Lideri Velike Britanije i Europske unije održali su danas u Londonu prvi bilateralni summit otkako je Britanija napustila EU, označivši početak nove faze u međusobnim odnosima. Susret je rezultirao sporazumima koji bi trebali pokazati, prije svega SAD-u i Rusiji, da je Europa jedinstvena i surađuje u pitanjima od najveće važnosti. A to su obrana, sigurnost i trgovina.
- Ovo je povijesni trenutak i uspjeh. Okrećemo novu stranicu, novo poglavlje u našem jedinstvenom odnosu, poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, zahvalivši pritom britanskoj vladi.
António Costa, predsjednik Europskog vijeća, rekao je da su EU i UK ‘susjedi, saveznici, partneri i prijatelji‘, piše Jutarnji list.
- Mi smo pružatelji globalne stabilnosti i globalnog poretka temeljenog na pravilima. Moramo izvršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina sankcijama, izjavio je Costa. No, čelnici ostaju suzdržani u pitanju daljnje integracije bloka s Britanijom.
Najvažniji rezultat summita je sporazum koji omogućava britanskim tvrtkama sudjelovanje u SAFE-u, novoj obrambenoj inicijativi EU koja je vrijedna 150 milijardi eura. Time UK dobiva pristup zajedničkim natječajima EU i povoljnim kreditima za modernizaciju naoružanja. Iako nije pravno obvezujući, sporazum je temelj buduće sigurnosne suradnje, a vlada Keira Starmera opisala ga je kao ‘ambiciozan plan za zajednički odgovor na sigurnosne prijetnje‘.
Međutim, dogovor je naišao na snažan otpor britanskih opozicijskih stranaka, osobito desničarske Reform UK koja smatra da je NATO dovoljan i da dodatni obrambeni savez s EU nije potreban. Prijepori su se vodili i unutar EU, osobito s Francuskom koja je pokušala ograničiti pristup obrambenim ugovorima samo na tvrtke iz zemalja članica (što bi isključilo UK, Kanadu i SAD) kako bi osigurala više ugovora, odnosno više novca za vlastitu industriju. Pariz je također predložio da se udio britanskih tvrtki u SAFE fondu ograniči na 15 posto. Unatoč tome, Njemačka, Italija, Nizozemska i baltičke zemlje podržale su otvoreniji model suradnje.
Kao dio šireg paketa, UK i EU dogovorili su 12-godišnji režim prema kojemu će europski ribarski brodovi imati pristup britanskim vodama do 2038. godine. Taj je ustupak izazvao burne reakcije u britanskoj javnosti. Dok su vladajući naglasili da je zauzvrat postignut dogovor o smanjenju kontrola izvoza hrane u EU, oporba je reagirala oštro. Premijeru Keiru Starmeru okupljeni su tijekom dolaska u Lancaster House uzvikivali: ‘Jeste li rasprodali našu ribu?‘
Torijevci su sporazum nazvali ‘izdajom ribarskih zajednica‘, Reform UK ga je ocijenio kao ‘kraj britanske ribarske industrije‘, dok su škotski konzervativci upozorili da će sporazum ‘propasti poput olovnog balona‘ na obali Škotske. Iako ribarstvo čini samo 0,4 posto britanskog BDP-a, ono ostaje simbol nacionalnog suvereniteta, osobito nakon Brexita.
Sporazum uključuje i jačanje strateškog dijaloga između Londona i Bruxellesa o ključnim geopolitičkim pitanjima, poput rata u Ukrajini. Britanske trupe moći će sudjelovati u mirovnim i obrambenim misijama EU, a obje strane dogovorile su poticanje veće vojne mobilnosti unutar kontinenta. Potpisana su ukupno tri dokumenta: obrambeni sporazum, zajednička izjava o globalnim izazovima te tekst o ‘zajedničkom razumijevanju‘, kojim se otvara put za daljnje sporazume, uključujući sporazume o mobilnosti mladih te za olakšavanje trgovine prehrambenim proizvodima.
Program mobilnosti mladih omogućit će mladima iz UK i EU da ponovno lakše putuju i privremeno rade na teritoriju druge strane. Britanska vlada istaknula je da će taj program biti ‘ograničen i vremenski definiran‘, po uzoru na sporazume koje UK već ima s Australijom i Novim Zelandom.
London i Bruxelles naposljetku su dogovorili održavanje redovitih godišnjih summita kako bi pratili provedbu dogovora i otvarali nova područja suradnje, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....