Dvije trećine Europljana vjeruje da je njihova zemlja ugrožena; među najmanje ugroženima nalaze se Hrvati

U sve nestabilnijem svijetu, građani diljem EU-a razlikuju se u mišljenju o tome koliko bi Bruxelles trebao trošiti na vlastitu obranu i sigurnost.

S transatlantskim odnosima na najnižoj razini ikad, Europa očajnički nastoji vratiti, ojačati i preuzeti odgovornost za vlastite obrambene sposobnosti.

Ipak, unatoč nedavnim pokušajima na cijelom kontinentu da se pojača sigurnost, većina Europljana čini se da sumnja u sposobnosti svojih vlada da ih zaštite, prema najnovijim podacima Eurobarometra, piše Euronews.

Ratna žarišta građanima Hrvatske očito se čine dovoljno dalekima (ilustracija) 

Tom Dubravec/Cropix

Konkretno, navodi se da više od dvije trećine Europljana vjeruje da je njihova zemlja ugrožena: Francuska (79 posto), Nizozemska (77 posto) i Danska (76 posto) zabilježile su najveći broj ispitanika koji tako misle, dok su Slovenija (50 posto), Hrvatska (52 posto) i Češka (52 posto) zabilježile najmanji.

Istodobno, građani EU-a jasno razlikuju prijetnje svojoj zemlji i prijetnje sebi samima, budući da se većina (51 posto) ne slaže da je njihova osobna sigurnost ugrožena.

uvjerenje u sposobnost Bruxellesa

Potaknut ruskim ratom u Ukrajini, EU je posljednjih godina pokušao poduzeti ubrzane korake kako bi ojačao svoje obrambene sposobnosti, usredotočujući se na zajedničku nabavu i industrijsku ekspanziju.

Među tim mjerama su plan ReArm Europe, koji je osmišljen kako bi se povećala obrambena potrošnja, te instrument zajmova Sigurnosna akcija za Europu (SAFE), koji omogućuje državama članicama da posuđuju novac za financiranje zajedničke nabave i jačanje europske obrambene industrije.

Čini se da su inicijative dobro prihvaćene kod javnosti, a mnogi izražavaju uvjerenje u sposobnost Bruxellesa da poboljša obranu: prema Eurobarometru, većina Europljana vjeruje EU-u da će ojačati sigurnost i obranu (52 posto), posebno u zemljama poput Luksemburga (76 posto), Portugala (74 posto), Cipra (73 posto) i Litve (71 posto).

Avioni Rafale čuvari hrvatskog neba 

 

 

Goran Mehkek/Cropix

Mlađi ispitanici EU-a u dobi od 15 do 24 godine više vjeruju EU-u u pogledu sigurnosti i obrane nego druge dobne skupine, posebno oni u dobi od 55 i više godina.

Ipak, značajan broj Europljana nezadovoljan je iznosom koji Bruxelles ulaže u svoje vojne sposobnosti.

Gotovo trećina građana smatra da EU ne ulaže dovoljno u obranu i sigurnost, dok 14 posto smatra da ulaže previše, navodi se u studiji.

Svemirska strategija EU-a

Potražnja za povećanim ulaganjima EU raste s godinama: 27 posto ispitanika u dobi od 15 do 24 godine kaže da želi više, a taj se broj povećava na 35 posto onih u dobi od 55 i više godina.

 Europljani ne razmatraju samo kopnene mogućnosti kontinenta - mnogi gledaju prema zvijezdama.

Oko 53 posto ispitanika reklo je Eurobarometru da bi sigurnost i obrana trebale biti prioritet za programe svemirske politike EU-a, a slijede ih druga područja poput okoliša i klimatskih promjena te rastuća europska industrija.

Među nedavnim svemirskim inicijativama EU-a je IRIS² - sigurna, višeorbitalna konstelacija povezivosti za jačanje kibernetičke otpornosti i strateške, brze komunikacije između vlada EU-a i građana, smanjujući ovisnost o stranim pružateljima usluga.

Trebao bi biti u potpunosti operativan između 2027. i 2030., nekoliko godina nakon što je pokrenuta Svemirska strategija EU-a za sigurnost i obranu kako bi se zaštitila svemirska imovina bloka od prijetnji poput protusatelskih napada, piše Euronews.

 Hrvatska ratna mornarica, jamac nacionalne sigurnosti s mora 

Nikola Brboleža/Cropix