Donald Trump obožava carine. U svojem prvom predsjedničkome mandatu uveo je carine na perilice rublja i solarne panele, te na čelik i aluminij – bez obzira na to radi li se o prijateljskim ili neprijateljskim državama, o Kini ili Europi. Kako bi pokušao vratiti radna mjesta u domaćoj prerađivačkoj industriji, Trump je razmišljao čak i o uvođenju univerzalne carine od deset posto na sav uvoz u SAD. Zasad je konkretizirao carine samo Kini, Kanadi i Meksiku (s trenutnom odgodom primjene), ali je skorašnje uvođenje carina EU-u također obznanio više nego dramatično.
Europska unija doista trenutno puno više izvozi u SAD nego što odatle uvozi, no obje strane imaju jako puno toga izgubiti u najavljenom carinskom ratu. Carinski sukob SAD-a s EU-om mogao bi se američkom gospodarstvu lako vratiti kao autodestruktivni bumerang. Nameti će dugoročno povećati cijene i za američke potrošače, kao i inflaciju u SAD-u. Također su više nego izvjesne osvetničke europske protumjere.
Europska unija i Sjedinjene Američke Države održavaju jedan od najznačajnijih trgovinskih odnosa u svijetu, s ukupnom razmjenom koja je u 2023. godini premašila čak tisuću i pol milijardi eura. Prema službenim podacima Europske komisije, glavni su proizvodi koje EU uvozi iz SAD-a naftni derivati i sirova nafta, medicinski i farmaceutski proizvodi, prirodni (ukapljeni) plin, te poljoprivredni proizvodi poput orašastih plodova i soje.
Detaljnija analiza pokazuje da je u energetskom sektoru EU-a uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) porastao za čak 148 posto u razdoblju 2021. – 2023., dosegnuvši vrijednost od gotovo 33 milijarde eura. Premda je ponovni europski uvoz plina iz Rusije u zadanim geopolitičkim okolnostima prilično osjetljiva operacija, postoje i brojni drugi alternativni uvozni izvori – Norveška, Katar, Alžir, Azerbajdžan… – kojima bi se u Europi moglo nadomiriti ionako skuplji američki ukapljeni plin.
U poljoprivrednom sektoru, SAD je od 2021. godine do danas godišnje izvozio u EU orašastih plodova u vrijednosti od 2,75 milijardi dolara, dok se izvoz soje na godišnjoj razini kretao oko 2,22 milijarde dolara. I to usprkos svim europskim strahovima i regulativi zaštite od GMO-a. Analiza trendova pokazuje i da je uvoz američke soje u EU porastao za 32 posto u posljednjih pet godina, što ukazuje na rastuću ovisnost europskog stočarskog sektora o ovim američkim dobavljačima.
Među članicama EU-a najveći su uvoznici američkih proizvoda Nizozemska (75,24 milijarde eura), Njemačka (71,93 milijarde eura) te Francuska s 43,66 milijardi eura. Trgovinska bilanca u 2023. godini pokazuje ukupni EU uvoz iz SAD-a od 347,2 milijarde eura, dok je ukupni izvoz u SAD dosegnuo 503,8 milijardi eura, što rezultira trgovinskim suficitom EU-a od 156,6 milijardi eura.
Naravno da uvoz američkog oružja u EU ovim brojkama nije obuhvaćen, premda je nesumnjivo riječ o najunosnijem američkom izvozu u Europu koji bi sigurno poništio europski suficit, no o njemu ne postoji službena statistika. Poznato je tek da čak 55 posto oružja dolazi u europske države iz SAD-a. A prema navodima Međunarodnog centra za mirovna istraživanja u Stockholmu, u posljednje četiri godine gotovo se udvostručio uvoz svog teškog naoružanja u Europu. Kad bi se EU počeo ubuduće oslanjati isključivo na vlastitu vojnu industriju, Washington bi nesumnjivo zadobio jedan od najtežih mogućih financijskih udaraca. No na obje bi strane bilo napretek štete od radikalizacije trgovinskih odnosa među zapadnim partnerima.
"Trumpovi carinski nameti ozbiljna su prijetnja europskom gospodarstvu, a osobito zemljama koje ovise o izvozu, poput Njemačke", izjavio je znanstveni suradnik za trgovinu i međunarodno gospodarstvo Niclas Poitiers za njemački Deutsche Welle. Po njegovu mišljenju, europsko gospodarstvo još uvijek snažno pati zbog svojedobne pogrešne odluke o nabavi jeftinijih energenata iz Rusije i smanjene potražnje iz Kine, a aktualni Trumpovi carinski nameti još bi drastičnije zaoštrili gospodarske izglede.
Institut Ifo izračunao je da bi američka moguća carina od 20 posto na uvezenu EU robu mogla smanjiti njemački izvoz u SAD za oko 15 posto, uz ekonomski gubitak od 33 milijarde eura. Institut za njemačko gospodarstvo u Kölnu izračunao je da bi nešto labaviji trgovinski rat s obostranim carinama od 10 posto mogao koštati njemačko gospodarstvo 127 milijardi eura tijekom čitava Trumpova četverogodišnjeg mandata. Carine od 20 posto njemačku bi ekonomiju u istom razdoblju koštale 180 milijardi eura gubitka.
EU raspolaže s nekoliko mogućih strategija koje bi poslužile kao bolan odgovor na Trumpove carinske mjere. Konkretne odluke mogu uključivati razmatranu diversifikaciju uvoznih partnera, jačanje unutarnjeg tržišta EU-a, ciljane potpore pogođenim EU industrijama i razvoj alternativnih dobavnih lanaca. No, trgovinski odnosi EU – SAD i njihovo moguće drastično pogoršanje ne mogu se sagledavati samo u međusobnoj interakciji budući da oni ostaju ključni za čitavu globalnu ekonomiju: zajedno čine više od 35 posto ukupne svjetske trgovine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....