Ključni događaji:
Trump: ‘Iranci traže primirje‘; Iran: ‘Laže‘
‘Brzo ćemo otići iz Irana‘
Iranski predsjednik: ‘Imamo volju okončati rat, pod jednim uvjetom‘
Trump: ‘Ozbiljno razmatram izlazak iz NATO-a‘
Starmer: ‘Britanski interes je jačanje suradnje s Europom‘
-----------------------
Iranci se oglasili: ‘Trump laže, nismo tražili primirje‘
Iransko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Teheran zatražio primirje, nazvavši ih ‘lažnima i neutemeljenima‘.
Trump je ranije na Truth Socialu objavio da je iranski ‘predsjednik‘ zatražio primirje, no poručio je da Washington navodni zahtjev neće ni razmatrati dok Hormuški tjesnac ne bude ponovno otvoren.
Dodao je i da će SAD ignorirati takav zahtjev te nastaviti ‘razarati Iran do neprepoznatljivosti‘ sve dok tjesnac ne bude otvoren, slobodan i siguran.
Teheran i Tel Aviv pod udarima
Unatoč tvrdnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Iran zatražio primirje, Izrael i Iran nastavili su međusobne napade.
Snimke objavljene na društvenim mrežama, koje je verificirao Sky News, prikazuju oblake dima koji se uzdižu iznad iranske prijestolnice, što upućuje na nove udare.
Istodobno, u više provjerenih videa iz Tel Aviva vidi se teško oštećena zgrada na rubu urušavanja, nakon noćnog napada.
Visoki iranski dužnosnik: ‘Trumpove izjave nisu pouzdane, on je nestabilan‘
Visoki iranski dužnosnik umanjio je značaj nadolazeće objave američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu s Iranom, poručivši za CNN da njegove izjave nisu pouzdan pokazatelj stvarnog stanja.
- Ova osobina odražava nestabilnu i ekscentričnu osobnost, rekao je dužnosnik u razgovoru s novinarom Matthewom Chanceom.
Trump je ranije na društvenim mrežama ustvrdio da je iranski predsjednik zatražio primirje, dodajući da će se o tome razmotriti kada Hormuški tjesnac, ključna pomorska ruta koju Iran trenutačno blokira, ponovno bude otvoren za promet.
U ranijoj objavi u utorak, Trump je sugerirao da nije zabrinut zbog zatvaranja tjesnaca, ključnog za globalnu opskrbu energijom, pozvavši druge zemlje ovisne o energentima iz Perzijskog zaljeva da se s time ‘same nose‘.
Trump: ‘Brzo ćemo izaći iz Irana, možda se vratimo zbog ciljanih udara‘
Sjedinjene Američke Države će "poprilično brzo izaći" iz Irana, a prema potrebi bi se mogle vratiti radi "ciljanih udara", kazao je predsjednik Donald Trump za Reuters u srijedu, nekoliko sati prije svog obraćanja naciji.
S ratom koji traje više od četiri tjedna i Trumpom koji je pod pritiskom da iz njega izađe u vrijeme sve većih cijena goriva, predsjednik će se javnosti obratiti u 21 sat po lokalnom vremenu (3 sata po hrvatskom).
Trump je u telefonskom intervjuu za Reuters rekao da će dio govora biti posvećen nezadovoljstvu NATO-om zbog, kako kaže, slaboj potpori saveza ispunjenju američkih ciljeva u Iranu. Rekao je da "apsolutno" razmatra povlačenje SAD-a iz Sjevernoatlantskog ugovora koji je američki Senat ratificirao 1949.
"Nisu bili prijatelji kada smo ih trebali", rekao je Trump. "Nikada od njih nismo tražili mnogo ... to je jednosmjerna ulica", dodao je.
Na pitanje o tome smatraju li Sjedinjene Države rat u Iranu gotovim, Trump je odgovorio: "Ne mogu vam točno reći ... izaći ćemo poprilično brzo".
Istaknuo je da su američke operacije postigle to da se Iran ne može domoći nuklearnog oružja.
"Neće imati nuklearno oružje jer sada nisu sposobni za to, a potom ću otići i sve ću povesti sa sobom, a ako budemo morali, vratit ćemo se radi ciljanih udara", rekao je Trump.
No, izrazio je nadu da će se postići sporazum s novim čelnicima u Iranu nakon što je u zračnim napadima ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei.
"Imali smo potpunu promjenu režima", rekao je. "Dobri su izgledi da ćemo postići dogovor jer oni ne žele da ih se više raznosi".
