Trumpove carine mogle bi izazvati ‘veliki šok‘ za globalnu trgovinu, upozorava Deutsche Bank. Analitičari Deutsche Bank izdali su oštro upozorenje na moguće posljedice uvođenja carina, koje će Donald Trump najaviti večeras u 22 sata po našem vremenu.
Kažu da bi rast BDP-a SAD-a mogao pasti za 100-120 baznih bodova ove godine, s porastom temeljne inflacije za 90-120 baznih bodova - to je najgori mogući scenarij gdje recipročne carine uključuju cjelokupni PDV svake zemlje. ‘Očito je da bi mogućnost uvođenja carina predstavljala veliki šok za globalni trgovinski sustav i dogodile bi se prilično velike seizmičke posljedice za svjetsko gospodarstvo‘, dodala je Deutsche Bank, piše Sky News.
Donald Trump još je u veljači izjavio da je Europska unija osnovana kako bi prevarila SAD.
Posljednje planirane carine Donalda Trumpa imat će ‘negativan učinak na cijeli svijet, ali njihov točan učinak ovisi o tome koliko daleko idu, koliko dugo traju i može li se pregovarati o trgovinskim sporazumima‘, ponovila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
‘Utjecaj carina će biti negativan u cijelom svijetu, a trajnost njihova utjecaja varirat će ovisno o opsegu, o ciljanim proizvodima, o tome koliko dugo traju, o tome postoje li pregovori ili ne. Jer nemojmo zaboraviti, vrlo često te eskalacije carina - jer se pokažu štetnima, čak i za one koji ih uzrokuju - dovedu za pregovaračke stolove ljude koji onda doista sjednu i raspravljaju te na kraju uklone neke od tih barijera‘, kazala je Lagarde za irski radio Newstalk.
Detalji o Trumpovom planu za „Dan oslobođenja”, kako je prozvao datum kad će objaviti nove carine, i dalje se formuliraju te su poznati samo najbližem krugu unutar Bijele kuće. Republikanac bi ga trebao otkriti u srijedu u četiri sata po lokalnom, odnosno 21 sat po hrvatskom vremenu, u Vrtu ruža Bijele kuće.
Trumpove bi carine mogle posebno teško pogoditi zemlje u razvoju, posebice Indiju, Brazil, Vijetnam i druge zemlje jugoistočne Azije i Afrike. Te zemlje, prema analizi Morgan Stanleyja, imaju neke od najvećih razlika u carinskim stopama. No i brojne zemlje u Europskoj uniji također imaju PDV i porez na digitalne usluge, a što EU, kao jednog od najvećih američkih trgovinskih partnera, čini zornim Trumpovim ciljem. Još u veljači je Donald Trump izjavio kako je Europska unija osnovana samo kako bi prevarila SAD. Trump bjesni na EU ponajviše zbog velikog trgovinskog suficita Europe sa Sjedinjenim Državama, no taj je suficit realan samo u pogledu izvoza gotovih europskih roba, no ne i u ukupnom prometu s obje strane Atlantika, naročito ako se uzmu u obzir i usluge.
Nove carine na snagu će stupiti čim ih Trump objavi, a odvojene carine od 25 posto na uvoz automobila dan kasnije. Trump ističe da je cilj njegovog plana ujednačiti američke carine s onim višim koje druge države imaju prema SAD-u, što ugrožava američki izvoz.
Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni uoči objave odluke predsjednika SAD-a. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,21 posto, na 8.616 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,55 posto, na 22.415 bodova, a pariški CAC 0,54 posto, na 7.835 bodova.
Ulagači su oprezni jer će u srijedu u 22 sata (po europskom vremenu) Trump objaviti oduke o recipročnim carinama.
Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit, hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita?
I dok neki kažu da će nakon Trumpove objave situacija biti jasna, drugi nisu sigurni u to.
„Mislim da nećemo dobiti jasnu sliku kakvu ulagači i poslovni ljudi priželjkuju. Puno smo vremena potrošili na razgovore o carinama, no važnija je priča što s gospodarstvom koje nije u punoj brzini”, kaže Garrett Melson, strateg u tvrtki Natixis Investment Managers Solutions.
Možda će u srijedu situacija biti jasnija po pitanju carina, no odgovor na pitanje kako će te carine utjecati na gospodarstvo trebat će pričekati određeno vrijeme.
Većina analitičara očekuje rast inflacije i negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu, a time i rast gospodarstava.
A kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi dodatno pogoršalo situaciju u globalnom gospodarstvu.
„Trump je 2. travanj nazvao ‘Danom oslobođenja‘, no malo je vjerojatno da će tržišta doista biti oslobođena od carinskih neizvjesnosti. Ako druge zemlje uzvrate protumjerama, Trump bi mogao povećati ulog, a to bi moglo i dalje držati ulagače u neizvjesnosti”, objašnjava Vasu Menon, strateg u tvrtki OCBC.
I na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto. U Južnoj Koreji su, pak, pale 0,6 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....