Europski pregovarači našli su se na izravnom udaru američkih kolega tijekom napetih razgovora o mjerama i politikama kojima se želi smanjiti negativni utjecaj brodarstva na okoliš te postići njegov održivi razvoj, otkrili su dužnosnici Europske komisije za Politico. Prema njihovim riječima, prijetnje su izrečene prošlog mjeseca dok su Sjedinjene Države pokušavale spriječiti uvođenje novog poreza na onečišćenje mora (povezanog s brodovima) tijekom sastanka Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu, piše Jutarnji list.
Osam europskih izaslanika, dužnosnika i predstavnika civilnog društva, koji su pristali govoriti pod uvjetom anonimnosti kako to ne bi narušilo njihove odnose s drugim uključenim stranama, potvrdilo je da su neki nacionalni delegati pozvani u američko veleposlanstvo, a dočekala su ih zastrašivanja, prijetnje prekidom poslovanja i prijetnje da će njihovi članovi obitelji izgubiti vize.
- Naši pregovarači nikada nisu doživjeli ovako nešto u međunarodnim pregovorima - istaknuo je jedan europski dužnosnik koji je bio u kontaktu s pregovaračima. Drugi je dodao da su se diplomati nakon sastanaka vratili duboko uznemireni.
Politico piše kako je od povratka Donalda Trumpa na vlast, njegova administracija sustavno radila na potkopavanju globalne klimatske politike te promicanju američkih interesa u sektoru fosilnih goriva. Američki predsjednik je borbu protiv klimatskih promjena nazvao „prijevarom“ i snažno se protivio naporima kojima se želi smanjiti onečišćenje koje nastaje zbog pomorstva. Trump je tvrdio kako bi takve mjere samo opteretile američke brodare „neopravdanim porezima“.
Međunarodna pomorska organizacija je agencija Ujedinjenih naroda koja nadzire svjetsku brodarsku industriju, a njezine članice su sve zemlje s obalom - njih 176. SAD je još uoči sastanka u zajedničkom priopćenju, koje su potpisali američki državni tajnici za vanjske poslove, promet i energetiku, jasno dala do znanja koja će biti njezina strategija. Uz prijetnje carinama, lučkim naknadama i rigoroznijim pravilima za dobivanje vize koja je potrebna članovima posade brodova, Washington je upozorio da bi mogao uvesti i „sankcije dužnosnicima koji sponzoriraju klimatske politike vođene aktivistima“.
Cipar i Grčka istupili su iz zajedničkog bloka, ali su tvrdili da američki pritisci nisu razlog za to.
- Donijeli smo odluku puno prije nego što su se SAD uključile u ovo - rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis, čija zemlja posjeduje jednu od najvećih flota na svijetu. Grčka je bila jedna od zemalja koje su promijenile svoj glas i podržale odgodu koja je naposljetku izglasana pa se porez na štetne emisije uvodi tek za godinu dana. Mnogi su to protumačili kao gotovo konačan udarac toj mjeri i značajnu pobjedu Trumpove administracije.
Osobne prijetnje su još jedno ozbiljno odstupanje Trumpove administracije od ustaljenih diplomatskih normi te dodatno pojačavaju napetosti u odnosima između SAD-a i Europske unije. Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je da su on i ministrica poljoprivrede Brooke Rollins osobno kontaktirali više od 20 zemalja kako bi ih pokušali uvjeriti da odgode odluku. Visoki zapadni diplomat je pak potvrdio da su SAD izravno prijetile karipskim državama uvođenjem tarifa ako ne pristanu na američki prijedlog. Iako oštre taktike nisu nepoznate u međunarodnim pregovorima, neumoljiv pristup Washingtona u Londonu za mnoge je bio neuobičajen i pretjeran.
- Pritisak SAD-a stvorio je atmosferu straha, što je zauzvrat izazvalo kaos koji je na kraju doveo do odgode usvajanja. Kad jednom prijetite zemljama, potkopavate dizajn i funkcioniranje multilateralizma kakav se pojavio nakon Drugog svjetskog rata - rekao je Christiaan De Beukelaer, viši predavač klimatskih i pomorskih politika na Sveučilištu u Melbourneu, koji je na sastanku sudjelovao kao promatrač.
Glasnogovornik američkog State Departmenta odbio je komentirati „privatne diplomatske razgovore“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....