"Nije mi bila potrebna promjena režima, no dobili smo je zbog ratnih žrtava. Imamo je. Stoga imamo promjenu režima, a velika stvar koju imamo jest da oni neće imati nuklearno oružje", naglasio je Trump, dodajući: "Niti ga oni žele".
Što se tiče obogaćenog uranija koji Iran i dalje posjeduje, Trump je rekao: "To je toliko duboko ispod zemlje (da) me za to nije briga". "Uvijek ćemo to nadzirati satelitima", dodao je.
Islamska revolucionarna garda: ‘Tjesnac ostaje zatvoren za neprijatelje‘
U Iranu, Islamska revolucionarna garda poručuje da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren za ‘neprijatelje nacije‘.
Na državnoj televiziji IRGC je naveo da je tjesnac ‘čvrsto i u potpunosti‘ pod kontrolom njegovih pomorskih snaga.
Službeni Teheran se zasad nije oglasio o Trumpovim tvrdnjama da je zatraženo primirje.
Amerikanci pogodili bivšu zgradu veleposlanstva
Bivše američko veleposlanstvo u Teheranu, čini se, pogođeno je u napadima SAD-a i Izraela u srijedu.
Dio vanjskih zidova kompleksa je oštećen, izvijestila je novinska agencija AFP.
Washington i Teheran nemaju diplomatske odnose još od Iranske revolucije, kada je veleposlanstvo zauzeto, a više od 50 ljudi držano kao taoci 444 dana.
Zgrada veleposlanstva danas služi kao muzej.
Donald Trump tvrdi da je “novi predsjednik iranskog režima” zatražio primirje od SAD-a
U objavi na Truth Socialu Trump ga opisuje kao “mnogo manje radikalnog i znatno inteligentnijeg od svojih prethodnika”, ali upozorava da američka strpljivost ima granice.
“Razmotrit ćemo situaciju kada Hormuški tjesnac bude otvoren, slobodan i siguran. Do tada, razaramo Iran do neprepoznatljivosti ili, kako oni kažu, vraćamo ih u kameno
doba!!!” – poručio je Trump, dodajući da su mogući razorni scenariji u igri dok se geopolitička kriza zaoštrava.
Svijet sada s napetošću prati svaki potez s obje strane, dok se prijetnja novim sukobom nadvija nad regijom i globalnom sigurnošću.
Amerikanci pogodili bivšu zgradu veleposlanstva
Bivše američko veleposlanstvo u Teheranu, čini se, pogođeno je u napadima SAD-a i Izraela u srijedu.
Dio vanjskih zidova kompleksa je oštećen, izvijestila je novinska agencija AFP.
Washington i Teheran nemaju diplomatske odnose još od Iranske revolucije, kada je veleposlanstvo zauzeto, a više od 50 ljudi držano kao taoci 444 dana.
Zgrada veleposlanstva danas služi kao muzej.
Tko je zvao Trumpa?
Trump tvrdi da ga je za primirje zamolio ‘novi iranski predsjednik‘, no nije jasno na koga se točno odnosi.
Od početka zračnih napada SAD-a i Izraela na Iran 28. veljače, poginulo je nekoliko visokih iranskih dužnosnika, uključujući vrhovnog vođu zemlje, Alija Hameneija.
Njegov nasljednik je od 8.ožujka njegov sin Modžtaba Hamenei. Iako je od tada objavio nekoliko pisanih izjava, nije se pojavljivao u javnosti, a Trump je sam rekao da ne zna je li još živ.
Iran zapravo nema novog predsjednika. Masud Pezeškian koji je izabran 2024., pojavio se u javnosti posljednji put jučer, prema iranskim medijima, kada je izjavio da Iran ima ‘potrebnu volju‘ da okonča rat.
Iran je odbacio Trumpove tvrdnje da sudjeluje u pregovorima o završetku rata, ističući da su s SAD-om jedino razmijenjene neke poruke preko posrednika.
Reakcije Europe na Trumpove prijetnje
Američki predsjednik Donald Trump kazao je da razmišlja o tome da se SAD povuče iz NATO, a njegova je izjava izazvala reakcije ostalih članica saveza.
Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da predsjednik SAD-a slične izjave daje i ranije.
- Ovo nije prvi put da to čini, a budući da je riječ o ponavljajućem fenomenu, vjerojatno sami možete prosuditi posljedice, izjavio je glasnogovornik na konferenciji za medije.
