Edinburgh protiv Londona: škotski parlament podržao novi referendum o neovisnosti od Velike Britanije

Nisu to bile dobre vijesti za vladu u Londonu: škotski parlament u Edinburghu ovog je tjedna podržao održavanje novog referenduma o neovisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva. Separatistički prijedlog škotske vlade, koji je inicirao premijer John Swinney, prošao je u parlamentu sa 72 glasa za i 55 protiv.

Takvo glasanje odražava rezultate nedavnih regionalnih izbora, održanih 7. svibnja, na kojima je ljevičarska Škotska nacionalna stranka (SNP) pobijedila peti put zaredom, osvojivši 58 od 129 zastupničkih mjesta. Inicijativu za održavanje novog referenduma podržali su i škotski Zeleni, koji su na izborima osvojili 15 mjesta, čime ove dvije stranke – koje se obje zalažu za neovisnost Škotske – čine većinu u regionalnom parlamentu.

U govoru pred zastupnicima premijer Swinney, koji je i predsjednik SNP-a, ustvrdio je da su izbori 7. svibnja rezultirali najvećom pro-neovisnom većinom u povijesti i jasnim demokratskim mandatom koji Škotima omogućuje da odluče o svojoj budućnosti. Poručivši da je neovisnost „zlatna prilika” za Škotsku, zatražio je od zastupnika da „budućnost Škotske stave u škotske ruke”, odnosno da podrže prijedlog kojim bi se od vlade u Londonu zatražio prijenos ovlasti za održavanje novog referenduma.

Iako su ga zastupnici većinski poslušali i podržali prijedlog, održavanje referenduma i dalje je na „dugom štapu”. Naime, britanska vlada - na čelu s vođom laburista Keirom Starmerom - javno je ponovila svoje odbijanje da odobri novi škotski referendum.

Starmer kao Johnson

Podsjetimo, na prvom referendumu 2014. godine, koji je imao veliki odaziv (85%), pristaše škotske neovisnosti osvojili su nedovoljnih 45 posto glasova, pa su unionisti s 55 posto izvojevali pobjedu. Međutim, SNP drži da se situacija radikalno promijenila nakon što je 2016. izglasan Brexit, kojim je Ujedinjeno Kraljevstvo istupilo iz Europske unije.

Naime, iako je na razini čitavog Ujedinjenog Kraljevstva većina građana podržala Brexit (s 52 prema 48 posto), u samoj Škotskoj rezultat je bio obrnut: čak 62 posto škotskih birača glasalo je za ostanak u Europskoj uniji, dok je za Brexit glasalo tek nešto više od trećine Škota. Stoga SNP smatra da Škoti zaslužuju novi referendum, nakon kojega bi, ako referendum ovaj put uspije, Škotska zatražila ponovno pridruživanje Europskoj uniji.

Već je i ranija škotska premijerka Nicola Sturgeon, također iz SNP-a, još 2019. uputila Londonu zahtjev za održavanje novog referenduma o neovisnosti Škotske, smatrajući da je Brexitom nastupila potpuno nova situacija i da je uspjeh njezine partije na tadašnjim britanskim parlamentarnim izborima - na kojima je SNP osvojio čak 48 od 59 zastupničkih mjesta predviđenih za Škotsku – stvorio nove okolnosti zbog kojih će tadašnji britanski premijer Boris Johnson morati dozvoliti novi referendum o odcjepljenju Škotske.

„Morat će se fokusirati na stvarnost i prihvatiti da je Škotska nacionalna stranka dobila mandat za organizaciju novog referenduma o odcjepljenju”, poručila je Sturgeon u prosincu 2019., na što je Johnson odvratio da je referendum o neovisnosti iz 2014. bio „presudan događaj koji se održava jednom u generaciji”, te da u bliskoj budućnosti ne bi trebalo očekivati novi referendum.

Kako vidimo, Johnsonovim tragom sada ide i aktualni britanski premijer Starmer, koji također odbija organiziranje novog škotskog referenduma.

Engleska desnica i škotska ljevica

Dodatna prepreka škotskoj neovisnosti uspostavljena je u studenome 2022. godine, kada je britanski Vrhovni sud jednoglasno presudio da škotski parlament ne može samostalno, bez odobrenja središnje vlasti u Londonu, organizirati referendum za odcjepljenje. No, škotski independisti smatraju da se politička situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu razvija u skladu s njihovom težnjama o neovisnosti, što su pokazali upravo spomenuti ovomjesečni lokalni izbori.

Osim uvjerljive pobjede SNP-a u Škotskoj, ti su izbori u Britaniji donijeli još jedan faktor koji je potaknuo škotski separatizam. Naime, na tim izborima krah su doživjeli i vladajući laburisti i oporbeni konzervativci (torijevci), dok je najveći uspjeh u Engleskoj postigla krajnje desničarska stranka Reform UK, koju vodi Nigel Farage, idejni tvorac i glavni zagovornik Brexita.

Farageova stranka osvojila je na tim izborima gotovo 1500 vijećničkih mjesta, što je gotovo jednako broju mjesta koje je Laburistička stranka izgubila, dok je Konzervativna stranka izgubila preko 500 mjesta. Ti su rezultati ne samo ugrozili pozicije vladajućih laburista i tradicionalnog laburističko-torijevskog duopola – koji već desetljećima vlada Britanijom – nego su i pokrenuli separatističke tendencije ne samo u Škotskoj, nego i u Walesu i Sjevernoj Irskoj.

To je osobito vidljivo u Škotskoj, čiji građani – naročito glasači SNP-a - zaziru od jačanja britanske krajnje desnice. A s obzirom da Farage otvoreno pikira na mjesto budućeg britanskog premijera (naredni parlamentarni izbori u Britaniji održavaju se 2029. godine), analitičari drže da bi mogući daljnji uspon njegove stranke i eventualni Farageov dolazak na vlast u Londonu mogao dodatno ubrzati proces prema neovisnosti Škotske.

Tako bi uspon engleskih nacionalista mogao pospješiti ostvarenje snova škotske ljevice o neovisnosti.