Europska unija sprema oštar odgovor nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine državama članicama EU-a, dodatno zaoštrivši ionako napete odnose oko Grenlanda. Bruxelles poručuje da neće popustiti pritiscima i da će braniti međunarodno pravo svim raspoloživim sredstvima.
Washington je objavio da od 1. veljače uvodi carinu od 10 posto na robu iz više europskih zemalja, a od lipnja ona raste na 25 posto. Na udaru su države koje su se usprotivile Trumpovim ambicijama prema Grenlandu, među njima Francuska, Njemačka, Danska, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norveška, Švedska i Finska. Time se ponovno otvara trgovinski sukob za koji se smatralo da je zatvoren prošlogodišnjim dogovorom između dviju strana Atlantika.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa ocijenio je američki potez izravnim udarom na gospodarsku stabilnost. Prema njegovim riječima, zatvaranje tržišta i podizanje carina vodi u suprotnom smjeru od onoga koji bi trebao jamčiti rast i sigurnost. Naglasio je da EU neće tolerirati mjere koje dovode u pitanje suverenitet njezinih članica.
EU je već pokrenuo mehanizme za zajednički odgovor. Za nedjelju je sazvan hitan sastanak veleposlanika, dok su sigurnosni savjetnici država članica u stalnoj komunikaciji. Cilj je usuglasiti političke, gospodarske i diplomatske korake prema Washingtonu.
Trump je odluku objavio putem društvene mreže Truth Social, tvrdeći da su europske zemlje poslale vojnike na Grenland bez jasnog objašnjenja. U stvarnosti, riječ je o manjoj NATO-ovoj misiji u Nuuku, usmjerenoj na nadzor i logističku potporu u arktičkoj regiji. Unatoč tome, američki predsjednik ponovio je da SAD namjerava „zaključiti posao” oko Grenlanda te poručio da će carine ostati na snazi dok se to ne dogodi.
Danska je reagirala s nevjericom. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen poručio je da je pojačana vojna prisutnost isključivo usmjerena na sigurnost Arktika, koji više nije područje niskih napetosti. Naglasio je da se sve aktivnosti provode transparentno i u koordinaciji s NATO saveznicima, uključujući i Sjedinjene Države.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stala je u obranu europskih postupaka, upozorivši da carine ne jačaju sigurnost, već produbljuju podjele. Prema njezinim riječima, ovakav pristup prijeti urušavanjem transatlantskih odnosa i otvara prostor geopolitičkim suparnicima.
Sličnu poruku poslala je i šefica europske diplomacije Kaja Kallas, upozorivši da od sukoba među saveznicima najviše profitiraju Rusija i Kina. Smatra da se pitanja sigurnosti Grenlanda trebaju rješavati unutar NATO-a, a ne kroz gospodarske ucjene.
Reakcije stižu i iz europskih prijestolnica. Francuski predsjednik Emmanuel Macron usporedio je situaciju s obranom Ukrajine, poručivši da Europa neće popustiti pred prijetnjama. Britanski premijer Keir Starmer ocijenio je carine pogrešnim potezom, dok je švedski premijer Ulf Kristersson jasno rekao da se Europa neće dati ucjenjivati.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola naglasila je da EU stoji uz Dansku i stanovnike Grenlanda, podsjetivši da teritorij nije na prodaju. Svaki pokušaj pritiska, poručila je, samo slabi zajedničku sigurnost Zapada.
U Bruxellesu poručuju da je poruka jasna: suverenitet država članica nije predmet trgovine, a carine neće promijeniti europski stav. Ako želi dijalog, Washington će ga morati voditi bez prijetnji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....