- Nije moje komentirati riječi američkog predsjednika. Samo želim, u ime njemačke vlade, naglasiti da smo, naravno, posvećeni NATO-u.
Francuska vlada pak je istaknula da pružanje vojne potpore okoHormuškog tjesnaca nije dio mandata NATO-a, a Trump je baš zbog toga više puta kritizirao saveznike.
- Podsjetit ću vas što je NATO. To je vojni savez fokusiran na sigurnost euroatlantskog područjam rekla je francuska državna tajnica za vojna pitanja Alice Rufo na konferenciji u Parizu.
- NATO nije osmišljen za provođenje operacija u Hormuškom tjesnacu, to bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava.
Arakči: Hormuz otvoren za brodove ‘većine‘ zemalja
Hormuški tjesnac otvoren je za brodove "većine" zemalja, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u razgovoru za Al Jazeeru, a o njegovoj budućnosti odlučivat će, po njegovim riječima, Iran i Oman s teritorijalnim vodama u prolazu.
Iran je zbog američko‑izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.
Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi "prijateljskih" zemalja mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.
S iranskog stajališta, istaknuo je Arakči u intervjuu za Al Jazeeru objavljenom u srijedu, tjesnac je otvoren za brodove većine država.
Brod prilazi kontejnerskom brodu Marsa Victory, koji plovi pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, tijekom plovidbe vodama Hormuškog tjesnaca u blizini obale Khasaba na omanskom sjevernom poluotoku Musandam 25. lipnja 2025.
"Tjesnac je zatvoren samo za brodove onih koji protiv nas ratuju. To je normalno tijekom rata - ne možemo neprijateljima dopustiti da koriste naše teritorijalne vode za trgovinu", objasnio je šef iranske diplomacije u razgovoru za Al Jazeeru.
Brodovi povezani s drugim zemljama sami su pak odlučili da neće ploviti tjesnacem, zbog sigurnosnih pitanja, visokih cijena osiguranja ili drugih razloga, kazao je Arakči.
Neke zemlje pregovaraju s iranskom vladom o prolasku svojih brodova, dodao je ministar, napominjući da je kroz tjesnac prošla nekolicina indijskih, pakistanskih, turskih i kineskih brodova.
Prošli tjedan Arakči je rekao da je prolaz dozvoljen "prijateljskim" zemljama, navodeći poimence Kinu, Rusiju, Indiju, Irak i Pakistan.
Budućnost tjesnaca odredit će pak po njegovim riječima za Al Jazeeru Iran i Oman.
Vode Hormuškog tjesnaca pripadaju pod teritorijalnu kontrolu Irana i Omana koji će po završetku rata odlučivati o njegovoj budućnosti, objasnio je Arakči, prema izvješću Al Jazeere.
Satellitska snimka prirodnih boja, koju je 5. veljače 2025. zabilježio instrument MODIS na NASA-inu satelitu Terra, prikazuje Omanski zaljev i regiju Makran u južnom Iranu i jugozapadnom Pakistanu, uz Hormuški tjesnac na lijevoj strani te sjevernu obalu Omana u dnu prizora
Hormuz spaja Omanski i Perzijski zaljev, stoji u Hrvatskoj enciklopediji. Sjeverna strana tjesnaca pripada Iranu, a na južnoj strani vrh poluotoka Musandam pripada sultanatu Omanu, a ostatak Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Tjesnac mora biti "mirni plovni put", zaključio je Arakči u razgovoru za Al Jazeeru.
Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Katar, inzistiraju pak na sudjelovanju u svim razgovorima o budućnosti tjesnaca, napominje Al Jazeera.
Pakistan i Kina objavili su u međuvremenu plan za okončanje rata u Iranu, izdvojivši među pet točaka i sigurnost brodarskih ruta kroz Hormuški tjesnac.
Peking i Islamabad pozvali su sve strane da zaštite sigurnost brodova i članova posade koji su zapeli u Hormuškom tjesnacu, te da dopuste što skoriji i siguran prolazak civilnih i trgovačkih brodova.
Jag Vasant, tanker pod indijskom zastavom koji prevozi ukapljeni naftni plin (LPG), snimljen je 1. travnja 2026. na terminalu za istovar uz obalu Mumbaija nakon što je tijekom rata na Bliskom istoku prošao kroz Hormuški tjesnac
Promet kroz Hormuz trebao bi biti normaliziran što je prije moguće, navodi kineska novinska agencija Xinhua točku kinesko-pakistanskog plana.
