Ujedinjeni Arapski Emirati izveli su također vojne napade na Iran, što ih čini jedinom zemljom u svijetu koja se aktivno pridružila Sjedinjenim Državama i Izraelu u njihovoj agresiji na Islamsku Republiku. Zanimljivo je i da je ovo otkriće u svjetsku javnost plasirano s priličnim vremenskim odmakom: očito Trumpu i Netanyahuu jako nedostaju bilo kakvi javni saveznici u njihovu velebnom i posve nepotrebnom pohodu na veliku bliskoistočnu zemlju.
Vojni udari, koje Emirati nisu sami javno priznali, uključivali su navodno njihov napad na rafineriju na iranskom otoku Lavan u Perzijskome zaljevu, objavio je Wall Street Journal pozivajući se na ljude "dobro upoznate sa situacijom". Sporni napad se dogodio početkom travnja, otprilike u vrijeme kada je američki predsjednik Donald Trump bio objavio primirje. Iran je u to vrijeme priznao da je lokaciju napao "neutvrđeni neprijatelj", a ubrzo zatim je odgovorio ispaljivanjem svojih projektila i dronova na UAE i Kuvajt. Očito su dobro procijenili autore, barem u jednom slučaju.
Napad na otok Lavan zasad je jedini konkretan primjer aktivnog sudjelovanja Ujedinjenih Arapskih Emirata u ratu protiv Irana, ali nekad je očito i to dosta. Zahvalan na solidarnosti, Izrael je jutros objavio kako je poslao proturaketne sustave Iron Dome i pripadajuće obučeno osoblje u Ujedinjene Arapske Emirate kako bi pomogao u obrani ove zemlje. Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee, poznat kao Trumpov propovjednik, također je jako nahvalio "Emiraćane" za aktivnu suradnju u okviru Abrahamovih sporazuma.
"Želio bih izraziti zahvalnost Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvoj članici Abrahamovih sporazuma. Pogledajte samo njihovu korist: Izrael im je upravo poslao Iron Dome baterije i osoblje koje će ih operirati", poručio je Mike Huckabee. Dodao je i kako je "vrlo optimističan" da će se dodatne zemlje u regiji uskoro pridružiti Abrahamovom sporazumu, sporazumu o diplomatskom priznanju iz 2020. koji je utvrđivao pretpostavke za uspostavu formalnih diplomatskih odnosa arapskih zemalja s Izraelom, ali ga je osim Emirata potpisao još jedino Bahrein. Mnoge arapske države danas su još više ogorčene na Izrael zbog masovnih ratnih zločina i vojnih kampanja Izraela nakon napada Hamasa na zemlju 2023. godine, a u kojima je Pojas Gaze sravnjen sa zemljom, pobijeno više od 70 tisuća ljudi, a iranski saveznici bili žestoko napadnuti diljem Bliskog istoka.
Komentari američkog diplomata u Izraelu predstavljaju, međutim, i prvo javno priznato raspoređivanje izraelske vojske u Ujedinjene Arapske Emirate, federaciju od sedam naftnih monarhijica kojima na Arapskom poluotoku vladaju bogati šeici i u kojoj se nalaze Abu Dhabi i Dubai. Emirati su već dulje vrijeme carstvo za pranje prljavog zapadnog novca i nemaju nikakav demokratski kredibilitet, pa čak ni opće izborno pravo, ali to malo koga u SAD-u smeta dok pokorno služe interesima Washingtona i provode njihove želje. Priznanje da se Emirati također aktivno nalaze u iranskom ratu događa u trenutku kad se ova bogataška zemlja suočava s iranskim raketama i vatrom dronova čak i nakon što je postignut prekid vatre između glavnih aktera. Poruka o izraelskoj Željeznoj kupoli u Emiratima možda pokušava signalizirati nervoznim investitorima i drugoj javnosti da su Dubai ili Abu Dhabi i dalje otvoreni za poslovanje i sigurni. Emirate dugo koriste i iranska vlada i prosječni Iranci kao mjesto za sigurno poslovanje u inozemstvu iz Islamske Republike.
