Rusiju Grenland uopće ne zanima, nama je potpuno svejedno što se tamo događa, rekao je Vladimir Putin na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti 22. siječnja, istodobno najavivši da je spreman uplatiti milijardu dolara, ali iz zamrznutih ruskih sredstava na Zapadu, kako bi se priključio Trumpovu pozivu za sudjelovanje u njegovu Odboru za mir, koji i ruski prorežimski mediji nazivaju - parainstitucijom i alternativom UN-u.
Ruska benevolentnost prema "grenlandskoj krizi", koja je ugrozila odnose SAD-a i Europe, ima svoje razloge jer Kremlj smatra da bi iz toga mogao izvući veliku korist za sebe, u prvom redu zbog Trumpova "zanemarivanja Ukrajine".
Ruski prorežimski analitičari teško mogu sakriti zluradost zbog sukoba "unutar kolektivnog Zapada", koji može dovesti, kako su uvjereni u Moskvi i tome se nadaju, do raskola i krize u EU ili makar paralize NATO-a te onoga najvažnijeg - skretanja pažnje s Ukrajine. Važno im je da se "Kijev liši najvažnijeg partnera" dok "ne obavimo posao", kako navodi u svojem komentaru Komsomolskaja pravda, piše Jutarnji list.
"Grenland je idealno rješenje za Rusiju", napisao je prokremaljski politolog Sergej Markov na svom Telegram kanalu. On vjeruje, navodi pak Politico, da će napetosti u odnosima između Europe i SAD-a poslužiti kao početna točka za raspad NATO-a. Tada će EU biti prisiljena prekinuti rat protiv Rusije, koji se, prema njegovu mišljenju, vodi u Ukrajini.
"Naša je osnovni princip sljedeći: neka se Europljani međusobno rastrgaju na komadiće", objasnio je prokremaljski analitičar Vladimir Kornilov na ruskoj televiziji.
Naime, s jedne strane u Kremlju likuju zbog novonastale situacije za koju prokremaljski analitičar Vladimir Kornilov zadovoljno konstatira "Ukrajina je netema za Trumpa. U Davosu se raspravlja o Grenlandu, a ne kao na dosadašnjim sastancima o Ukrajini", ali s druge se osjeća i strah da bi SAD mogao istisnuti Rusiju s tako važnog područja kakav je Arktik koji postaje sve važnije političko i ekonomsko područje te da bi SAD mogao kontrolirati arktičke morske trgovačke putove koji postaju sve važniji.
No, bez obzira na Putinove riječi, njegov prvi diplomat Sergej Lavrov izjavio je da su neslaganja između SAD-a i njegovih europskih saveznika dio "pitanja o tome kakva je budućnost NATO-a" i posljedica činjenice da Grenland ipak "nije prirodni dio Danske". Lavrov je usporedio američke razloge za pretenzije prema Grenlandu s ruskim argumentima za aneksiju Krima 2014. godine.
"Krim nije ništa manje važan za sigurnost Rusije nego što je Grenland za sigurnost SAD-a", rekao je Lavrov. Uspoređujući Grenland s Krimom, Rusija očito pokušava legalizirati svoje postupke pozivajući se na važnost Ukrajine za vlastitu sigurnost.
No, s jedne strane govori da se aneksijom Grenlanda ruše principi "međunarodnog prava", a s druge mnogi ideolozi i političari, poput Aleksandra Dugina i Dmitrija Medvedeva, najavljuju da je "to dobro za Rusiju" jer ako ne postoji "međunarodno pravo" poznato još od Vestfalskog mira 1648. - kada je uspostavljeno međunarodno pravo i temelj modernog sustava suverenih država - "onda je sve dopušteno".
Ova kontradikcija otkriva namjernu strategiju: iskoristiti krizu kako bi se potkopalo jedinstvo Zapada, a istodobno odvratila Trumpova pažnja, prisiljavajući ga da preusmjeri fokus na nešto drugo, navodi Politico.
U svom komentaru Politico navodi kako je primjetno da je u tjednima otkako je Trump uhitio venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i zaprijetio intervencijom u Iranu, Rusija stavila po strani svoje geopolitičke ambicije, uključujući i Arktik, kako bi spriječila Washington da poduzme aktivne korake u vezi s Ukrajinom. Sve to zato što se u Moskvi nadaju da će napetosti zbog Grenlanda podijeliti NATO i unijeti još dublji razdor među najvažnije saveznike Kijeva, piše Jutarnji list.
Lavrov je napomenuo kako se oko Grenlanda nižu rasprave koje su prije bile teško zamislive, uključujući izglede za očuvanje NATO-a kao jedinstvenog zapadnog vojno-političkog bloka.
No, u ovom trenutku, kako smatraju ruski neovisni analitičari, Putin ne želi izazivati Trumpa jer smatra da mu ide naruku "zauzetost Zapada" Grenlandom ili kako je rekao njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov, "imamo mi svoje prioritete kojima se trebamo posvetiti, a to su ciljevi specijalne vojne operacije u Ukrajini". Povlađujući Trumpovu egu, čak je rekao kako "se teško ne složiti s tezom da će Trump zbog ovoga ući u povijest".
Povjesničar Semjon Ekštut na portalu Rodina (Domovina) navodi da će "Grenland urušiti Europu". Kolumnist Ria novosti David Narmanija naslađuje se nad "potonućem Europe" prema kojoj se Trump odnosi kao prema "djevojci za jednu noć, kojoj čak ne naruči taksi, nego je pusti da ide pješke".
"Trump je zaključio da mu Europa više nije partner", ističe Narmanija. Drugi prokremaljski analitičar Pjotr Akopov kaže da će Trump ucjenjivati Europu oko američkog sigurnosnog kišobrana i carina te stalno plašiti raspadom NATO-a dok mu ona "ne prinese Grenland na tacni".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....