Dok države širom svijeta ulažu bilijune dolara u pripreme za novu eru visokotehnološkog ratovanja, u Europi se tiho odvija revolucija. Umjesto klasičnog modela u kojem vlade financiraju projekte i diktiraju razvoj, sve veći broj startupova i privatnih investitora ulazi u obrambenu industriju vlastitim sredstvima.
Cilj je jasan: brže i učinkovitije razviti inovacije koje će poslije privući državne kupce. Rat u Ukrajini dodatno je ubrzao ovaj trend, a mlade kompanije, poput njemačkog Helsinga, postale su simbol promjena koje bi mogle oblikovati budućnost ratovanja, prenosi Tportal.
Helsing, startup sa sjedištem u Münchenu, osnovali su 2021. godine Gundbert Scherf, bivši savjetnik njemačkog ministarstva obrane, Torsten Reil, poduzetnik iz industrije videoigara, te inženjer umjetne inteligencije Niklas Köhler. Početni kapital stigao je iz neočekivanog smjera – od osnivača Spotifya Daniela Eka.
– To je prava revolucija u obrambenoj industriji. Radi se o potpuno drukčijem poslovnom modelu – ističe Scherf, danas partner u konzultantskoj kući McKinsey, koji je s kolegama pokrenuo Helsing.
Helsing je u početku Ukrajini isporučivao bespilotne letjelice, a zatim ih je redovito nadograđivao svakih nekoliko tjedana kako bi odgovorio na brze promjene na bojištu. Danas ta tvrtka vrijedi 12 milijardi eura i ubraja se među najvrjednije startupove u Europi, piše The New York Times.
Prema podacima McKinseyja, globalna ulaganja rizičnog kapitala u obrambene kompanije 2023. godine porasla su na 31 milijardu dolara, što je rast od 33 posto u odnosu na prethodnu godinu. U Europi je taj rast još izraženiji: od 2021. do 2024. godine ulaganja su bila pet puta veća nego u prethodnom trogodišnjem razdoblju.
– Prije nitko od europskih fondova rizičnog kapitala nije pokazivao interes za obranu. Sada je zavladala zlatna groznica. Svi žele ulagati u obranu – objašnjava Reil, suosnivač Helsinga.
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine potpuno je promijenila dinamiku i pretvorila zemlju u laboratorij za nove tehnologije, posebno bespilotne letjelice. Procjenjuje se da se danas oko 80 posto meta uništava upravo pomoću dronova.
– Možete imati nekoliko milijuna dolara rizičnog kapitala i tim novcem financirati razvoj manjih, ali izuzetno učinkovitih tehnologija – ističe bivši agent CIA-e koji je osnovao investicijski fond specijaliziran za obranu.
Primjeri pokazuju da se inovacije razvijaju nevjerojatnom brzinom. Dron izrađen od šperploče i pjene može koštati tek nekoliko stotina dolara, ali je sposoban uništiti višemilijunski tenk.
Helsing nije jedini primjer. ARX Robotics i Swarm Biotactics razvijaju eksperimentalne projekte u Njemačkoj, uključujući "špijunske žohare" s daljinskim upravljanjem.
Njemačka kompanija EuroAtlas, koja je desetljećima proizvodila sustave napajanja za podmornice, promijenila je poslovni smjer nakon što ju je 2021. kupila švedska investicijska grupa.
– Rat u Ukrajini potpuno je promijenio putanju tvrtke. Danas razvijamo autonomna podvodna vozila koja mogu nadzirati vitalne kabele na dnu oceana – kaže direktorica strategije u EuroAtlasu.
Za razliku od velikih proizvođača oružja, koji godinama razvijaju nove sustave, startupovi se oslanjaju na brze iteracije. Kraken Technology, britanska tvrtka nastala iz biznisa utrka glisera, razvila je prototip autonomnog broda u samo 10 tjedana. Njihovi modularni brodovi K3 Scout koriste se za izviđanje, traganje i spašavanje, a cijena od 250 tisuća dolara u vojnoj nabavi iznimno je niska.
Helsingov projekt Centaur, sustav umjetne inteligencije, može preuzeti kontrolu nad borbenim zrakoplovom. Tijekom testnog leta iznad Baltičkog mora sustav je nakratko upravljao Gripenom E. "Softver se stalno ažurira i može se prilagoditi postojećem oružju. To je ključna prednost nad tradicionalnim sustavima koji se razvijaju desetljećima", objašnjavaju u Helsingu. Simulacije su pokazale da Centaur može nadmašiti iskusne pilote.
Iako raste entuzijazam investitora, stručnjaci upozoravaju na rizike. Privatni kapital prvenstveno traži profit, što može biti u sukobu s nacionalnim sigurnosnim ciljevima, te postoji opasnost od zloupotrebe novih tehnologija. "Prodavati vladi nije lako. Ali ni ne bi trebalo biti lako. Radi se o novcu poreznih obveznika", napominje bivši marinac i suosnivač britanskog startupa koji razvija presretače dronova i raketa.
Analitičari ističu da se odvija povijesna promjena u načinu pripreme država za rat. Ako je Prvi svjetski rat označio prijelaz s konjice na tenkove i avione, današnja tranzicija vodi prema robotici, umjetnoj inteligenciji i masovnoj proizvodnji autonomnih sustava.
U samo nekoliko godina europski obrambeni startupovi izrasli su iz niše u ključne aktere nove industrijske revolucije. Njihovi osnivači smatraju da se mora ulagati unaprijed, bez čekanja na državne projekte: "Morate početi razvijati sustave prije nego što vlada uopće počne plaćati za njih."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....