Američki predsjednik Donald Trump poručio je da ne planira produljiti posljednji važeći sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije, već da želi novi dogovor koji bi zamijenio postojeći.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je naveo kako bi nuklearni stručnjaci trebali početi raditi na „novom, modernijem i kvalitetnijem sporazumu koji bi vrijedio desetljećima”. Pritom nije precizirao kako bi takav ugovor trebao izgledati niti koje bi odredbe sadržavao. Riječ je o sporazumu Novi START, koji je istekao u ponoć i time formalno prestao vrijediti, piše index.hr.
Time je okončana višedesetljetna praksa uzajamnog ograničavanja dvaju najvećih nuklearnih arsenala na svijetu. Moskva je još u rujnu signalizirala spremnost da se barem privremeno nastavi pridržavati ključnih ograničenja, pod uvjetom da isto učini i Washington. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Rusija žali zbog isteka ugovora, ali je naglasio kako će Moskva i dalje postupati „odgovorno” kada je riječ o strateškoj stabilnosti i nuklearnom oružju.
Što je zapravo Novi START?
Sporazum Novi START potpisan je 2010. godine, za mandata američkog predsjednika Baracka Obame, a stupio je na snagu godinu dana kasnije. Njime su SAD i Rusija dogovorili smanjenje svojih nuklearnih arsenala, koji su desetljećima daleko nadmašivali nuklearne kapacitete svih drugih država.
Ugovor je ograničavao broj raspoređenih interkontinentalnih balističkih projektila, projektila lansiranih s podmornica i strateških bombardera na 700, dok je maksimalan broj nuklearnih bojevih glava bio postavljen na 1550. Također je dopuštao ukupno 800 raspoređenih i neraspoređenih lansera te je sadržavao stroge mehanizme provjere, uključujući do 18 inspekcija godišnje za svaku stranu.
Sporazum je sklopljen na deset godina, uz mogućnost jednog petogodišnjeg produljenja, koje je dogovoreno tijekom mandata administracije Joea Bidena. Vrijedio je do ove srijede.
Prema analitičarki Chatham Housea Georgiji Cole, Novi START je pružao „predvidljivost, transparentnost i stabilnost” u odnosima dviju nuklearnih sila, ponajviše zahvaljujući sustavu razmjene podataka i provjera.
Stavovi Washingtona i Moskve
Trump je još prošlog ljeta upozoravao da je Novi START sporazum koji „ne smije jednostavno nestati”, jer bi uklanjanje nuklearnih ograničenja predstavljalo ozbiljan globalni rizik. No kako se bližio njegov istek, ton američkog predsjednika se promijenio. Početkom siječnja izjavio je da ga neće žaliti ako ugovor prestane vrijediti, poručivši kako želi „puno bolji sporazum” koji bi ispravio, kako tvrdi, njegove slabosti.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je ponudio privremeno zadržavanje ograničenja kako bi se spriječila nova utrka u nuklearnom naoružanju, ali je naglasio da bi takav korak bio moguć samo uz uzajamnu suzdržanost. Iako je Trump u jednom trenutku rekao da mu takva ideja „zvuči razumno”, Kremlj je nedavno objavio da nikakav službeni odgovor iz Washingtona nije stigao.
Nakon isteka sporazuma Trump ga je ponovno kritizirao, nazvavši Novi START loše ispregovaranim ugovorom koji je, prema njegovim riječima, Rusija kršila.
Je li Novi START davao rezultate?
Stručnjaci se uglavnom slažu da je sporazum ispunio svoju osnovnu svrhu – ograničavanje nuklearnih arsenala i smanjenje rizika od pogrešnih procjena. Međutim, posljednjih godina njegova je provedba znatno oslabila.
Inspekcije su prekinute tijekom pandemije, a Rusija je početkom 2023. suspendirala svoje sudjelovanje u ugovoru, pozivajući se na pogoršanje odnosa sa Zapadom nakon invazije na Ukrajinu. Time je prestala dostavljati podatke propisane sporazumom, na što su SAD odgovorile istom mjerom.
Američko ministarstvo vanjskih poslova u izvješću Kongresu navelo je da zbog toga više nije bilo moguće s potpunom sigurnošću procijeniti poštuje li Rusija ograničenja, iako eventualna manja odstupanja nisu ocijenjena kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti.
Unatoč svemu, obje su strane u praksi nastavile poštovati glavne brojčane limite, što, prema Cole, pokazuje da je Novi START i u oslabljenom obliku pridonosio stabilnosti.
Promijenjeni svijet od 2010.
Od potpisivanja sporazuma globalno sigurnosno okruženje značajno se pogoršalo. Rat u Ukrajini, raspad brojnih mehanizama kontrole naoružanja i duboko nepovjerenje među velikim silama stvorili su znatno nestabilniji kontekst nego prije 15 godina.
Posebno se ističe ubrzano jačanje kineskog nuklearnog arsenala. Iako Kina i dalje ima manje bojevih glava od SAD-a i Rusije, njezin program modernizacije napreduje brže nego kod bilo koje druge nuklearne sile. Trump je više puta poručio da bi Kina trebala biti uključena u buduće sporazume, no američko ministarstvo obrane navodi da Peking za takve razgovore zasad ne pokazuje interes.
U međuvremenu, Rusija je razvila nove nuklearne sustave koji ne bi bili obuhvaćeni Novim START-om, uključujući projektile na nuklearni pogon i nove podvodne sustave.
Što slijedi?
Bez ikakvog važećeg sporazuma, SAD i Rusija sada teoretski mogu neograničeno povećavati svoje nuklearne kapacitete. Stručnjaci upozoravaju da bi to povećalo rizik od nesporazuma, tehničkih incidenata i nenamjerne eskalacije, osobito u kriznim situacijama.
Iako Trump tvrdi da bi novi sporazum bio moguć, analitičari ističu da bi njegovo postizanje u sadašnjim okolnostima bilo iznimno zahtjevno i dugotrajno, jer zahtijeva razinu povjerenja i diplomatske suradnje koja trenutačno ne postoji.
Zabrinutost dijele i znanstvenici okupljeni oko Bulletina of the Atomic Scientists, koji su Sat sudnjeg dana za 2026. pomaknuli na 85 sekundi do ponoći, navodeći upravo istek Novog START-a kao jedan od ključnih razloga.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je 2010. potpisao sporazum, upozorio je da njegov kraj ne znači trenutačnu katastrofu, ali da bi „svakoga trebao ozbiljno zabrinuti”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....