Iranski parlament usvojio je u međuvremenu prijedlog zakona koji predviđa sigurnosne aranžmane u plovidbi tjesnacem i "financijske okvire", uključujući sustav naplate naknada, i to u iranskim rijalima, objavio je u srijedu predsjednik parlamentarnog odbora za sigurnost Modžtaba Zarei, prema izvješću iranskih novinskih agencija Fars i Tasnim.
Tranzit bi po tom prijedlogu bio zabranjen brodovima povezanim sa SAD‑om i s Izraelom. Brodovi zemalja koje su Iranu jednostrano uvele sankcije mogu pak računati na ograničenja, naveo je Zarei.
Iranski dužnosnik naglasio je i da se Teheran pri izradi pravnog okvira za upravljanje tjesnacem koordinira s Omanom, dok bi središnju ulogu u novom sustavu trebala igrati iranska vojska.
Izrael: ‘Ubili smo visokog dužnosnika Hezbolaha‘
Visoko rangirani zapovjednik Hezbolaha poginuo je u izraelskim napadima jučer, priopćila je izraelska vojska.
Hajj Yusuf Ismail Hashem, koji je vodio Hezbolahovu jedinicu Južni front, bio je meta preciznog udara izraelske mornarice u glavnom gradu Libanona Bejrutu.
IDF je naveo da je Hashem bio ‘središnja figura‘Hezbolaha te da je ‘vodio i razvijao tisuće planova terorističkih napada‘ protiv izraelskih civila i vojnika.
- Njegovo uklanjanje predstavlja značajan udarac sposobnosti Hezbolaha da provodi terorističke operacije protiv izraelskih civila i da upravlja tekućim sukobima s IDF-om na jugu Libanona, dodali su.
UAE: ‘Zadržavamo obrambeni stav‘
UAE je odbacio navode da planira pojačati vojne napore kako bi ponovno otvorio Hormuški tjesnac, tvrdeći da zadržava ‘obrambeni stav‘.
Wall Street Journal je, pozivajući se na arapske dužnosnike, izvijestio da je zemlja navodno spremna pomoći SAD-u i saveznicima da tjesnac otvore silom.
- UAE ostaje spreman podržati kolektivne međunarodne napore usmjerene na očuvanje pomorske sigurnosti i osiguranje neprekidnog protoka trgovine. Svaka takva aktivnost morala bi se provoditi u punoj koordinaciji s međunarodnim partnerima i u strogoj sukladnosti s međunarodnim pravom, rekli su.
- Recentna izvješća koja sugeriraju promjenu stava UAE-a su pogrešna. UAE zadržava obrambeni stav usmjeren na zaštitu svog suvereniteta, svojih građana i infrastrukture, te zadržava pravo na samoobranu kao odgovor na kontinuirane nezakonite i neprovocirane napade.
Dužnosnik je istaknuo da je Hormuški tjesnac ‘arterija globalnog gospodarstva‘ i da ne smije biti predmet ometanja ili ucjene od strane bilo koje države.
Od početka rata, gotovo 2000 dronova i više od 450 balističkih i krstarećih projektila ispaljeno je na UAE, priopćilo je jučer ministarstvo obrane zemlje.
U današnjim napadima, indijski državljanin je ranjen nakon što je geler pao tijekom napada dronom u regiji Umm Al Quwain, izvijestila je novinska agencija WAM.
U travnju dvostruko veći poremećaji u opskrbi naftom
Rasprava o globalnoj opskrbi naftom pokazuje da će ovog mjeseca poremećaji biti dvostruko veći nego u ožujku, izjavio je čelnik IEA-a, Fatih Birol.
Birol je naveo da trenutni poremećaji, uzrokovani praktički zatvaranjem Hormuškog tjesnaca od strane Irana, odgovaraju gubitku više od 12 milijuna barela nafte dnevno.
Također je upozorio da će specifični manjkovi u zrakoplovnom gorivu i dizelu pogoditi Europu u narednim tjednima.
- Gubitak nafte u travnju bit će dvostruko veći nego u ožujku, uz već postojeći gubitak LNG, rekao je Birol u norveškom podcastu.
- Najveći problem danas je manjak zrakoplovnog goriva i dizela. To već vidimo u Aziji, a uskoro, mislim u travnju ili svibnju, moglo bi pogoditi i Europu.
Birol je dodao da IEA razmatra daljnje otpuštanje svojih strateških rezervi nafte, nakon što je prošli mjesec rekordnih 400 milijuna barela učinjeno dostupnim tržištu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....