 litara benzina po jednom kupcu. Međutim, to nije jedina ruska regija koja nije daleko ni od uvođenja redukcija u potrošnji benzina po principu par-nepar: opskrba je krajnje kritična u još najmanje tri. Lanac benzinskih postaja Prime ovog je tjedna objavio da prestaje prodavati benzin od 92 oktana u sibirskoj prijestolnici Novosibirsku, "zbog prestanka isporuka iz rafinerija nafte". Ograničenja točenja goriva slijede i Čeljabinsk i Sverdlovsk – oba grada na Uralu, planinskom lancu koji čini prirodnu granicu između Europe i Azije. Istu politiku vodi i sibirska pokrajina Tjumenj, gdje je ograničenje kupnje na 30 litara. S obzirom na to da je tamo udaljenost do sljedeće benzinske postaje uglavnom veća od 100 kilometara, postaje jasno koliki uteg oko nogu za svakodnevno kretanje dobivaju tamošnji građani.
U Rusiji cijena benzina i dizela uvelike i varira ovisno o regiji, no nacionalni je prosjek sve do sada bilježio prosječni porast cijena ovih energenata od 8,5 posto u usporedbi s 2024. godinom, što je nekoliko desetinki više od službene ruske stope inflacije od 8 posto, prema podacima tamošnje središnje banke. No porast cijena goriva jako se ubrzao u posljednjih nekoliko tjedana i snažno prijeti naporima Kremlja da u četvrtoj godini rata kontrolira metriku koju je kako-tako držao pod kontrolom.
U pokušaju da predvidi što će se dogoditi, ruska je vlada već prošlog ljeta zabranila izvoz automobilskih goriva, s iznimkom nekih sporazuma s ključnim saveznicima. Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak najavio je sada da će se ta zabrana produljiti najmanje do kraja godine. Veliki paradoks za ruske tvrtke u ovom sektoru jest da im je, s politikom popusta koju im nameće vlada, puno isplativije prodavati u inozemstvu nego isporučivati goriva unutar vlastite zemlje.
Kako bi potaknuo domaću opskrbu, Kremlj je do svibnja iduće godine također najavio moratorij na složenu skalu koja se koristi za kompenzaciju naftnim tvrtkama za odstupanja između veleprodajnih cijena u inozemstvu i unutar zemlje. Tvrtke su izgubile ovu subvenciju u kolovozu zbog porasta domaćih cijena uzrokovanih zatvaranjem rafinerija, a Moskva ih na taj način pokušava kompenzirati.
Izvješće konzultantske tvrtke Sial, koje je citirao ruski medij RBK, procjenjuje da je tijekom rujna u stanju mirovanja zbog popravaka bilo čak 38 posto ruskih rafinerijskih kapaciteta. Sedamdeset posto zahvata uključuje sanaciju šteta koju su prouzročili ukrajinski dronovi. Dok Kijev naporno radi na obnovi elektrana koje je razorila Moskva, s ruske strane isto to čine sa svojim rafinerijama. Razmjeni ove bratske ljubavi nema kraja, dok god je "veliki obnovitelj ruskog carstva" Putin poslovođa napola bankrotirane benzinske pumpe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....