Mreže civilnih skloništa diljem Europe u lošem su stanju, a Europska unija ima vrlo ograničene mogućnosti da riješi taj problem. Nedavne inspekcije na Cipru ponovno su otvorile raspravu o spremnosti Europe za krizne situacije i ratne prijetnje.
Nakon što je bespilotna letjelica, za koju se sumnja da je iranske proizvodnje, pogodila područje u blizini britanske vojne baze RAF Akrotiri na Cipru, vlasti su pokrenule hitne provjere skloništa. Inspekcije su pokazale da je oko 200 od ukupno 2500 registriranih skloništa na otoku neupotrebljivo, piše Euronews.
Inspektori su pronašli blokirane garaže, podrumske prostore pretvorene u skladišta, skloništa zatrpana otpadom, pa čak i lokacije koje su bile navedene u aplikaciji za hitne situacije, ali ih na terenu nije bilo moguće pronaći.
Posebni timovi, uključujući građevinske inženjere iz ciparskog ministarstva unutarnjih poslova, mobilizirani su kako bi ubrzali provjere. Intenzivne kontrole započele su početkom ožujka, a vlasti su ubrzo izdale i naloge za čišćenje skloništa.
Cipar je samo primjer šireg problema u Europi. Mnoge mreže civilnih skloništa izgrađene tijekom Hladnog rata danas su zapuštene ili napuštene.
EU ima ograničene ovlasti
Europska unija ima vrlo ograničenu ulogu u ovom području. Prema članku 196. Ugovora o funkcioniranju EU-a, odgovornost za civilnu zaštitu ostaje na državama članicama.
Bruxelles može pomagati ili koordinirati u krizama, ali ne može obvezati države da grade skloništa, financirati bunkere niti propisivati tehničke standarde. Takve odluke ostaju u nadležnosti nacionalnih vlada, osim ako se sve članice ne slože promijeniti postojeće ugovore.
EU ipak ima određene mehanizme za krizne situacije. Mehanizam civilne zaštite EU-a omogućuje državama da zatraže pomoć kada su njihove nacionalne sposobnosti preopterećene.
U okviru tog sustava postoji i rezerva rescEU, koja uključuje privremena skloništa, šatore i montažne kampove za hitne situacije. No riječ je o infrastrukturi za zbrinjavanje raseljenih osoba, a ne o čvrstim skloništima koja mogu zaštititi civile tijekom napada.
Koliko EU ulaže
Za razdoblje od 2021. do 2027. Europska unija izdvojila je više od 196 milijuna eura za rezerve skloništa u okviru programa rescEU.
Najveće zalihe ima Švedska, s EU-opremom vrijednom oko 40 milijuna eura, koja može smjestiti oko 36.000 ljudi. Poljska gradi šest mobilnih "kontejnerskih gradova", koji se mogu postaviti u roku od dva tjedna. Dodatne zalihe imaju i Hrvatska, Slovenija, Španjolska i Rumunjska.
Svaka država članica može zatražiti ovu pomoć, pri čemu EU može pokriti i do 100 posto troškova transporta i logistike. No takva skloništa prvenstveno su namijenjena situacijama poput poplava, potresa ili velikih migracija stanovništva.
Lekcije iz rata u Ukrajini
Najveći test europskog sustava civilne zaštite dogodio se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Kroz mehanizam EU-a isporučeno je više od 140.000 tona pomoći, ukupne vrijednosti oko 796 milijuna eura. Dio pomoći odnosio se na skloništa i smještaj za raseljene osobe, uključujući tisuće montažnih kuća, krevete, šatore i deke.
Ta operacija pokazala je da EU može brzo mobilizirati pomoć u krizama, ali i da ne može osigurati zaštitu stanovništva tijekom napada. Podzemne stanice metroa i bunkeri u Ukrajini izgrađeni su i financirani na nacionalnoj razini.
Velike razlike među državama
Razina zaštite civilnog stanovništva u Europi danas se jako razlikuje.
Finska ima više od 50.000 skloništa, koja mogu zaštititi čak 85 posto stanovništva. Nordijske i baltičke države općenito su dobro pripremljene.
S druge strane, Njemačka ima manje od 600 funkcionalnih bunkera, koji pokrivaju tek oko 0,5 posto populacije. Vlada planira ulaganja do 30 milijardi eura kako bi do 2030. osigurala skloništa za oko milijun ljudi.
Nizozemska gotovo da nema funkcionalna skloništa nakon desetljeća gašenja takvih objekata, a ni Francuska, Italija i Španjolska nemaju široku mrežu skloništa jer su se planovi civilne zaštite uglavnom fokusirali na prirodne katastrofe, a ne na ratne prijetnje.
Na Cipru je program skloništa pokrenut 1999. prenamjenom postojećih podzemnih prostora. Vlada sada razmatra zakon kojim bi podzemni prostori u novim zgradama morali služiti i kao skloništa.
Bez promjene europskih ugovora nije moguće uvesti obvezne standarde skloništa na razini cijele Unije.
EU ipak može financirati analize rizika, provjere skloništa i zajedničke vježbe kroz fond od oko 1,26 milijardi eura za prevenciju i pripravnost.
Za sada, međutim, Europa ponovno procjenjuje svoje kapacitete civilne obrane nakon desetljeća zanemarivanja. Dok neke države već ulažu milijarde u obnovu skloništa, odgovornost za zaštitu stanovništva i dalje je prije svega na nacionalnim vladama, dok Bruxelles ima uglavnom koordinacijsku ulogu, piše Euronews.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....