Europska komisija je u četvrtak objavila ambiciozni plan za jačanje obrambenih sposobnosti EU do 2030. godine kako bi se unija mogla uspješno suočiti s novim prijetnjama i jačala svoju obrambenu sposobnost i neovisnost.
Ovaj ambiciozni plan Europske komisije, o kojem će raspravljati šefovi država ili vlada na summitu sljedeći tjedan u Bruxellesu, zajedno su predstavili Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, izvršna potpredsjednica Henna Verkunen i povjerenik za obranu Andrijus Kubilius, piše Jutarnji list.
Prema izjavama troje članova Europske komisije, ključni prioriteti su jačanje sposobnosti za otkrivanje i rušenje dronova, zaštita na moru, kopnu i zraku, bolja koordinacija među državama članicama u nabavi oružja, gradnji infrastrukture i razvoju vojne industrije, te nastavak pomoći Ukrajini koja je postala ključna za sveobuhvatnu europsku sigurnost.
- Nedavne prijetnje pokazale su da je Europa u opasnosti. Moramo zaštititi svakog građanina i svaki kvadratni centimetar našeg teritorija, a Europa mora odgovoriti jedinstvom, solidarnošću i odlučnošću - izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nakon usvajanja ovog dokumenta.
- Rusija nema kapacitete danas napasti EU, ali će to moći u sljedećim godinama. Ta opasnost neće nestati čak i ako se rat u Ukrajini okonča. Europska obrambena agencija će igrati ključnu ulogu u koordinaciji među državama članicama i obrambene industrije - rekla je visoka predstavnica Kaja Kallas.
Najavila je da će svi napori Europske unije biti u punoj koordinaciji s NATO-om. Kao ključni prioritet Kallas je spomenula sustav zaštite od dronova koji bi bio operativan do kraja 2027. godine.
Ovaj plan uključuje četiri ključna projekta: Europsku inicijativu za obranu od dronova, Stražu istočnog krila, Europski zračni štit i Obrambeni svemirski štit.
Europska komisija je predložila državama članicama da se udruže u tzv. “koalicije sposobnosti” u devet ključnih područja, od protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, vojne mobilnosti do proizvodnje streljiva, dronova i sustava za borbu protiv dronova.
- Predlažemo da države članice rade zajedno u koalicijama tamo gdje ne mogu djelovati samostalno jer nitko nije dovoljno velik - rekla je visoka predstavnica Kaja Kallas.
Hrvatska je i ranije izražavala interes postati jedna od vodećih zemalja u proizvodnji dronova, a sada je, uz Nizozemsku i Latviju, preuzela vodstvo u realizaciji sposobnosti protiv dronova.
To je potvrdio i nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans nakon sastanka NATO ministara i u komunikaciji sa zastupnicima nizozemskog parlamenta.
On je rekao da njegova zemlja zajedno s Latvijom i Hrvatskom preuzima vodstvo u razvoju sposobnosti proizvodnje dronova i sustava protiv dronova.
Povjerenik za obranu Kubilius je rekao da je bitno djelovati što prije, a u tom djelovanju su koordinacija, brzina i učinkovitost ključni elementi.
Kubilius je najavio da će zemlje EU u sljedećih deset godina za obranu ulagati 6,5 bilijuna eura (6500 milijardi eura), ali da će to biti uglavnom od strane država članica. To je oko 650 milijardi eura godišnje. Ovi ciljevi su u skladu i s obvezama koje su zemlje članice NATO-a usvojile na summitu u Haagu gdje su se dogovorile za povećanje ulaganja u obranu na razini od 5 posto BDP-a. Od toga 3,5 posto bi išlo na vojne kapacitete, a ostalih 1,5 posto na infrastrukturu koja je ključna za obranu i sigurnost.
Povjerenik EU za obranu Kubilius je na pitanje Jutarnjeg lista kakav je odjek država članica na ovaj plan, i postoje li zemlje koje su skeptične, odgovorio da postoji suglasnost da je najbolji način postići učinkovitost, a pritom i uštedjeti ako se djeluje zajedno, uključujući i zajedničku nabavu. On je rekao da EU nema namjeru zamijeniti NATO ili preuzimati ovlasti od država članica, već samo želi nadopuniti napore kako bi se lakše i brže spremila za suočavanje s prijetnjama, piše Jutarnji list.
I Hrvatska sklapa sve više sporazuma o zajedničkoj nabavi jer se tako dobije bolja cijena na tržištu. Hrvatska tu vidi i interes za svoju vojnu industriju, kao što ga vide i druge zemlje članice Europske unije. Neke zemlje članice žele ograničiti korištenje sredstava iz fondova Europske unije samo za kupovinu opreme proizvedene u EU. Međutim, s takvim se ograničenjima ne slažu mnoge druge jer bi to značilo i da ne mogu kupovati opremu američkih, britanskih i drugih NATO saveznika koji nisu u EU, ali njihovi su proizvodi superiorni i nužni za učinkovitu obranu.
Europska komisija je izradila ovaj plan na zahtjev lidera država članica. Sada će upravo oni raspravljati na sastanku Europskog vijeća sljedećeg tjedna u Bruxellesu o ovom dokumentu i izjasniti se o njemu. Potpora država članica bit će ključna za sudbinu ovog plana jer dok on ne dobije takvu potporu, ostaje samo prijedlog Europske komisije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....