Jedan od "upućenih izvora" rekao je i Wall Street Journalu da je službeni Washington "iznimno pozitivno" primio sudjelovanje Abu Dhabija u Trumpovu ratu, pogotovo nakon što su druge zemlje Perzijskoga zaljeva odbile aktivno sudjelovati u ovome sukobu. Emirati se, ruku na srce, ispočetka baš i nisu dali lako službeno uvući u Trumpov rat i pružali su otpor takvim pokušajima. U ožujku je više hebrejskih medija istodobno bilo objavilo da su UAE napali postrojenje za desalinizaciju u Iranu kao odgovor na napade Teherana preko Zaljeva. Izvještaji su tad izazvali veliki bijes među najvišim dužnosnicima Emirata koji su listom osudili "lažna izraelska medijska izvješća". Nije za zanemariti mogućnost da je i sadašnje uvlačenje Emirata u izraelsko-američki rat izvršeno uglavnom u propagandističke svrhe, kako bi se razbio monolitan stav ostalih arapskih zemalja na Bliskom istoku kako Trumpov i Netanyahuov rat nipošto nije njihov rat.
Tijekom dvomjesečnog aktivnog američko-izraelskog rata protiv Irana, Teheran je doista poduzimao kontinuirane napade na UAE, ispalivši oko 550 balističkih i krstarećih raketa te više od 2200 dronova na teritorij Emirata, što ga čini najnapadanijom zemljom u regiji čak uključujući i Izrael. Snage Teherana pritom su, međutim, uglavnom gađale američke baze u Emiratima, jednako kao i u ostatku regije. UAE je izvijestio o ponovnom pokretanju iranskih napada tijekom protekloga tjedna na njihovu prostoru. Iako je većina iranskih projektila ispaljenih na UAE presretnuta, neki su i pogodili tamošnje vojne i civilne ciljeve.
Službeno uvlačenje Ujedinjenih Arapskih Emirata u bliskoistočni rat Trumpa i Netanyahua protiv Irana neće tom pohodu dati nikakav naknadni legitimitet, no svakako dodatno komplicira ionako nestabilnu sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku, te udaljava stvarnost od skoroga postizanja dugoročnijega mirovnoga sporazuma, otvaranja Hormuškog tjesnaca za redoviti pomorski promet i normalizacije cijena nafte na svjetskim tržištima. Dodatnu pomutnju na Bliski istok unosi i jutrošnja vijest da je Kuvajt optužio Iran za slanje naoružanih skupina svoje Islamske revolucionarne garde u terorističke pohode na njihov otok Bubiyan, u sjeverozapadnome dijelu Perzijskoga zaljeva. Manja diverzantska grupa od šest naoružanih pripadnika Iranske revolucionarne garde pokušala se navodno iskrcati na kuvajtski otok u neposrednoj blizini Irana i Iraka, ali su tom prilikom četvorica uhićena, dok su dvojica uspjela pobjeći.
Iranski političari poručuju Trumpu da će, ako ih SAD ponovno napadne, njihov parlament ozbiljno razmotriti i početak procesa obogaćivanja uranija do razine potrebne za izradu nuklearne bombe. "Jedna od iranskih opcija u slučaju još jednog američkog napada mogla bi biti obogaćivanje uranija od 90 posto i taj će se prijedlog razmotriti u parlamentu", objavio je glasnogovornik iranskog Bloka za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Ebrahim Rezaei. Istodobno, radna skupina UN-a upozorava da će se svijet uskoro suočiti s krizom masovne gladi ako se Hormuški tjesnac ponovno ne otvori, i to u roku od samo nekoliko tjedana.
"Ne dođe li do toga, oko 45 milijuna ljudi osjetit će teške posljedice uslijed manjka gnojiva zbog blokade ovog plovnog puta", izjavila je Moreira da Silva, izvršna direktorica Ureda Ujedinjenih naroda za projektne usluge.
Čak trećina svjetskoga gnojiva, poput amonijaka, sumpora i uree, prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac. Izostanak ovog gnojiva milijunima ljudi znači gotovo potpuni izostanak hrane i masovnu humanitarnu krizu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....